Na svjetskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna porasle, nakon tri tjedna pada, što se ponajviše zahvaljuje boljim nego što se očekivalo kvartalnim poslovnim rezultatima nekoliko američkih tehnoloških divova.

Na Wall Streetu je Dow Jones ojačao 0,7 posto, na 38.239 bodova, dok je S&P 500 skočio 2,75 posto, na 5.099 bodova, a Nasdaq indeks 4,2 posto, na 15.927 bodova.

Nakon tri tjedna pada, indeksi su porasli zahvaljujući boljim nego što se očekivalo poslovnim rezultatima većine kompanija, posebice tehnoloških.

Primjerice, cijena dionice Alphabeta skočila je samo u petak više od 10 posto, a Microsofta gotovo 2 posto.

Snažno je prošloga tjedna porasla i cijena dionice Tesle, ali ne zbog poslovnih rezultata jer su bili slabiji od očekivanja, nego zbog najave novih, jeftinijih modela električnih vozila i restrukturiranja, odnosno ukidanja više tisuća radnih mjesta.

S druge strane, oštro ja pala cijena dionice Meta Platformsa jer je ta krovna kompanija Facebooka objavila slabije procjene poslovanja u tekućem tromjesečju i veće troškove nego što se očekivalo.

Unatoč snažnom rastu burzovnih indeksa, tržište je tijekom tjedna bilo vrlo nestabilno, ponajviše zbog toga što je sve jasnije da američka središnja banka neće ove godine smanjiti kamatne stope tako agresivno kako su se ulagači nadali.

Tijekom tjedna objavljeno je da je u prvom tromjesečju bruto domaći proizvod (BDP) SAD-a porastao 1,6 posto godišnje, znatno ispod očekivanja analitičara i najsporije u gotovo dvije godine.

S druge strane, inflacija je u tom tromjesečju dosegnula 3,4 posto godišnje, dok je u prethodnom kvartalu iznosila 1,8 posto.

Još nedavno očekivalo se da će Fed početi smanjivati kamatne stope od lipnja, no postaje sve jasnije da središnja banka zbog povišene inflacije neće žuriti sa smanjenjem kamata.

I na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna porasle. Londonski FTSE indeks skliznuo je 1,3 posto, na 7.895 bodova, a frankfurtski DAX 1,1 posto, na 17.737 bodova. Pariški CAC ojačao je, pak, 0,1 posto, na 8.022 boda.