U nastavku izlažemo najvažnije teme koje su dominirale globalnim financijskim tržištima tijekom trećeg kvartala 2016. godine.

Domaće tržište u trećem kvartalu 2016.

Prethodni kvartal ulagačima na domaće dioničko tržište donio je dugo očekivane dobre vijesti.

Gotovo cijeli navedeni rast dogodio se u trećem kvartalu.

To je prvi osjetniji porast Crobexa na kvartalnoj (i godišnjoj) razini nakon više godina stagnacije. Rast je posebice intenzivan bio u rujnu, tijekom kojeg je indeks porastao gotovo 7%.

Možemo konstatirati kako su se dobre vijesti na domaćem gospodarskom planu konačno dijelom prelile i na tržište kapitala. U krizi je oslabljena veza između makroekonomskih kretanja i kretanja domaćeg dioničkog indeksa. U trenutnoj fazi ekspanzije u kojoj gospodarstvo raste po stopama od gotovo 3% u zadnjih nekoliko kvartala, ulagači su zaključili kao su cijene prenisko određene i povećali su izloženost domaćem tržištu.

Pozitivnim možemo ocijeniti i uočeno povećanje prometa na domaćem tržištu kapitala.

Zbog stagnacije indeksa i uvođenja poreza na kapitalnu dobit, na ZSE se bilježio pad prometa od 30-40% na mjesečnoj razini. Tipičan redovni dnevni promet nije prelazio 10 milijuna kuna. Tako je primjerice tijekom srpnja, kolovoza i rujna prethodne godine redovni promet iznosio redom 215, 245 i 220 milijuna kuna. U srpnju i kolovozu ove godine promet je bio tek 130 i 139 milijuna kuna. Rujan 2016. bio je prvi mjesec u kojem je promet zaustavio negativan trend i s 366 milijuna kuna solidno premašio lanjski rujan. To pokazuje kako unatoč porezu, raspoloženih ulagača na domaćem tržištu ima.

Nakon +2.7% u Q1, hrvatsko gospodarstvo poraslo je 2,8% u Q2 te zadržalo solidan moment rasta. Slična brojka o rastu očekuje se i za Q3 (službeni podaci će biti dostupni tek u listopadu). Rast se ponajviše bazira na daljnjem jačanju izvoza i domaće potrošnje u stabilnom okruženju (niska inflacija, cijene sirovina koje su se stabilizirale na nižim razinama, povoljni uvjeti refinanciranja za građane i poduzeća).

Deficit bi ove godine mogao biti i ispod 3% BDP-a, što je zadaća i cilj koji godinama nije ostvaren. Prema podacima za prvih 6 mjeseci deficit je iznosio tek 0.7% BDP-a.

Nije nemoguće da u sljedećih 6-12 mjeseci, u slučaju provođenja reformi i formiranja stabilne vlade, rejting agencije razmotre i povećanje rejtinga.

Sumarno:

Očekujemo kako će ovakav razvoj događaja utjecati na bolje poslovanje domaćih poduzeća, daljnju stabilizaciju bilanci i povećanje profitabilnosti, što bi ih trebalo učiniti atraktivnijim ulagačima. Naravno, o navedenim dinamikama ovisit će i kretanja na tržištu kapitala.

Najveći srednjoročni i dugoročni potencijal lokalnih tržišta leži u: