Prodaja Plivinih dionica postala je idealan nadomjestak za povrat duga umirovljenicima, na koji je Vlada računala od privatizacije Ine.
Prema informacijama Poslovnog dnevnika, Povjerenstvo za privatizaciju Ine trebalo bi odlučiti o promjeni "time tablea" javne ponude Ininih dionica, odnosno odgodi izlistavanja 15 posto Ine u odnosu na planirane rokove. Premda nikad nije formalno definirano, uvrštenje Ininih dionica na burzu očekivalo se najkasnije do nove godine, a taj su dojam svojim izjavama potkrepljivali i državni dužnosnici. No kako se čuje, prolongaciju nameće tehnički apsekt uvršenja u kotaciju na inoburzi (riječ je o London Stock Exchangeu) jer je procedura bitno zahtjevnija nego uvrštenje na domaću burzu, što iziskuje i više vremena za kvalitetnu pripremu uvrštenja.
Zbog toga je Povjerenstvu (Vladi) predložen novi rok koji bi konačnu realizaciju IPO-a mogao odvesti u prvi kvartal sljedeće godine. Takav razvoj događaja Vladi zapravo ide na ruku, osobito sad kad je sasvim izgledno da će 2,5 milijardi kuna potrebnih za isplatu druge rate duga umirovljenicima namiriti iz prodaje paketa Plivinih dionica. Manevrom preseljenja Plivinih dionica iz portfelja HZMO-a u Umirovljenički fond Vlada nije samo pronašla rješenje za odgovor na javnu ponudu, nego je posve otklonila žurbu zbog druge faze privatizacije Ine na koju ju je prisiljavalja obveza vraćanja duga umirovljenicima zato što je prvotno planirano da se sredstva za tu umirovljeničku "božićnicu" osiguraju prodajom Ine ili HT-a. Pliva je postala idealan nadomjestak za Inu, a Povjerenstvo je ishodilo više vremena za osmišljavanje i definiranje ostalih segmenata ove faze privatizacije Ine, između ostalog, i prodaje sedam posto dionica radnicima. Budući da taj vrlo težak privatizacijski krug (radničko/sindikalni apetiti su u ovom slučaju vrlo visoki) Vlada mora zatvoriti šest mjeseci nakon provedbe IPO-a, predah koji će uslijediti zbog odgode izlistavanja zapravo će joj jako dobro doći.
Ne treba zaboraviti da je odobravanjem privatizacijskog modela za drugu fazu privatizacije Ine (što je bila jedna od strukturinih mjera iz stand by aranžmana potpisanog s MMF-om) Vlada formalno ispunila tu obvezu, ali i da je prošlotjednim "otkazom" svjetskom monetarnom policajcu zapravo otklonila svaku mogućnost da eventualno bude prozivana za nove odgode. Prebačaj IPO-a u izbornu godinu velik je dobitak za vladajuću stranku.Premda se javno ne govori hoće li određeni dio od 15 do 17-postotnog paketa Ine odmah biti ponuđeno institucionalnim investitorima, a koliko će ići građanima koji imaju prioritet, zna se da s ovom privatizacijskom promidžbom vladajuća stranka računa kao s vlastitom predizbornom agitacijskom platformom. Slijed sretnih okolnosti u ovome slučaju doista joj je išao na ruku.
Nezaobilazni regulatori.
Poznavatelji procedure kažu kako je u ovoj fazi procesa moće očekivati prihvaćanje prospekta i njegovo slanje na odobrenje Hanfi, odnosno regulatoru na LSE, a oba regulatora moraju prospektu dati zeleno svjetlo. Paraleno s tim trebale bi se pokrenuti prezentacije analitičarima, odnosno javnosti te road show uprave i savjetnika u svim važnijim poslovnim centrima. Sve te aktivnosti zajedno bi trebale, kažu upućeni, trajati najmanje dva-tri tjedna. Istodobno, nakon odobrenja prospekta predaju se zahtjevi burzama za uvrštenjem. Budući da će Ina u Hrvatskoj ići u prvu kotaciju u koju prema pravilima ZSE ide tvrtke s minimalno 25 posto free floata, od Hanfe će se morati tražiti odobrenje i za to uvrštenje. Slično je bilo i u slučaju Croatia osiguranja.
izvor: www.poslovni.hr