Prema podacima Središnjeg klirinškog depozitarnog društva (SKDD), najviše je dionica prikupio skrbnički račun na 10. mjestu. Svoj postojeći udjel uvećao je za 2244 dionice, odnosno za 0,022 posto, i sada ukupno posjeduje 7656 dionica najveće domaće naftne kompanije.

Svoj udjel u Ini blago je podebljao i AZ obvezni mirovinski fond, najveći pojedinačni imatelj Ininih dionica među mirovincima. AZ je od prekida obustave dokupio samo 401 dionicu, tako da i dalje drži 2,2 posto udjela.

Među ostalim dioničarima vidljivima u prvih 10 pozicija za sada nema promjene u broju dionica.

Rat za Inu

Iako promjene na tajnovitim skrbničkim računima mogu rasplamsati pri če o nastavku "rata za Inu" između mađarskog Mola i hrvatske strane, ne može se sa sigurnošću reći da je više od 2000 dionica kupila upravo mađarska naftna kompanija.

"Nemoguće je sa sigurnošću tvrditi krije li se iza skrbničkog računa Mol ili netko povezan s njime. Možda je riječ i o nekom špekulantu koji očekuje rast cijene", rekao je Stipe Laća, glavni analitičar ST Investa.

Ipak, pitanje je koliko Mol i po kojoj cijeni može računati da preko burze "iscijedi" 0,93 posto dionica koliko mu je potrebno da prijeđe većinski prag.

Podsjetimo, Mađari su u svibnju prošle godine, nakon višemjesečnog "navlačenja" s Hrvatskom agencijom za nadzor financijskih usluga, priznali da na skrbničkim i podskrbničkim računima kontroliraju 4.746.629 dionica, s time da imaju sklopljen i opcijski sporazum na dodatnih 1,6 posto dionica. Kada se sve zbroji, Mol je u mogućnosti potencijalno kontrolirati 49,07 posto dionica.

S druge pak strane, otkako je Hanfa prekinula obustavu trgovanja Inom, volumeni su iz dana u dan sve manji. Više do 1000 dionica protrgovano je samo 19. i 22. prosinca. U utorak je protrgovano samo 260 dionica, a cijena se zaustavila na 3750 kuna.

Tri mogućnosti

Stipe Laća smatra kako Mađari ipak imaju šansu postići na burzi svoj cilj, do kojeg im je lani bilo tako stalo iako je na tržištu preostalo još dva posto slobodnih dionica. "Ako Mol uistinu želi prijeći većinski prag, morao bi biti u mogućnosti to učiniti preko burze ili da krene u pregovore s mirovinskim fondovima da mu oni prodaju svoje udjele koje su stekli u Ini", ocijenio je Laća.

S druge pak strane, Hrvoje Japunčić, analitičar Decentia savjetovanja, zagovara drukčiji model.

"Molu bi primarno trebalo biti u interesu da se dogovori s Vladom kao drugim najvećim dioničarem o statusu u Ini (strateški partner ili investitor). Smatram da se ta dva najveća dioničara moraju dogovoriti. Sukladno tome dogovoru, pozicionirat će se i mirovinski fondovi. Free-float trenutačno iznosi oko dva posto, ali je teško reći hoće li on i u budućnosti ostati takav. Naime, u opcijskom sporazumu koji je Mol sklopio nalazi se 1,6 posto dionica. Nije sigurno da će Mol taj sporazum i realizirati, pa se može dogoditi da se i te dionice nađu na tržištu. U slučaju Ine ne možemo govoriti o mogućnosti istiskivanja malih dioničara jer smatram da Vladi to nije u interesu", komentirao je Japunčić.