Usporedo sa završnicom javne ponude dionica Hrvatskog telekoma među financijašima su već zaredala šuškanja o napredovanju priprema novog IPO-a u domaćem telekom sektoru. Tvrdi se da bi se nekolicini drugih pretendenata na taj način prikupljanja kapitala relativno brzo, moguće već do kraja godine, mogao pridružiti i Optima Telekom. Zagrebačka je tvrtka početkom veljače ove godine na tržište plasirala obveznice u vrijednosti 250 milijuna kuna, a u pratećem je prospektu zacrtala da će do kraja lipnja 2009. godine povesti i dokapitalizaciju, i to ne manju od 150 milijuna kuna. Međutim, upućeniji promatrači tvrde da su planovi u vezi s povećanjem kapitala (javnim) plasmanom novih dionica ubrzani i da bi se uskoro trebala održati skupština vlasnika obveznica koji, prema uvjetima definiranim prilikom izdanja obveznica, trebaju dati "zeleno" za dokapitalizaciju. Vlasnik Optime Matija Martić na upit Poslovnog dnevnika nije izrijekom demantirao pripreme, ali se o rokovima očitovao tek načelno ističući zahtjevnost planiranja i strukturiranja takvih transakcija. "Optima će objaviti konkretne planove kad za to bude vrijeme, a za sada je to još prerano", kaže. Dodaje kako je "na putu do realizacije dokapitalizacije, i to najvjerojatnije putem inicijalne javne ponude, potrebno provesti niz pripremnih aktivnosti kako bi se stvorili svi potrebni preduvjeti. Optima je, kako je vidljivo, na vrijeme u odnosu na taj rok započela s određenim pripremnim radnjama". I dio investicijskih stručnjaka smatra da u skupini mlade konkurencije u domaćem telekom sektoru još nisu baš sazreli uvjeti za takav burzovni iskorak. Dok su oni takvu mogućnost u slučaju Optime skloni protumačiti malo isforsiranom inicijativom investicijskih bankara Zagrebačke banke (agenta prilikom izdanja obveznica i glavnim savjetnikom za novi projekt) s ciljem smanjenja njezine izloženosti prema Optimi, drugi će jednostavno reći kako je očito procijenjeno da je za slične projekte na domaćem tržištu trenutno poticajna klima. Kako god bilo, potezi Optime unazad nekoliko mjeseci sugeriraju da se ozbiljno prionulo pripremama, koji god bio ciljani tajming tog zahvata. Već u srpnju Optima Telekom preoblikovan iz društva s ograničenom odgovornošću u dioničko društvo, što je općenito jedan od potrebnih pretkoraka. Na skupštini obvezničara potkraj kolovoza pak donesena je odluka kojom se sadašnjem 100-postotnom vlasniku Matiji Martiću omogućuje da prije dokapitalizacije definirane obvezničkim prospektom sam poveća temeljni kapital tvrtke do iznosa od 20 milijuna kuna (posljednji dostupni podaci iz sudskog registra govore o 200.700 kuna). A to se također uklapa u pripreme za tržišni iskorak, to prije što je u sklopu Prospekta za obveznice priložena Martićeva izjava o odricanju prava prvenstva u planiranoj dokapitalizaciji.
U Optimi u vezi s tim kažu kako je provedba povećanja kapitala od strane g. Martića u suštini tehnička dokapitalizacija. "Time bi se nakon preoblikovanja Optime u d. d. kreirao dovoljan temeljni kapital, odnosno broj dionica koji bi omogućio da, jednom kad se dionica uvrsti na trgovanje na burzu, očekivana tržišna vrijednost jedne dionice bude iznosa prikladnog za trgovanje, i za institucionalne investitore i za fizičke osobe". Dakle, da vrijednost po dionici ne bude prevelika te da time dionice Optime budu dostupne najširem krugu investitora.Intencija je Optime, kažu, stvoriti sve preduvjete čim prije, a kako bi dokapitalizaciju o kojoj se govori bilo moguće provesti u optimalnom trenutku za tvrtku. Konkretan trenutak njene provedbe ovisit će o nizu čimbenika, počevši od stanja na hrvatskom tržištu kapitala pa sve do provedbe postupka odobrenja prospekta. Na izravan upit je li točno da su pripreme prospekta za javnu ponudu dionica zapravo u poodmakloj fazi i da bi već veoma brzo mogao biti spreman za proceduru Hanfina odobrenja Martić kaže tek kako je priprema transakcija kao što su dokapitalizacije, a posebno IPO-i, iznimno značajna za svaku tvrtku. Stoga se s iznimnom pažnjom planiraju i strukturiraju, s krajnjim ciljem da se realiziraju shodno procjeni o optimalnom trenutku unutar planskog razdoblja. Prema uvjetima zadanim obvezničkim prospektom, za vlasnike obveznica utvrđeno je pravo prvenstva u dokapitalizaciji, u protuvrijednosti nominalnog iznosa obveznica u vlasništvu, odnosno uz otvorenu mogućnost proporcionalnog (pro rata) smanjenja. Spomenuti uvjeti sugeriraju i neke okvire veličine budućeg IPO-a jer, primjerice, Optimine obveznice nisu u portfeljima mirovinskih fondova (nisu uvrštene u prvu kotaciju burze), a na njih bi se zacijelo ciljalo u IPO-u. Osim toga, dijelu investitora kojemu bi možda bile zanimljive dionice, obveznice se nisu uklapale u politike upravljanja portfeljima. "Teško je sada procijeniti i koliko će investitora koji sada imaju obveznice imati interesa iskoristiti to pravo prvenstva ili će ga možda iskoristiti samo u djelomičnom iznosu", kažu u Optimi, dodajući da u ukupne kalkulacije treba uključiti i broj dionica koji će biti predmet dokapitalizacije te njihovu vrijednost sukladno procjeni vrijednosti tvrtke i interesu investitora. Konačni iznos dokapitalizacije bit će rezultat analize koja će uzeti u obzir sve te čimbenike, iz čega samo proizlazi da se radi o kompleksnoj stvari, ističu. Posljedično, zasad je očito kompleksno i pitanje na koliki bi se udio nakon dokapitalizacije OT-a trebalo reducirati današnje 100-postotno vlasništvo M. Martića. Sigurno je to da je za uvrštenje dionica u prvu kotaciju burze potrebno da najmanje 25 posto dionica bude u tzv. free-floatu, u vlasništvu manjinskih dioničara. "Usto, interes mene kao vlasnika je da zadržim kontrolu nad poslovanjem tvrtke, stoga u tom rasponu treba očekivati i konačnu strukturu transakcije", naglašava Martić. Prikupljeni kapital tvrtka će, kaže, iskoristiti za daljnja kapitalna ulaganja, a dijelom i za refinanciranje postojećih obveza. Kako Optima Telekom posluje tek (nepune) tri godine, a u tom je razdoblju imala velika kapitalna ulaganja, budući će se dioničari, kao i ulagači u obveznice početkom ove godine, uvelike morati osloniti na projekcije poslovanja, odnosno projicirani tempo rasta prihoda i prelaska u zonu pozitivna neto rezultata. Obvezničkim prospektom je za ovu godinu (prvu u 10-godišnjem projiciranom razdoblju) bilo planirano povećanje poslovnih (i ukupnih) prihoda od čak 95 posto, sa 182 na 355,8 milijuna kuna. Kad su posrijedi 'fizički' pokazatelji, za ovu je godinu planirano dosegnuti više od 230 tisuća korisnika u segmentu kućanstava, više od 15 tisuća kod obrta, 401 kod malih i srednjih poduzeća te 156 tzv. ključnih korisnika. Martić kaže kako Optima trenutno ostvaruje sve svoje planove, a to smatra i bitnim preduvjetom da uopće razmišljaju o zahvatima poput IPO-a. "Optima je ipak relativno mlada tvrtka, da bi eventualno pojedine slabe godine mogla prema investitorima pravdati cikličkim kretanjem industrije, globalnim poremećajima i slično. Mi moramo biti uspješni kontinuirano", kaže još uvijek, ali vjerojatno ne zadugo jedini dioničar Optime.
Javne ponude Atlantic grupe i Veterine
Uz IPO Optime, pripremaju se još dva projekta javne ponude dionica iz privatnog sektora - IPO Atlantic Grupe te, vjerojatno, IPO Veterine, Plivine kćerinske tvrtke koju je tvrtka majka kanila dezinvestirati kroz javnu ponudu na burzi. Tako se očekuje da će se do kraja godine na Burzi sigurno početi trgovati s dionicama Atlantica, dok je projekt Veterina nešto malo manje siguran. Prospekt za Atlanticovu javnu ponudu je završen. Ispunjeni su zahtjevi Hanfe za dopunom Prospekta u dijelu preciznije alokacije dionica po zaključenju razdoblja upisa pa se trenutno čeka na Hanfino odobrenje prospekta. Atlantic, pak, cilja na upis svojih dionica u zadnja dva tjedna listopada, no njegovo ispunjenje će prije svega ovisiti o tjednu u kojem će Hanfa odobriti prospekt. Prema javno iznesenim konturama alokacije - 75 posto izdanja bit će ponuđeno institucionalnim investitorima, a 25 posto fizičkim osobama. Premda je neizravno bilo potvrđeno da će Pliva Veterinu prodavati na burzi, o čemu je svjedočilo i slanje prospekta na odobrenje Hanfi, najava IPO-a ove tvrtke navodno je privukla interes nekoliko jakih strateških investitora pa se sada Barr premišlja o prihvatljivijem modelu.