Euforija zbog javne ponude dionica Hrvatskih telekomunikacija jučer se preselila na novi teren; na šaltere ukupno tristotinjak poslovnica Fine, Erste banke i Hrvatske poštanske banke. Usporedo s početkom povlaštenog upisa građana akteri uključeni u pripremu tog IPO-a jučer su startali i s ogledima s institucionalnim investitorima kojima su u hotelu Regent Esplanade predstavili Prospekt i poslovne planove T-HT-a, a potom su za najveće rezervirani i razgovori "jedan na jedan". Sutra pak predstavnici prodavatelja već lete za London. Ipak, mnogo više medijske pozornosti jučer su izazivale slike redova, vrijeme čekanja na šalterima te prva izvješća banaka o kreditnim zahtjevima u svrhu kupnje dionica. Premda je posrijedi tek prvi dan povlaštene kupnje koja se zatvara za deset dana (27. rujna), mnogi su s nestrpljenjem pohitali na upisna mjesta. Stanje na terenu vrijedno su već izjutra počeli prenositi i razni internetski portali i forumi, s kojih se namjernike čak navodilo na mjesta s manjim gužvama. Tako se čulo da se u nekim frekventnijim poslovnicama HPB-a čekalo satima, ali su jednako tako oni nešto s(p)retniji sve obavili relativno brzo, pošteđeni redova. Koliko je ljudi već jučer ispunilo upisnice, isključivo je u sferi nagađanja. Usporedbe radi, za IPO-a Ine govorilo se o 5-6 tisuća ljudi koji su to učinili već prvog dana. U tom smislu realno je pretpostaviti da je kod T-HT-a jučerašnji skor bio daleko veći iako sam postupak uzima određenu minutažu po osobi i u tom pogledu predstavlja ograničenje dnevnog kapaciteta. Na razini dojma ostaju i komentari kako je i ovaj put (a bio je to slučaj i kod Ine) prvoga dana pred šalterima bilo razmjerno mnogo "penzića". O aktualnoj IPO-groznici govore pak i prvi kreditni "reporti" banaka; u PBZ-u su rekli kako su do podne zaprimili 30-ak kreditnih zahtjeva. Ukratko, interes građana nedvojbeno će biti velik. Nakon što su se u četvrtak, po objavi raspona cijene od najmanjih 245 do najviših 320 kuna, nakratko mogle čuti i nešto snižene procjene odaziva građana u odnosu na razdoblje špekulacija s nešto nižim rasponom cijene, malo tko će se danas složiti s Vladinim "očekivanjima" 70-ak tisuća građana. Iako bi toliki broj, uz "optimalni" povlašteni paket od 38.000 kuna (ne računajući kupnje bez povlastica) značio nemalih 2,7 milijardi kuna ukupnog uloga građana, većina financijaša smatra kako će odziv građana biti barem upola veći, a to implicira oko 3,8-4 milijarde kuna. To je definitivno poprilična svota. A premda su sve banke 'koje drže do sebe' izašle s kreditnom ponudom, po uvjetima je ona u cjelini nešto manje izdašna u odnosu na IPO Ine. Zašto je tome tako, dovoljno je napomenuti da HNB-ov mjesečni limit rasta kredita za sve banke iznosi oko milijardu kuna prirasta kredita, s tim da to uključuje ukupne kreditne aktivnosti - i prema poduzećima i stanovništvu. Koliko su građani već dosad osigurali likvidnosti podizanjem štednih uloga, izlaskom iz investicijskih fondova, izravnom prodajom dionica u vlasništvu ili pak raznim varijantama zaduženja, nemoguće je procijeniti. No, dio negativnog skora neto imovine investicijskih fondova već u kolovozu sigurno se može pripisati (i) namjerama sudjelovanja u IPO-u, kao što se uostalom i korekcija na burzi može dijelom pripisati pojačanim prodajama i unovčavanju vlasničkih pozicija s istim ciljem. Koliko je ljudi u poslovnicama Fine i banaka jučer posegnulo za Prospektom i proučavanjem krvne slike kompanije čije dionice kupuju? Posve sigurno veoma malo njih. Ulagačka logika za većinu se svodi na očekivanje poticajne konačne cijene i Vladinu (logičnu) intenciju da nemala skupina birača po uvrštenju dionica na burzu zaradi i izbore dočeka u pozitivnu ozračju. Građani mahom računaju da cijena na kraju neće biti na najvišoj točki utvrđena raspona, pa čak i ako ukupna potražnja na kraju višestruko premaši količinu dionica u IPO-u. Ako je pak suditi prema prvim reakcijama onih malo kompetentnijih, odnosno predstavnicima domaćih institucionalnih investitora koji su sudjelovali na jutarnjoj prezentaciji kompanije, i uz gornju točku cjenovnog raspona za IPO pokazatelji T-HT-a i usporedivih kompanija iz telekom sektora su poticajni. Tako će neki istaknuti da je sektorski tzv. medijan odnosa cijene i zarade po dionici (P/E) za kompanije iz srednje i istočne Europe na razini 16,3, dok je kod T-HT-a u IPO-u on manji od 13. Jednako tako, nakon što je vodstvo T-HT-a dalo projekcije isplata dividende od 50 do 100 posto dobiti, i ti pokazatelji mogu poslužiti kao mamac za T-HT, budući da je dividendni prinos kod njega iznadprosječnih oko osam posto. Hrvatski telekom danas je natprosječno profitabilan u odnosu na usporedive parnjake (PEER grupu), ističu analitičari. Dodaju kako je to poticajno unatoč tome što će s nastavkom liberalizacije tržišta i približavanjem EU znatno ojačati pritisci na cijene usluga i ukupnu profitabilnost. Jedan od aduta pritom je svakako zaliha zadržanih dobiti koja ujedno predstavlja i potencijal za moguće akvizicije. Vodstvo T-HT-a u tom je smislu, doduše, zasad najavilo samo mogućnost jačanja pozicija na BiH tržištu.
Prospekt upozorava na sve čimbenike rizika
Jučer je budućim dioničarima T-HT postao dostupan i Prospekt javne ponude dionica T-HT s detaljnim informacijama o poslovanju kompanije unatrag tri godine (zaključno s 30. lipnja 2007.) i, što je još važnije, s projekcijama u kretanju biznisa za naredno razdoblje. Iako je dojam da se opsežan dokument od oko 400-tinjak stranica među građanima koje je zahvatila euforija upisa uopće ne percipira kao "papir od vrijednosti" kojeg prije odluke o kupnji svakako valja proučiti, upravo Prospekt upozorava na sve čimbenike rizika koji mogu imati utjecaja na (budući) tržišni položaj kompanije, a time i kretanje cijene njezine dionice. Kao rizik se uzima već i poslovanje unutar sektora telekomunikacija budući se u njemu konkuretnost stalno povećava što može utjecati na daljnje smanjenje cijena usluga grupe, gubitka tržišnog udjela i smanjenja profita (primjerice, ako se očekivani pad udjela na tržištu fiksne telefonije ne nadoknadi očekivanim rastom u segmentu govornog i podatkovnog prometa). Iako se očekivalo da će se iz Prospekta saznati više detalja o modelu na kojem se temelji rješenje slučaja Distribucijsko-telekomunikacijske strukture (DTK) u vezi s vlasništvom i/ili njezinim korištenjem, Memorandum o razumijevanju (ugovor između DT-a, države i T-HT-a) investitorima je predstavljen samo kao okvir za rješavanje poteškoća na koje nailazi Grupa u odnosu na DTK-a, uz opasku kako se provedba njegovih odredbi očekuje najranije u prvom tromjesečju 2008.. Zbog nesigurnosti da će to i biti tako, revizori su problem DTK uključili u "određena istaknuta pitanja" koja bi mogla imati nepovoljan učinak na financijski položaj grupe. "Grupu rizika" u odnosu na financijski rezultat potencijalno čine i istrage i sudski postupci koji se vode protiv Grupe jer podrazumijevaju velike odštetne zahtjeve i zakonske kazne (ukupno više stotina milijuna kuna), primjerice, "navodna" povreda propisa o zaštiti tržišnog natjecanja, postupci koje je pokrenulo šest potrošača i društvo Potrošač, neokončani porezni postupci... No, kako pravni savjetnici očekuju rješenje u korist kompanije, tako za ishode ovih slučajeva u financijskim izvješćima zaključno s 30. lipnja 2007. nisu formirane posebne rezervacije.