Godina 2024. bila je puna izazova i prilika za globalna tržišta. Inflacija, koja je još uvijek prisutna, postavila je centralne banke pred teške odluke o kamatnim stopama, dok su geopolitičke napetosti i dalje oblikovale tijek svjetske trgovine. Sjedinjene Države zadržale su gospodarsku otpornost, dok se Europa suočavala s sporijim oporavkom i rastućim pritiscima na industriju. Umjetna inteligencija i energetska tranzicija obilježile su početak nove tehnološke revolucije, donoseći potencijalne promjene u gotovo svakom sektoru. Ulaskom u 2025. godinu, ključna pitanja ostaju kako će se globalna tržišta prilagoditi ovim promjenama i gdje investitori mogu pronaći najbolje prilike. Ovaj pregled istražuje očekivanja za nadolazeću godinu i pomaže u navigaciji kroz dinamično okruženje koje nas čeka.

Makroekonomski pregled: SAD u prednosti, Europa i Kina pod pritiskom

Sljedeća godina mogla bi donijeti blago usporavanje rasta globalnog gospodarstva, no Sjedinjene Američke Države izgledaju najbolje pozicionirane zahvaljujući visokom povjerenju potrošača i mogućoj ekspanzivnoj fiskalnoj politici. Nova administracija najavila je zadržavanje poreznih olakšica iz Tax Cut and Jobs Act-a iz 2017., uz potencijalne dodatne porezne rezove usmjerene na specifične skupine, poput ukidanja poreza na napojnice i olakšica za prekovremeni rad. Takve mjere mogle bi podržati domaću potrošnju i privući radnike u ključnim industrijama.

Europa i Kina suočavaju se s izazovima. U Kini je tržište nekretnina slabo, što negativno utječe na povjerenje potrošača, dok bi nove američke carine na kineske proizvode mogle dodatno pritisnuti izvoz. Dio tih proizvoda mogao bi završiti na europskim tržištima, otežavajući konkurenciju domaćim proizvođačima, osobito u Njemačkoj. Njemačka industrija, primjerice, suočava se s rastućim pritiskom kineskih električnih vozila, što bi moglo dodatno pogoršati poziciju tradicionalnih europskih proizvođača.

Rast produktivnosti, potaknut umjetnom inteligencijom, ima potencijal biti ključna pozitivna promjena, no ostaje neizvjesno koliko brzo i u kojoj mjeri AI tehnologije mogu transformirati globalnu ekonomiju. Usprkos izazovima, globalna makroekonomska slika za 2025. čini se pozitivnom, pri čemu SAD i dalje ima jasnu prednost zahvaljujući očekivanim fiskalnim mjerama i stabilnoj domaćoj ekonomiji.

Obveznička i valutna tržišta: Prilike u Europi i snaga dolara

Američke dugoročne obveznice još uvijek se ne čine pretjerano atraktivnima na relativnoj bazi jer prinosi ne kompenziraju dovoljno rizike držanja tih obveznica na duži rok, pogotovo u okolini gdje postoji rizik od novog ubrzavanja inflacije uslijed ekspanzivne fiskalne politike i uvođenja carina nove administracije. Ipak, u slučaju recesije ili eskalacije geopolitičkih rizika, potražnja za sigurnijim ulaganjima, poput državnih obveznica, mogla bi značajno porasti. U Europi, dugoročne obveznice, osobito njemačke, mogle bi biti privlačnije zbog slabije gospodarske situacije koja bi trebala natjerati ECB na brže spuštanje kamatnih stopa u usporedbi s Fedom. Francuske obveznice, zbog povećanih razlika u prinosima u odnosu na njemačke, predstavljaju zanimljivu opciju za investitore koji žele aktivnije trgovati, dok dugoročne obveznice Ujedinjenog Kraljevstva (hedžirane u eurima) mogu predstavljati zanimljiv izvor diversifikacije i dodatnog potencijala. Očekuje se da bi pad inflacije u UK-u mogao omogućiti brže smanjenje kamatnih stopa, što bi trebalo povećati vrijednost ovih obveznica.

Što se tiče globalno najvažnijeg valutnog para eurodolara, vjerujemo da bi se mogao ponoviti ovogodišnji raspon 1,05-1,15, ali i da bi se tečaj većinu godine ipak trebao držati bliže razini 1,05, s blagim pritiskom na jačanje dolara uslijed nešto restriktivnije monetarne politike i snažnije gospodarske slike u SAD-u.

U regiji, Hrvatska se čini atraktivnom zahvaljujući stabilnoj gospodarskoj situaciji, dok Rumunjska, unatoč rizicima, nudi visoke prinose. No, zbog političkih rizika, ima smisla razmisliti o djelomičnoj diversifikaciji kroz primjerice eurske korporativne obveznice višeg prinosa (high yield), koje nude slične prinose uz smanjenje izloženosti lokalnim rizicima. Naravno, korporativne obveznice nose svoj set rizika, pri čemu je najznačajniji kreditni rizik kada uspoređujemo s državnim izdanjima.

Dionička tržišta: Širenje rasta na valu umjetne inteligencije

Američka dionička tržišta zadržavaju optimizam, prvenstveno zahvaljujući potencijalu umjetne inteligencije da poveća produktivnost u širokom spektru sektora. Iako su tehnološki divovi poput „Magnificent 7" u proteklim godinama donijeli značajne prinose, u 2025. godini moglo bi doći do šireg rasta u kojem bi i ostali sektori gospodarstva počeli osjećati koristi od implementacije AI tehnologija. Unatoč snažnom dosadašnjem rastu, cijela priča oko umjetne inteligencije ne djeluje kao balon, već kao fundamentalna promjena koja bi mogla povećati zarade i izvan tehnološkog sektora.

Europa ostaje podložna rizicima zbog slabije gospodarske situacije, no moguće je pronaći atraktivne prilike, osobito u zemljama regije i periferije gdje postoje iznimlno kvalitetne kompanije po vrlo pristupačnim valuacijama i nerijetko visokim dividendnim prinosima. Iako američke dionice trenutačno imaju povišenu valuacijsku razinu, upravo zbog bolje gospodarske slike, europske dionice, poput onih u Ujedinjenom Kraljevstvu, nude sličan rast zarada po znatno povoljnijim cijenama. Ako ECB nastavi smanjivati kamatne stope bržom dinamikom od Feda, to bi moglo dodatno potaknuti europske potrošače i podržati oporavak regije.

Osim zbog relativno nižih valuacijskih razina koje su već spomenute, regionalna tržišta jugoistočne Europe ostaju zanimljiva prije svega zbog činjenice da se rast na ovim tržištima temelji na povećanju poslovanja i stabilnim isplatama dividendi, a na rastu valuacijskih multiplikatora, što u konačnici čini jako dobru osnovu za daljnju ekspanziju, dok god nema značajnije globalne krize.

Robna tržišta: Divergentni trendovi između nafte, metala i zlata

Nafta trenutačno osjeća pritisak zbog visoke ponude i ograničene potražnje, koja je na dugoročnoj putanji slabljenja zbog energetske tranzicije. Međutim, geopolitičke tenzije na Bliskom Istoku mogle bi kratkoročno podići cijene zbog straha od smanjenja ponude.

Industrijski metali, poput bakra i litija, i dalje imaju snažnu strukturnu potražnju zahvaljujući energetskoj tranziciji i razvoju umjetne inteligencije. No, kineski gospodarski rast i američka politika prema obnovljivim izvorima energije mogli bi utjecati na potražnju u kratkom roku. Zlato, s druge strane, i dalje je pod utjecajem geopolitičkih nesigurnosti, iako se čini da se većina rizika već reflektirala u trenutačnoj cijeni. Daljnji geopolitički potresi mogli bi dodatno potaknuti potražnju.

Zaključak: Globalna slika prilika i izazova

Godina 2025. mogla bi donijeti kompleksnu kombinaciju prilika i rizika, ali generalno je osjećaj pozitivan. Makroekonomska slika je još uvijek dobra, a Sjedinjene Države čine se najbolje pozicionirane zahvaljujući snažnoj domaćoj ekonomiji, potencijalnim poreznim olakšicama i stabilnom tržištu. Europa i Kina, s druge strane, suočavaju se s izazovima poput američkih carina i slabijeg gospodarskog rasta, ali prilagodljive politike poput fiskalnih poticaja i smanjenja kamatnih stopa mogle bi ublažiti te pritiske.

Za investitore, ključ ostaje u globalnoj diverzifikaciji i odabiru kvalitetnih prilika, kako u dioničkim, tako i u obvezničkim tržištima. Umjetna inteligencija i tehnološke promjene potencijalno će nastaviti oblikovati gospodarstva i tržišta, dok će geopolitičke i ekonomske promjene zahtijevati pažljivo planiranje i prilagodbu. Usmjeren pristup, koji uključuje promišljeno upravljanje prilikama i rizicima, mogao bi biti presudan za iskorištavanje prilika u dinamičnom okruženju koje nas čeka.

Krešo Vugrinčić, CFA
Intercapital AssetManagement

Svi InterCapital fondovi   Kupi udjele u fondu