Kupovati dionice u javnim ponudama ove se godine bilo nametnulo kao ulagačka strategija koja gotovo jamči zavidan uspjeh. Mnogi od onih koji su se unazad godinu dana 'navukli na burzu' proteklih su mjeseci ulagali praktički 'od IPO-a do IPO-a'. Istodobno, mnogi su burzovni profesionalci isticali kako će taj aksiom vrijediti do prvog IPO-a koji će pokazati da to i ne mora biti baš tako. A slučaj je htio da to demonstriraju dionice Atlantic grupe s jučerašnjim uvrštenjem na burzu kao krunom nedavno provedenog IPO-a. Prevladavajući cjenovni minusi zadesili su i tu, najsvježiju burzovnu robu.
Slučaj je htio da Atlantic grupa ispadne prvi IPO koji ne znači i zajamčen brzi dobitak
Slučaj je htio da Atlantic grupa ispadne prvi IPO koji ne znači i zajamčen brzi dobitak
"Znali smo"
Nakon samog starta trgovanja koji je zakratko donio rast cijene u odnosu na 935 kuna iz IPO-a (do 965 kuna) dionica je potonula do 831 kunu. Prema kraju dana ipak se približila granici od 900 kuna, a nešto više od toga ispala je i prosječna cijena na ostvarenih više od 12 milijuna kuna debitantskog burzovnog prometa. Iako naknadna pamet tipa 'znali smo' u pravilu nije popularna, među fond menadžerima jučer se nerijetko moglo čuti upravo to, ali češće u verziji 'nismo iznenađeni'. S jedne strane, iako konačna cijena u tom IPO-u nije bila na gornjoj točki raspona, sam raspon analitičari su ocjenjivali relativno agresivnim. S druge strane, devetomjesečni rezultati Atlantica nisu bili obeshrabrujući. No, u konačnici je i važnije to što se Atlanticov burzovni start dogodio u ne baš povoljnom općem raspoloženju koje prevladava proteklih nekoliko tjedana. Ozračje neizvjesnosti i prevage pesimizma obilježavaju u posljednje vrijeme i vanjska tržišta. Mnoga od njih, a pogotovo ona u regiji, suočila su se i sa znatno jačim padom indeksa negoli je slučaj s domaćim Crobexom. Dužina prevladavajuće uzlaznog trenda na domaćem tržištu za mnoge je analitičare bila samo razlog više da na korekciju čiji su se obrisi nazirali i nekoliko mjeseci prije ovog posljednjeg vala gleda kao na neizbježan, pa i poželjan predah. Mimo toga, dio fond menadžera u novije je vrijeme isticao i kako 'ne vide baš obilje kuna' na tržištu. Kratkoročno gledano, pak, takav je slijed sugerirala i pojačana volatilnost kamatnih stopa na novčanom tržištu kao posljedica slabije likvidnosti u bankovnom sustavu, što je pak dio tokova skretalo obveznicama.
Politički rizici
U svemu zasigurno treba spomenuti i političke rizike, premda se u tom smislu stručnjaci neće posve složiti oko toga koliko se tržišne težine treba dati ishodu skorašnjih parlamentarnih izbora (ponajprije 'plašenju' oporezivanjem kapitalne dobiti). Dio ih, naime, smatra kako bi u kontekstu političkih rizika pomnije trebalo pratiti razvoj situacije u regiji (Kosovo). Percepcija šireg okruženja važna je posebice kad su posrijedi inozemni investitori. Prema mnogima, oni su uvelike utjecali na recentnu fazu korekcije, a pritom se nerijetko apostrofiraju strani investitori koji su na hrvatskom tržištu prisutni kroz tzv. certifikate (navodno je tih ulaača najviše među stranim klijentima RBA). Sklonost da se zamah korekcije pripiše u većoj mjeri upravo stranim investitorima, uz prilično defanzivnu igru domaćih institucionalnih ulagača (fondova) obično se potkrjepljuje činjenicom da su zasad padom cijene čak i više ceh platile likvidnije (i mahom realnije vredovane) dionice negoli one manje likvidne. Dakako, tome dijelom pridonosi i to što kod nekih od glavnih perjanica, poput T-HT-a, pritisak na strani prodaje nastaje i zbog velikog broja nedovoljno iskusnih ulagača koji su ujedno plašljiviji i lakše ih hvata panika. Domaći fondovi u takvoj situaciji nemaju razloga reagirati nestrpljivo, a struktura njihove imovine sugerira da su njihove likvidne pozicije solidne, što bi mogao biti i solidan amortizer u uvjetima pojačane volatilnosti (primjerice, dionički fondovi u domaćim dionicama imaju manje od trećine imovine). Uz prevladavajuće ocjene da na tržištu i danas ima manje podcijenjenih negoli precjenjenih dionica, u prognozama se uvelike pozivaju na psihološke faktore i opći sentiment koji nadjačava kompanijske brojke.