Dionica Hrvatskih telekomunikacija (HT) ima potencijal rasta od 100 posto, možda čak i u razdoblju kraćem od onoga u kojemu je svoj dosadašnji vrh vrijednosti dosegnula dionica Ine, smatra Igor Noršić, član Uprave ICF-a. Noršić je uvjeren da će građani dionice od države u javnoj ponudi kupiti po "duboko diskontiranoj cijeni" jer Vlada, samo nekoliko tjedana prije izbora, ne smije dopustiti da velik broj građana izgubi novac na dionicama HT-a, pa čak ni da zarada u početku bude bitno manja od ostvarene na dionicama Ine u sličnom razdoblju.
S takvom se procjenom slažu mnogi analitičari, a koliko Sanaderova Vlada pazi na takve stvari, dokazuje informacija iz dobro obaviještenog izvora, koji je želio ostati anoniman, da su savjetnici Merrill Lyncha ostali nemalo iznenađeni kada je Vlada građanima ponudila dionice Ine po cijeni nižoj od one koju su oni preporučili i u koju je već bio uračunat uobičajeni diskont kojim se privlače ulagači.
Gladni fondovi
U korist zarade malih investitora ide i glad domaćih investicijskih i mirovinskih fondova, koji i dalje imaju velik dotok gotovine koju negdje treba uložiti. Naime, u dogledno vrijeme neće biti ni jedne inicijalne javne ponude dionica koja bi se mogla barem izdaleka mjeriti s financijskom težinom IPO-a HT-a, naglašava Noršić i time posredno potvrđuje tvrdnje analitičara da će fondovi sigurno pridonijeti rastu cijene. Država, naime, nakon HT-a tržištu može ponuditi još samo jednu tako veliku dionicu u privatizaciju - dionicu HEP-a. No, to se ni u idealnim uvjetima ne može dogoditi za manje od dvije do dvije i pol godine, naravno, ako se ta privatizacija želi kvalitetno pripremiti, kaže Noršić.
Hrvoje Stojić, voditelj Odjela istraživanja tržišta Hypo Alpe-Adria banke, mogući rast cijene dionica HT-a ipak gleda nešto suzdržanije. "Objektivno, rast bi trebao biti manji nego u slučaju Ine. U tu su dionicu u velikoj mjeri ulagali i mirovinski fondovi koji imaju dalji horizont ulaganja i računaju da će Ina kad-tad postati metom preuzimanja, odnosno, s drugim krugom privatizacije u kojem će Ina dobiti većinskog vlasnika. U tom bi procesu, kao i u slučaju Plive, dionica Ine mogla dobiti dodatni impuls rasta. HT je, pak, tvrtka koja već ima većinskog vlasnika", objašnjava Stojić. No i on smatra mogućim da cijena u prvim danima trgovanja zabilježi i veći rast od onoga koji se temelji na takvoj računici. Ako Vlada zbog predizbornih poena odluči velik dio dionica plasirati građanima - a procjenjuje se da ih je za kupnju dionica HT-a zainteresirano bar dvostruko više nego lani za Inu - manje će dionica ostati fondovima pa će oni u početku trgovanja biti spremni malim investitorima platiti i više od onoga što su računali na temelju objektivnih pokazatelja.
Izbjeći euforiju
S druge strane, slažu se naši sugovornici, ako se u knjigu dioničara upiše vrlo mnogo malih privatnih investitora, to može u određenom trenutku dovesti i do pada cijene, kao što se dogodilo i u slučaju Ine, kada su mali ulagači počeli u većem broju prodavati dionice čim je Ina malo snažnije odskliznula sa svog cjenovnog vrhunca i tako sami počeli rušiti cijenu, koju su na kraju na 2600 kuna branili fondovi. Budući da ni na globalnom niti na domaćem tržištu u posljednje vrijeme cijene ne rastu, s takvim se scenarijem uvijek mora računati. No, bez obzira na sva upozorenja na opasnost od investitorske euforije, analitičari smatraju da će se na dionicama HT-a moći lijepo zaraditi, naravno, uz pažljivo osluškivanje tržišta. Neovisno čak i o činjenici da telekomi više nisu tako isplativ posao kao prije samo nekoliko godina. Primjerice, prije samo tri godine DT je u drugom tromjesečju zabilježio 1,66 milijardi eura dobiti, a u istom kvartalu godinu ranije ta stavka dosegnula 258 milijuna eura. U prvom polugodištu ove godine DT je, uz tri posto veće prihode nego u istom lanjskom razdoblju, imao 13 posto manju dobit nego u prvih šest mjeseci 2006.
Noršić smatra da je, usprkos mnoštvu još nedovoljno jasnih informacija, poput vlasništva nad DTK infrastrukturom, HT solidna kompanija koja ima dovoljno prostora za popravljanje poslovnih rezultata, širenjem i/ili restrukturiranjem. Doduše, većinski se vlasnik HT-a njemački DT za širenje u regiji služi Magyar Telekomom pa se ne očekuje da bi HT mogao na tom polju tražiti bolje rezultate. No Noršić napominje da je moguće i preuzimanje nekog domaćeg operatera koji želi kapitalizirati dosad uložen novac, a uvijek je moguće i restrukturiranje tvrtke.