U roku od mjesec dana na kolebljivost tečaja utjecat će sudar nekoliko faktora: od novih državnih obveznica veličine 1,5-2 milijarde kuna i priprema IPO-a Ine do prilagodbi posljednjim mjerama HNB-a.
Dominantni valutni par domaćeg deviznog tržišta, euro - kuna, iza sebe ima prilično miran tjedan. Tečaj se kretao između 7,38 i 7,41 kunu za euro, s tim da je trgovanje potkraj tjedna bilo bliže donjem kraju tog raspona. Veći dio tjedna ponuda i potražnja za devizama zapravo su bile uravnotežene, a komentirajući podršku kuni krajem tjedna u Hypo Aple-Adria banci kažu kako se to može pripisati "namjeri preuzimatelja Plive da kupi domaću valutu do kupovnog tečaja HNB-a utvrđenog u petak za ponedjeljak" (7,3701 kunu za euro, odnosno 5,84 za dolar). U prognozama za ovaj tjedan isplata je dioničara Plive ključni faktor na koji se pozivaju svi analitičari. No hoće li to rezultirati jačanjem kune ili će i ovaj tjedan biti bez trendnih pomaka, nisu posve jednoglasni. U Zagrebačkoj banci, preko koje Barr obavlja završni posao u sklopu preuzimanja Plive, kažu da zbog s tim povezanog priljeva deviza ovaj tjedan očekuju jačanje kune. S obzirom na očekivano povećanje ponude stranih valuta i potražnje za kunama, i u Raiffeisen banci drže jačanje kune, ali dodaju i da će dosta važnu ulogu imati reakcija HNB-a te moguće intervencije na tržištu.
Dvosmjerni utjecaji
Isti faktor (Pliva) Ersteovim je analitičarima jamstvo da će ovaj tjedan biti vrlo zanimljiv, a u slučaju većih fluktuacija na tržištu HNB neće ostati po strani, kažu. Zato tipuju na stabilan tečaj u rasponu 7,395-7,425 kuna za euro. Ni devizeri Privredne banke u završetku prodaje Plive ne vide prijetnju ovotjednoj stabilnosti tečaja, s tim da zbog očekivanja "laganog rasta kunske likvidnosti" ipak predviđaju nešto niži raspon tečaja nego ersteovci (7,375-7,405). HAAB u svojoj prognozi tečaja u rasponu 7,37-7,42 naglasak više stavlja na gornji kraj raspona. "Pored potražnje za eurima zbog udovoljavanja propisu '32 posto' (minimalna devizna pokrivenost) i dinamične korporativne potražnje, podrška euru mogla bi se tražiti i u mogućem interesu inozemnih prodavatelja Plive za devizama ispod prodajnog tečaja HNB-a po kojem bi se konverzija Barrovih kuna inače obavila", napominju hypovci. Kod mjesečnih prognoza ponovno se može iščitati više šarolikosti te percepcija veće nepredvidivosti. "U nadolazećim tjednima očekujemo pojačanu kolebljivost tečaja premda bez profiliranja dugoročnijeg trenda", ističu u Zabi. Razlog za to vide u mnoštvu očekivanih i za tečaj suprotstavljenih faktora: od preuzimanja Plive, HNB-ovih mjera i intervencija do korporativne potražnje za devizama te novih izdanja obveznica i očekivanja privatizacije Ine. Nasuprot tome, u PBZ-u i u roku od mjesec dana očekuju stabilan tečaj. "Izdavanje državne obveznice i IPO Ine povećat će ponudu deviza, ali bi potražnja kompanija trebala biti dovoljna da zadrži tečaj u rasponu 7,37-7,41", kažu. Na mjesečnoj razini analitičari RBA izglednim drže nešto snažniju potražnju za eurima. Međutim, poput kolega u Erste banci, ne očekuju značajnije promjene tečaja. "Vjerojatno će zbog preuzimanja Plive i veće kunske likvidnosti dio kuna otići na FX tržište", ističu u Ersteu predviđajući trgovanje u rasponu 7,40-7,45. Kako god bilo, u horizontu od nekoliko tjedana izgledni su utjecaji obaju predznaka za kretanje tečaja.
Trgovinski deficit
U Hypu tako ističu da će deprecijacijske pritiske stvarati, primjerice, nastavak kopnjenja turističkih priljeva (s rujanskih šestotinjak na tristotinjak milijuna eura u listopadu); zatim do dvjestotinjak milijuna eura viši trgovinski deficit u listopadu u odnosu na rujan (zbog punjenja trgovačkih lanaca za blagdansku potrošnju te sezonski visokog naftnog deficita, pogotovo ako trgovci benzinom nastoje iskoristiti snažnu korekciju cijena na svjetskom tržištu za povećane nabavke); kao i kontinuirana potražnja za devizama zbog HNB-ove odluke o proširenju osnovice za izračun (32-postotne) minimalne pokrivenosti deviznih obveza banaka likvidnim deviznim potraživanjima. S druge strane, podršku snažnoj kuni daju očekivano izdane državne obveznice početkom studenog, veličine između 1,5 i dvije milijarde kuna; mogući pojačan interes (i) inozemnih investitora za domaće dionice nakon uspješnog preuzimanja Plive, te eventualni početak roadshowa za javnu ponudu (IPO) Ine. Konačno, hypovci ističu kako dokapitalizacije banaka (za oko 500 mil. eura u zadnjoj rundi) te domaća potražnja podržana niskim kamatnim stopama vjerojatno osiguravaju dovoljno sredstava za zadržavanje snažnog tempa kreditiranja do kraja godine.
izvor: www.poslovni.hr