U manje od tjedan dana središnja banka drugi je put intervenirala na deviznom tržištu u pokušaju da stabilizira tečaj domaće valute.

Odlukom o otkupu 118,7 milijuna eura u utorak je HNB u optjecaj ulio dodatnih oko 855 milijuna kuna nakon čega je tečaj na međubankarskom tržištu skočio na 7,22 kuna za euro. Iako je u razmaku od svega nekoliko dana u sustav ubačeno 1,7 milijardi kuna kako bi se spriječilo (pre)brzo jačanje vrijednosti kune, potez Hrvatske narodne banke nije iznenadio analitičare. “Zbog pozicioniranja banaka i ostalih institucionalnih investitora uoči najavljenog državnog zaduženja na domaćem tržištu, aprecijacijski pritisci na kunu su jaki i stoga je devizna intervencija očekivana”, kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Société Générale –Splitske banke. U utorak ujutro, nekoliko sati prije intervencije, na međubankarskom se tržištu trgovalo po 7,18 kuna za euro. Nakon intervencije tečaj je premašio razinu od 7,2, no tijekom dana ponovno je pao na razinu oko 7,195 kuna za euro, što ilustrira jačinu pritisaka i očekivanja tržišnih sudionika. Također treba napomenuti da je tek u utorak na tržište trebalo pristići oko 900 milijuna kuna s prošlotjedne intervencije, a injekciju od najnovijih 855 milijuna kuna likvidnosti novčani sustav trebao bi osjetiti u četvrtak.

Željena granica
U posljednjih nekoliko tjedana cijena domaće valute pala je sa 7,27 na 7,18 kuna i HNB je, reagiravši na brzinu promjene, tržištu poslao jasan signal o željenoj granici tečaja od 7,2 kune. Gotovo jedna za drugom, intervencije su protumačene kao znak da središnja banka i dalje očekuje jake aprecijacijske pritiske koji će ovisiti o detaljima novoga državnog izdanja obveznica. “U slučaju da ciljani iznos bude viši od očekivanih 4 milijarde kuna i investitori se prema tome odluče pozicionirati, nije nemoguće teoretski očekivati još jednu intervenciju do kraja tjedna”, kaže analitičar koji je želio ostati anoniman. Iako detalji plasmana obveznica cure na kapaljku, zasad je poznato da Ministarstvo financija o detaljima izdanja pregovara s bankama. Poznato je da će biti riječi o najmanje četiri milijarde kuna 15-godišnjih obveznica uz valutnu klauzulu, no još se ne zna hoće li čitav iznos izdanja biti vezan uz euro.


Inflacijska prijetnja
Budući da je riječ o valutnoj klauzuli, institucionalni investitori prilagođavaju svoje valutne pozicije, i to je trenutno sila koja gura vrijednost domaće valute prema gore. Uz prethodni višak kunske likvidnosti na tržištu, koji se kreće oko tri milijarde kuna, postavlja se pitanje do koje će granice HNB tečaj braniti ubrizgavanjem novih kuna u sustav. (Pre)tjerana likvidnost potencijalna je opasnost tečaju jer dovodi u pitanje ciljanu stopu inflacije. Stoga dio tržišnih sudionika smatra da bi upravo zbog viška likvidnosti HNB ubrzo politiku deviznih aukcija mogao zamijeniti drugim mjerama.