Nedavna Vladina odluka kojom se poticaji na dobrovoljnu mirovinsku štednju režu sa 25 posto na 15 posto snažno je odjeknula među društvima za upravljanje mirovinskim fondovima.

Nezadovoljni su jer im se na taj način smanjuje imovina, a i građani će na kraju dobivati manje novca. Međutim, čini se da Vladin potez ne bi trebao rezultirati smanjenjem broja novih članova dobrovoljnih mirovinskih fondova. Prema podacima Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) za lipanj, 157.161 građanin uplaćivao je dobrovoljnu mirovinsku štednju u nekim od šest otvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova (ODMF). To je ukupno 20.400 članova više nego prije godinu dana. U prvom ovogodišnjem polugodištu broj članova porastao je za 10.780, dok je u istom razdoblju godinu prije rast iznosio 8950 članova. Iako brojke govore o solidnom rastu, uplaćivanje u tzv. treći mirovinski stup još nije popularan način štednje. Postoje dva razloga zbog kojih se građani teško odlučuju za dobrovoljnu mirovinsku štednju. “Prvo, to je dugoročna odluka – nakon određenog broja godina štednje u dobrovoljnom mirovinskom fondu sredstva se prebacuju u mirovinsko osiguravajuće društvo koje će članu isplaćivati doživotnu ili privremenu mirovinu ovisno o programu koji izabere”, objašnjavaju u Erste Plavim dobrovoljnim mirovinskim fondovima.

Srbija korak naprijed
Drugi je razlog, možda čak i važniji, to što se dobrovoljna mirovinska štednja ne može dati u zalog i poslužiti kao instrument osiguranja kredita. Atraktivnost dobrovoljne mirovinske štednje na taj način pokušava povećati Srbija. U proceduru su nedavno uputili izmjene zakonodavstva, a građani koji uplaćuju dobrovoljnu mirovinsku štednju imat će, između ostaloga, mogućnost koristiti imovinu u fondu kao jamstvo pri kupnji prvog stana. Takve povlastice u Hrvatskoj još nisu na vidiku. “Zbog navedenih razloga dobrovoljnu mirovinsku štednju ima svega 10 posto članova drugog stupa, što je daleko od europskog prosjeka koji iznosi 40 posto. Da bismo se približili tom postotku, odlučili smo krenuti s poticajima poslodavcima, a ukinuta je osobna porezna olakšica. No Vladinom odlukom da se smanje poticaji sa 25 posto na 15 posto uvodi se dodatna nestabilnost u sustav, a zbog nekonzistentnih odluka članovi će sve manje biti stimulirani štedjeti za svoju mirovinu”, zaključuju u Erste fondovima. Mirovinski fondovi upozoravaju kako bi bilo bolje da je Vlada pričekala s ovom odlukom jer su poslodavci dobili poreznu olakšicu ako svojim zaposlenicima uplaćuju dobrovoljnu mirovinsku štednju. Iz Erste ODMF-ova poručuju kako su dobrovoljni mirovinski fondovi prilika da ljudi dodatno uštede za mirovinu jer mirovina iz prvog i drugog stupa neće biti dovoljna za podmirenje troškova u starosti.

Poticaj i olakšica
Iz Allianz ZB društva za upravljanje ODMF-ovima kažu kako ipak ne očekuju smanjenje interesa za tim proizvodom. “Budući da je dobrovoljna mirovinska štednja jedini štedno ulagački proizvod koji ima i državni poticaj i poreznu olakšicu za poslodavce, ne mislimo da će se smanjiti interes za ovim proizvodom. Nove članove ubuduće očekujemo u većem broju iz korporativnog sektora, međutim ne nužno u zatvorenim fondovima”, smatraju u tom društvu. Ističu kako su i do sada, a tako će biti i ubuduće, kompanije koje su premale da bi osnivale svoje zatvorene fondove mogle uplaćivati dobrovoljnu mirovinsku štednju za svoje zaposlenike na njihove osobne račune u otvorenim dobrovoljnim mirovinskim fondovima. Zbog smanjenja državnih poticaja neće biti razlike u upravljanju ODMF-ovima jer će se uskladiti s pravnom stečevinom EU, kažu u Raiffeisen društvu za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima (RDMD). “Ovu situaciju ne treba promatrati u negativnom kontekstu jer ostajemo jedini štedni proizvod s dvije vrste poticaja: državnim poticajnim sredstvima u iznosu od 750 kuna na uplaćenih 5000 kuna, što bi bilo jednako kao za stambenu štednju te poreznim olakšicama za poslodavce u vrijeme kada osobnih olakšica više nema ni za jedan proizvod”, podsjećaju u RDMD-u. Dodaju kako uvođenje poreznih olakšica na uplate poslodavaca za dobrovoljnu mirovinsku štednju svojim zaposlenicima predstavlja značajan korak prema cilju njezine potpune afirmacije, što je bila inicijativa koju su pokrenula društva za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima u samim počecima mirovinske reforme.

Konačni učinci
“Uvođenjem poreznih olakšica poslodavci imaju mogućnost da pored iskazane brige i dodatnog stimuliranja svojih zaposlenika stvaraju konkurentnost na tržištu rada te izgrađuju imidž društveno odgovorne poslovne organizacije. Nadalje, bez obzira na smanjenje državnih poticajnih sredstava vjerujemo da će se zbog poreznih olakšica za poslodavce interes za dobrovoljnom mirovinskom štednjom dodatno povećati, što nam potvrđuje i zanimanje poslodavaca za novonastale promjene u relativno kratkom razdoblju te činjenica da je upravo to potez koji će pridonijeti popularizaciji dobrovoljne mirovinske štednje. Naravno, sad je najvažnije distribuirati informaciju poslodavcima”, kažu u RDMD-u. Konačne učinke nedavnih promjena, ukidanja državnih poticaja i uvođenja poreznih povlastica poslodavcima neće biti lako procijeniti. Društva za upravljanje mirovinskim fondova, iako nezadovoljna, očekuju da neće doći do bitnijeg usporavanja rasta članstva. S druge strane ozbiljan utjecaj na dobrovoljnu mirovinsku štednju mogla bi imati recesija. Niži dohoci će prije svega dovesti do nižih uplata u dobrovoljnu mirovinsku štednju, no prave efekte trebat će promatrati s malo više vremenskog odmaka.

Poredak
AZ profit najveći
Na domaćem tržištu posluje šest otvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova kojima upravljaju četiri društva. Najveći domaći fond, u kojem se nalazi gotovo četrdeset posto ukupnog članstva svih otvorenih mirovinskih fondova, jest AZ profit. Po broju članova slijede Raiffeisen ODMF (27,1%), Croatia osiguranje ODMF (10,2%), Erste Plavi Expert (9,5%), AZ benefit (8,3%) i Erste Plavi Protect fond (4,5%).