Glavnina hrvatskih profesionalnih investitora smatra da daljnji pad potrošnje i povećanje nezaposlenosti ima najznačajniji negativan utjecaj na hrvatsko tržište dionica, zbog čega većina njih (21 od 39 ispitanika) očekuje pad vrijednosti CROBEX-a.

Kao najpozitivniji utjecaj navode se potencijalne privatizacije. Za razliku od hrvatskog tržišta dionica, ispitanici su 'bullish' prema kretanjima ostalih indeksa (DAX i S&P500) u sljedeća tri mjeseca.

Od domaćih dionica ispitanici su najviše 'bullish' na dionice AD Plastika d.d., povlaštene dionice Adrisa d.d., Valamar Adria Holdinga d.d. i Leda d.d. Dionice kod kojih u najvećoj mjeri prevladava 'bearish' sentiment su Dioki d.d., Dalekovod d.d. i Ingra d.d.

Investitori smatraju da će najnegativniji utjecaj na tržište u sljedeća tri mjeseca imati rezultati kompanija izdavatelja na Zagrebačkoj burzi, kao i daljnji pad potrošnje i povećanje nezaposlenosti, s udjelom od 28%, odnosno 26% ispitanika.

U periodu od godine dana 54% ispitanika (njih 21 od ukupno 39) jednoglasno navode daljnji pad potrošnje i povećanje nezaposlenosti kao najveći utjecaj na negativno kretanje hrvatskog tržišta dionica.

Kao najpozitivniji događaj koji će utjecati na hrvatsko dioničko tržište tijekom sljedećih 12 mjeseci ispitanici su izdvojili utjecaj potencijalnih privatizacija (njih 28%), što je ujedno navedeno i kao ključni pozitivan događaj u sljedeća tri mjeseca.

U periodu od godine dana ispitanici smatraju da će rast BDP-a također imati značajan negativni utjecaj na tržište (njih 26%).

BDP u 2013. i valuacija tržišta dionica

U vezi očekivanja glede hrvatskog BDP-a za 2013. očekivanja među ispitanicima su negativna. Naime, većina ispitanika očekuje pad BDP-a za 2013. u rasponu od 0,5% do 3%.

Kada je riječ o vrednovanju hrvatskog tržišta dionica, većina stručnjaka (njih 54%) smatra da je hrvatsko dioničko tržište podcijenjeno, dok ga manji dio (38%) smatra fer vrednovanim. Niti jedan ispitanik ne misli da je hrvatsko tržište dionica precijenjeno.

Očekivanja prema klasama imovine

Promatrajući očekivanja prema različitim klasama imovine u sljedeća tri mjeseca vidljivo je da su ispitanici bili pretežito 'bullish' na dionice tržišta u razvoju (59%), hrvatske dionice (56%) i dionice razvijenih tržišta (51%).

Prema sentimentu ispitanika za sljedeća tri mjeseca generalno možemo reći da su ispitanici 'bearish' prema domaćem tržištu obveznica (72% do 77%), a najviše prema domaćim korporativnim obveznicama (82%). Negativan stav anketiranih prema državnim obveznicama vjerojatno je izazvan sve nepovoljnijim kretanjima vezanim za javni dug i budžetski deficit, ali i općenitije i BDP-om i (ne)zaposlenošću u Hrvatskoj. Dio razloga mogao bi biti i u tome što su domaće državne obveznice nelikvidnije i istovremeno nešto skuplje od inozemnih izdanja. S druge strane negativno mišljenje prema korporativnim obveznicama ne čudi s obzirom na nekoliko slučajeva u kojima su izdavatelji u problemima s ispunjenjenjem obveza i obveznica i činjenici da je malen broj „zdravih" izdavatelja sa snažnim bilancama.

Kod kratkoročnog tržišta duga i novca investitori su 'bullish' prema novcu, no ne i prema trezorskim zapisima.

Očekivanja prema obveznicama razvijenih tržišta

U promatranju očekivanja prema obveznicama razvijenih tržišta prevladava negativan stav investitora. Ispitanici su najviše 'bearish' prema američkim državnim obveznicima s dospijećem preko 5 godina, a najmanje prema njemačkim državnim obveznicama, pri čemu je negativan stav sve snažniji što je duži rok dospijeća.

Pretpostavljamo da je to posljedica kombinacije sve boljih ekonomskih pokazatelja u razvijenim ekonomijama (naročito u SAD-u) koji upućuju na oporavak razvijenih ekonomija u nadolazećim godinama. Konkretnije, ispitanici vjerojatno očekuju da će FED u sljedećoj godini početi smanjivati monetarni stimulans, tj. smanjiti svoje kupnje državnih obveznica, što će se najnegativnije odraziti na američke državne obveznice s dužim dospijećem.

Očekivanja prema nafti i zlatu

Investitori su iskazali pretežito negativan stav prema kretanju cijena na tržištu robe. 62% ispitanika očekuju smanjenje vrijednosti zlata u sljedeća tri mjeseca, dok stav prema kretanju cijene nafte nije jasno iskazan (51% 'bearish' vs. 49% 'bullish').

I u prethodnim anketama raspoloženje prema zlatu se promijenilo i ispitanici su negativni oko zlata još od početka drugog kvartala 2013. Ipak, negativan stav vezan uz zlato sve manje prevladava s obzirom da je zlato našlo potporu na oko 1.200 dolara i da se sad trguje u rasponu između 1.200 i 1.400 dolara. Slično je i s naftom na koju je većina ispitanih u prethodnim mjesecima bila 'bullish', ali se nakon rasta nafte do 110 i vraćanja na oko 95 dolara te nakon blagog smanjenja tenzija na Bliskom istoku stvorila ravnoteža između „medvjeda" i „bikova".

Očekivanja prema indeksima

23 od ukupno 39 ispitanika u sljedeća tri mjeseca očekuje pad vrijednosti CROBEX-a. Za razliku od hrvatskog tržišta dionica ispitanici su 'bullish' prema kretanjima ostalih indeksa (DAX i S&P500) u nadolazeća tri mjeseca.

Očekivanja vezana uz domaće dionice

Vezano za kretanje cijena sastavnica dioničkog indeksa Zagrebačke burze CROBEX-a za sljedećih mjesec dana, prevladava 'bearish' sentiment. Kod 13 od 23 izdavatelja Zagrebačke burze iskazan je očekivani pad cijene dionice.

Od domaćih dionica ispitanici su najviše 'bullish' na dionice AD Plastika d.d., povlaštene dionice Adrisa d.d., Valamar Adria Holdinga d.d. i Leda d.d. Dionice kod kojih u najvećoj mjeri prevladava bearish sentiment su Dioki d.d., Dalekovod d.d. i Ingra d.d.

Očekivanja prema tržišnim sektorima

Kada sagledamo očekivanja ispitanika prema pojedinim sektorima, za sljedeća tri mjeseca prevladava 'bearish' sentiment. 'Bullish' sentiment je prisutan kod triju od devet sektora (sektor tehnologije, energetike i roba široke potrošnje 'consumer staples'), dok je graničan sentiment u sektoru zdravstvene skrbi i komunalija i roba uske potrošnje 'consumer discretionary'.

Prema ostalim sektorima (četiri sektora) ispitanici su prevladavajuće 'bearish' raspoloženi.

Očekivanja prema kretanju tečaja

Glavnina ispitanika očekuje da će se tečaj kune u odnosu na euro u sljedeća tri mjeseca nastaviti kretati na razinama iznad 7,60 (njih 64%), dok manji dio investitora (njih 28%) smatra da bi kuna mogla ojačati na razinu između 7,55 do 7,60. Nakon brzog rasta tečaja u trećem kvartalu koji je uzrokovan razduživanjem banaka, trgovinskim deficitom, slabijom državnom fiskalnom pozicijom i povećanjem bankarskih rezervacija, isti izvori deprecijacije prisutni su i sada tako da ne čudi što ispitanici i dalje očekuju nastavak trenda slabije kune i tečaj iznad 7,6.

Promatrajući očekivanja glede kretanja tečaja eura u odnosu na dolar u sljedeća tri mjeseca, glavnina ispitanika i dalje vide tečaj u rasponu od 1,30 do 1,35 (njih 57%). Ipak, dobar dio ispitanika (njih 37%) očekuje da će tečaj biti u rasponu od 1,35 do 1,40.

Očekivanja prema kretanju tečaja eura u odnosu na švicarski franak u sljedeća tri mjeseca pokazuju da najveći broj ispitanika vidi tečaj na razinama između 1,22 i 1,25, točnije njih 57%. Ipak, dobar dio investitora očekuje tečaj na razinama između 1,20 i 1,22 (njih 43%).