Izjave bivšeg čelnika FED-a ovoga su puta najviše uzdrmale razvijena tržišta, u prvom redu američko. Po svemu sudeći Alan Greenspan se odlično snalazi u ulozi zlogukog proroka. I da stvar bude još gora, umjesto prakse finog balansiranja na žici, koja je nedvojbeno obilježila njegovu eru u središnjoj banci, sada uopće ne bira riječi, sijući paniku gdje god se pojavi. Jer nakon što je velikom broju investitora u vrlo živom sjećanju ostala epizoda s početka ožujka, kada je neočekivano izravna najava recesije u SAD-u kao prilično realnog scenarija za drugu polovicu ove godine isprovocirala silan kaos na svjetskim tržištima kapitala, najnovije su izjave ponovo na tron vratile pesimiste. Makar je, umjesto američkog gospodarstva, tema ovoga puta bila - Kina. Odnosno, pregrijano tržište kapitala, s čim su zapravo svi iole financijski pismeni promatrači itekako upoznati. Uostalom, HSBC je nedavno objavio projekcije u kojima se do kraja godine naprosto priziva nešto intenzivnija korekcija (između 10 i 15 posto). Ali jednako tako ulagačima definitivno nije trebala baš takva, hi-profile proklamacija opasnosti od 'dramatične kontrakcije s kojom se suočavaju kineske dionice'. Koja je, da paradoks bude još i veći, jer Greenspan sada izvaljuje sve ono što nije, uvjetno rečeno, smio dok je bio na čelu FED-a, najviše uznemirila - razvijena tržišta kapitala. U prvom redu Wall Street, odakle se pesimizam u velikim dozama vrlo brzo proširio Europom i Azijom, okončavši višednevnu pozitivnu seriju s burzovnim indeksima duboko na negativnom teritoriju. A paradoks se sastoji u činjenici da su u Kini reakcije na ovotjedni istup Alana Greenspana uglavnom - izostale. Što zapravo i ne bi trebalo čuditi previše, jer prosječni mali investitor, oduševljen spektakularnim stopama prinosa posljednjih mjeseci (ili godina), jednostavno nema pojma tko je Greenspan.

No, zato su puno alarmantnije zazvučala upozorenja vladajuće garniture, koja je smatrala za shodno (putem državnih medija) upozoriti na brojne opasnosti koje krije nezadrživ (ili iznimno rasprostranjen) rast cijena dionica, iza čega bi mogle uslijediti i nešto konkretnije (administrativne) mjere s ciljem 'hlađenja' domaćeg tržišta kapitala.Pa ipak, konačan rezultat nije ponudio temelja za nikakvu dramu, budući se Shangai Composite indeks pri kraju trgovine uspio bitno ublažiti početne gubitke, svodeći dnevni minus (sa 1,5 posto) na sasvim podnošljivih 0,5 posto, dok u odnosu na početak godine, poput hrvatskog CROBEX-a, bilježi rast vrijednosti tek nešto manji od 60 posto. Ali to nije djelovalo osobito utješno po europske ulagače (usprkos ohrabrujućim brojkama IFO instituta), koji su od samog početka trgovine svojski prionuli s prodajom, tražeći najprije izdanja s opasno velikom izloženošću zbivanjima u Kini. Što se, naravno, u prvom redu odnosi na predstavnike resources segmenta tržišta, od rudara i naftaša, pa do čeličana. A ljestvica gubitnika upravo je otprilike tako i izgledala, te je BHP Billiton zabilježio pad cijene dionica od 1,2 posto, jednako kao i Antofagasta i Xstrata, dok je čeličane predvodio ArcelorMittal (-1 posto) u Parizu, te Salzgitter (-1,3 posto) i ThyssenKrupp (-1,4 posto) u Frankfurtu. U prilično tmurnoj atmosferi na Starom kontinentu, nekakve znakove života davale su tek ovoga tjedna iznimno popularne telekomunikacije, među kojima je zablistao Cable & Wireless, ostvarivši rast cijene dionica od čak 5 posto. Povod erupciji optimizma bila je objava godišnjeg izvješća i uvećanje dobiti sa 76 na čak 174 milijuna funti, nakon čega niti kategoričke tvrdnje Uprave, koja uporno odbija identifikaciju s potencijalnom metom za preuzimanje, nisu previše oneraspoložile investitore. Istodobno, dionice BT Group su porasle za 0,8 posto, dok je Deutsche Telekom bio u plusu za 0,4 posto, baš kao i France Telecom.

Ni rast dobiti nije pomogao Richemontu

Znatno gore je prošao Richemont, kojeg su ulagači 'nagradili' padom cijene dionica od 2,2% (što je evidentno postao SELL signal i za ostatak luxury segmenta), makar je polugodišnja dobit uvećana za 21% (na 683 milijuna eura). S druge pak strane, jedan od najistaknutijih blue-chip dobitnika bio je Air France-KLM (+2,5%), ušesterostručivši dobit u zadnjem kvartalu fiskalne godine (na 43 milijuna eura), a zasigurno nije odmogla niti pozitivna revizija prijašnjih prognoza.