Kratkoročne fluktuacije i promjene na tržištu ne bi trebale utjecati na dugoročnu strategiju ulaganja u dionice odnosno dioničke fondove. Iako volatilnost na tržištu može izazvati nesigurnost kod mnogih investitora, dugoročno slika tržišta ne mora nužno biti toliko crna.

Više ne bi trebalo biti iznenađujuće da su financijska tržišta opsjednuta niskim kamatnim okruženjem. Dok je američki FED dominirao novinskim naslovima u 2014., ove godine će investitori budnim okom pratiti postupke koje donose središnje banke širom svijeta, a posebice u Europi. Razina eura u odnosu na dolar je na rekordno niskoj razini, a rezultati izbora u Grčkoj inicirali su dodatnu nestabilnost što se negativno reflektira na vrijednost eura.

Zbog velike neizvjesnosti koja pogađa eurozonu, američki dolar se nedavno popeo na najvišu vrijednost (u odnosu na euro) u posljednjih devet godina, a prinosi na 10-godišnje trezorske vrijednosne papire SAD-a pali su ispod 1,8%, po prvi put u zadnjih 21 mjeseci. Naravno, izuzevši Grčku, prinosi na obveznice diljem eurozone neprestano padaju. Prinos 10-godišnjih njemačkih obveznica pao je ispod 0,5%, prinos talijanskih obveznica je pao ispod 1,8%, a španjolskih ispod 1,6%. Kamatne stope nastavljaju padati, a strani kapital slijeva se u SAD te time dodatno pomaže jačanju dolara.

Budući da su cijene sirovina izražene u američkim dolarima, cijena sirove nafte pada uz svakodnevni rast dolara. Cijena sirova nafte trenutno se kreće oko 56 američkih dolara po barelu i trebala bi se zadržati na niskim razinama zbog slabije svjetske potražnje za naftom. Sve do mogućeg sezonskog povećanja potražnje za naftom u proljeće, očekuje se da će cijena ostati na razini od oko 50 američkih dolara po barelu. U međuvremenu, zalihe nafte su više od uobičajenih, što također utječe na daljnji pad cijene.

Cijene dionica imaju sklonost rastu u inflacijskom okruženju pa bi se samim time niža cijene nafte negativno reflektirala na tržište kapitala. U teoriji bi to bila istina, no realnost je da niže cijene energenata povećavaju povjerenje potrošača i samim time njihovu potrošnju. Tako će i biti sve dok tržište dionica bude imalo veće prinose od većine instrumenata tržišta novca.

Donji grafikon prikazuje odnos dividendnog prinosa indeksa S&P 500 u odnosu na prinose američkih državnih obveznica s dospijećima od 5, 10 i 30 godina:



Postoji sve više dokaza da će kamatne stope kao i prinosi na instrumente tržišta novca ostati na niskoj razini u dosljedno vrijeme. Uz svu tržišnu nervozu, izgleda da je Federal Open Market Committee (FOMC) jedna od rijetkih optimističnih strana. Posljednja izvješća FOMC-a pokazuju da je FED spreman podići ključne kamatne stope ako će biti "razumno uvjereni da će se inflacija vratiti na 2% tijekom vremena". FED-ovim rječnikom to u suštini znači da ukoliko se ne pojave inflacijski (ili deflacijski) pritisci, nema razloga za podizanjem  ključnih kamatnih stopa. Dio FOMC analitičara je također primijetilo da bi američka ekonomija  mogla pokazati "više zamaha od očekivanog" a ostali analitičari očekuju da bi porast u potrošnji uslijed niskih cijena energenata mogao biti poprilično velik.

Snažan američki dolar uzrokuje nastavak pada cijena sirovina i potpaljuje strah da će se deflacija proširiti tržištem. Iako dio investitora zbog toga pokazuje nervozu, ti strahovi su većinom neutemeljeni. Uslijed prijeteće deflacije, dionice s visokim dividendnim prinosima su postale primamljivije nego ikad - kako se urušavaju prinosi na obveznice, investitori u instrumente s fiksnim prinosom okreću se tržištu dionica odnosno višim prinosima.

Dok određeni dio međunarodnih "blue chip" kompanija iz S&P 500 bilježi pad prodaje, a sukladno tome i pad cijene dionica, nekim kompanijama predviđa se zavidan rast. Dobar primjer je "Kroger Company", jedan od najvećih prehrambenih lanaca u SAD-u. Kroger broji 2640 supermarketa te je proširio poslovanje na 1200 benzinskih postaja i 320 draguljarnica pa se sad već teško može ubrajati samo u kategoriju prehrambenih lanaca. Očekivani rast je produkt nekoliko makroekonomskih trendova poput jačanja dolara, pada cijena namirnica (samo je u prosincu zabilježen pad cijena hrane u SAD-u za 0,4%), te nižim cijenama sirovina, što je uveliko utjecalo na reduciranje kako transportnih troškova tako i energetskih. Uz svu makroekonomsku pozitivnu klimu, management je odlučio izvršiti akviziciju konkurentskog lanca "Harris Teeter" i dodatno povisiti prihode od prodaje. Nadalje, prognozira se kako je u 2014. godini zabilježena zarada od 0,88 dolara po dionici, što je uspoređujući s 2013. godinom rast od 12,8%. Vrlo je vjerojatno za očekivati kako će uprava vrlo brzo proglasiti isplatu dividende, što bi trebalo dati popriličan vjetar u leđa rastu cijene dionice do čak 71 dolara.

Zaključno svemu tome, iz perspektive dugoročnog investirora, uzevši u obzir globalne ekonomske trendove nema prevelikog razloga za strah prilikom ulaganja u tržište kapitala. Dok trenutna volatilnost plaši kratkoročne ulagače također ona može biti i povod za ulaganje te ostvarivanje visokih prinosa.

Svakodnevni pogled na burzovni indeks S&P 500 prikazuje nekima zabrinjavajuće trendove, no prilikom promatranja 3-mjesečnog kretanja S&P 500 indeksa vidljiv je rast istog od 8%, što izgleda posebice atraktivno ako usporedimo s trenutnim prinosima na državne obveznice i ostale vrijednosnice s fiksnim prinosom.

Analitičari, Platinum Invest