- 23.12.2025 MIROVINCI TJEDNO: Odličan tjedan za mirovinske fondove
- 23.12.2025 ZSE TJEDNO: Crobexi zabilježili rast, Medika najlikvidnija
- 23.12.2025 EU tržišta OTVARANJE: Ulagači oprezni uoči božićnih blagdana
- 19.12.2025 Italija pripisuje vlasništvo nad zlatnim rezervama talijansk...
- 23.12.2025 Šušnjar najavio jaču zaštitu klijenata agencija za promet ne...
- 19.12.2025 ZB Invest mijenja prospekt krovnog fonda i spaja fondove
- 15.12.2025 Tržišta kapitala ostaju konstruktivna u 2026.
- 07.10.2025 Intercapital fondovi postaju Erste fondovi
- 26.04.2025 Proglašeni najbolji fondovi u 2024. godini
- 14.04.2025 Volatilnost na tržištima dionica - što treba ulagatelj znati
- 22.12.2025 Tjedni komentar tržišta na dan 22.12.2025. - OTP Invest
- 22.12.2025 Komentar tržišta - Erste Asset Management - studeni 2025.
- 19.12.2025 Rast hrvatskog BDP-a u 2026. za 2,8 posto, a inflacije za 3,1 posto
- 18.12.2025 Komentar tržišta - Eurizon AMC - studeni 2025.
- 15.12.2025 Tjedni komentar tržišta na dan 15.12.2025. - OTP Invest
- 23.12.2025 MIROVINCI TJEDNO: Odličan tjedan za mirovinske fondove
- 22.12.2025 TJEDNI PREGLED: Pozitivan tjedan za investicijske fondove
- 22.12.2025 Komentar tržišta - Erste Asset Management - studeni 2025.
- 22.12.2025 Neto imovina obveznih mirovinskih fondova u studenome porasla za 149 milijuna eura
- 19.12.2025 ZB Invest mijenja prospekt krovnog fonda i spaja fondove
- 24.12.2025 AZIJSKA TRŽIŠTA: Azijski indeksi stagniraju, cijena zlata rekordna
- 24.12.2025 WALL STREET: Novi rekord S&P 500 indeksa
- 23.12.2025 ZSE TJEDNO: Crobexi zabilježili rast, Medika najlikvidnija
- 23.12.2025 ZSE DANAS: Crobexi i danas zeleni, HT dobitnik dana
- 23.12.2025 Cijene nafte nadomak 62 dolara
- 24.12.2025 BP prodaje 65 posto udjela u Castrolu tvrtki Stonepeak
- 19.12.2025 Adris najavljuje nastavak investicijskog ciklusa vrijednog više od 480 milijuna eura
- 19.12.2025 Končar 2025. završava rekordno, u 2026. više novih ugovora i investicija, pa i u SAD
- 13.12.2025 Renault znatno ublažio ambicije za punionice električnih vozila u Europi
- 10.12.2025 Potvrđen rejting i podignuti izgledi Zagrebačkog holdinga
- 24.12.2025 Naplaćena premija društava za osiguranje u prvih 11 mjeseci 1,9 milijardi eura
- 24.12.2025 Japan namjerava pooštriti regulativu
- 24.12.2025 Italija propisala Ryanairu kaznu od 256 milijuna eura
- 24.12.2025 Promet industrije 2,4 posto veći na godišnjoj razini
- 24.12.2025 I u 2026. besplatan vlak za djecu, učenike, studente i umirovljenike
BURZE, DIONICEObjavljeno: 05.07.2010
Da održi rast, Kina se okreće unutrašnjosti
| Podijeli sadržaj: | ||||
Godinama su kineski vođe gledali na milijune siromašnih radnika iz unutrašnjosti zemlje kao na motore brzorastućeg izvoza. Oni su dolazili u obalna područja, mukotrpno radili u tvornicama i proizvodili kućanske predmete za cijeli svijet.
Ovih dana radnici postaju ključno pitanje kineskoga gospodarstva na neki drugi način: moraju početi kupovati upravo te proizvode koje izrađuju i trošiti vlastite plaće na ruževe za usne i donje rublje, plastične vrtne stolice i plazma televizore. Dužnosnici ih smatraju potencijalnim pokretačem kineskog odmaka od nerazmjernoga gospodarskog modela koji se previše oslanja na inozemnu potrošnju. Neki od kineskih vođa, uključujući i premijera Wena Jiabaoa, godinama naglašavaju tu potrebu, a naročito otkad je globalna financijska kriza izvoz bacila na koljena. Međutim, Kinin prošlomjesečni potez da učini svoju valutu, juan, fleksibilnijom, kao i očigledna tolerancija vlasti prema nedavnim štrajkovima u tvornicama, koji su doveli do znatnog porasta plaća, znak je da su kineski vođe možda ozbiljni glede preustroja kineskoga gospodarskog modela. Prekid ovisnosti juana o dolaru znači da će vrijednost te valute vrlo vjerojatno porasti, zbog čega će kineski izvozni proizvodi postati donekle manje konkurentni na globalnom tržištu, ali će istodobno porasti kupovna moć kineskih potrošača. Nadalje, vladine mjere za poticaj rasta plaća siromašnih radnika (procjenjuje se da u gradovima živi oko 150 milijuna radnika doseljenika) također bi mogle potaknuti potrošnju, posebice ako porast plaća bude brži od inflacije. "Stav središnje vlade prema rastu plaća nesumnjivo je pozitivan jer se izravno veže uz procvat domaće potrošnje i gospodarski preustroj", izjavio je Liu Cheng, profesor radnog prava na fakultetu Shanghai Normal. "Jako dugo je porast nadnica zaostajao za ekonomskim rastom, zbog čega je Kina bila prisiljena ovisiti o izvozu."
Kineski vođe nemaju drugog izbora od preinake modela. Ako ni zbog čega drugoga, onda zato što presušuje izvor jeftine radne snage. Prema procjenama Ujedinjenih naroda, dio kineskog stanovništva u dobi između 15 i 24 godine već je dosegao svoj vrhunac i u sljedećem desetljeću nastavit će se smanjivati, čak i ako Kina promijeni svoju politiku jednog djeteta. Isto tako mladi radnici više nisu spremni mukotrpno raditi pod istim uvjetima koje su radnici prije desetak godina tolerirali. Analitičari smatraju da revalorizacija valute sama po sebi neće nužno smanjiti konkurentnost kineskih izvoznih proizvoda ili zauzdati kinesku ovisnost o izvozu. Od sredine 2005. do sredine 2008. godine juan je porastao za 21 posto u odnosu na dolar, no i kineski trgovinski višak sa Sjedinjenim Američkim Državama u istom razdoblju nastavio je rasti, u prosjeku za 21 posto. Posljednjih mjeseci kineske izvozne djelatnosti iskazuju snažne znakov e oporavka, a u svibnju je zabilježen porast od gotovo 50 posto. Kineski dužnosnici očito imaju dovoljno vjere u oporavak za nastavak promjena vezanih uz valutu. Osim izvoza, kineski gospodarski rast ovisi i o državnim ulaganjima, posebice izgradnji infrastrukture, što prema mišljenju nekih analitičara također vodi do velikih rizika. Korištenje subvencija i nagli porast zajmova kod državnih banaka tijekom gospodarske krize pomogli su Kini da se obrani od posljedica drastičnog pada. Međutim, manija zajmova pridonijela je inflacijskim pritiscima i brzom rastu tržišta nekretninama koji središnja vlada želi smiriti.
No učinkoviti projekti vezani uz infrastrukturu u doslovnom su smislu riječi put prema obuhvatnijem porastu plaća diljem Kine, a time i do veće domaće potrošnje. Eksplozija broja autocesta i željeznica u središnjim područjima u unutrašnjosti znači da tvrtke sada sve više osnivaju tvornice u tim područjima gdje su troškovi niži. Nekim radnicima iz unutrašnjosti plaće rastu u istom, ili čak višem, omjeru kao i radnicima u priobalnim područjima. Anne StevensonYan, voditeljica pekinškog ureda tvrtke za analizu kapitala Wedge MKI, kaže kako je u svom istraživanju provedenom na najmanje 15 tvrtki na području cijele Kine otkrila da su povišice u određenim mjestima u unutrašnjosti iznosile čak 30 posto, što je veća stopa rasta nego na obali. Međutim, ukupan iznos plaća i dalje je niži u unutrašnjosti zemlje, pa stoga sve više proizvodnih tvrtki ondje otvara pogone, čemu dodatno pogoduje činjenica da priobalna područja polako istiskuju tvornice u korist sofisticiranijih tvrtki. Teoretski, radnici više neće masovno odlaziti na obalu, a potrošnja će u unutrašnjosti zemlje porasti, što će dovesti do jednolikoga gospodarskog rasta cijele Kine.
Ovih dana radnici postaju ključno pitanje kineskoga gospodarstva na neki drugi način: moraju početi kupovati upravo te proizvode koje izrađuju i trošiti vlastite plaće na ruževe za usne i donje rublje, plastične vrtne stolice i plazma televizore. Dužnosnici ih smatraju potencijalnim pokretačem kineskog odmaka od nerazmjernoga gospodarskog modela koji se previše oslanja na inozemnu potrošnju. Neki od kineskih vođa, uključujući i premijera Wena Jiabaoa, godinama naglašavaju tu potrebu, a naročito otkad je globalna financijska kriza izvoz bacila na koljena. Međutim, Kinin prošlomjesečni potez da učini svoju valutu, juan, fleksibilnijom, kao i očigledna tolerancija vlasti prema nedavnim štrajkovima u tvornicama, koji su doveli do znatnog porasta plaća, znak je da su kineski vođe možda ozbiljni glede preustroja kineskoga gospodarskog modela. Prekid ovisnosti juana o dolaru znači da će vrijednost te valute vrlo vjerojatno porasti, zbog čega će kineski izvozni proizvodi postati donekle manje konkurentni na globalnom tržištu, ali će istodobno porasti kupovna moć kineskih potrošača. Nadalje, vladine mjere za poticaj rasta plaća siromašnih radnika (procjenjuje se da u gradovima živi oko 150 milijuna radnika doseljenika) također bi mogle potaknuti potrošnju, posebice ako porast plaća bude brži od inflacije. "Stav središnje vlade prema rastu plaća nesumnjivo je pozitivan jer se izravno veže uz procvat domaće potrošnje i gospodarski preustroj", izjavio je Liu Cheng, profesor radnog prava na fakultetu Shanghai Normal. "Jako dugo je porast nadnica zaostajao za ekonomskim rastom, zbog čega je Kina bila prisiljena ovisiti o izvozu."
Kineski vođe nemaju drugog izbora od preinake modela. Ako ni zbog čega drugoga, onda zato što presušuje izvor jeftine radne snage. Prema procjenama Ujedinjenih naroda, dio kineskog stanovništva u dobi između 15 i 24 godine već je dosegao svoj vrhunac i u sljedećem desetljeću nastavit će se smanjivati, čak i ako Kina promijeni svoju politiku jednog djeteta. Isto tako mladi radnici više nisu spremni mukotrpno raditi pod istim uvjetima koje su radnici prije desetak godina tolerirali. Analitičari smatraju da revalorizacija valute sama po sebi neće nužno smanjiti konkurentnost kineskih izvoznih proizvoda ili zauzdati kinesku ovisnost o izvozu. Od sredine 2005. do sredine 2008. godine juan je porastao za 21 posto u odnosu na dolar, no i kineski trgovinski višak sa Sjedinjenim Američkim Državama u istom razdoblju nastavio je rasti, u prosjeku za 21 posto. Posljednjih mjeseci kineske izvozne djelatnosti iskazuju snažne znakov e oporavka, a u svibnju je zabilježen porast od gotovo 50 posto. Kineski dužnosnici očito imaju dovoljno vjere u oporavak za nastavak promjena vezanih uz valutu. Osim izvoza, kineski gospodarski rast ovisi i o državnim ulaganjima, posebice izgradnji infrastrukture, što prema mišljenju nekih analitičara također vodi do velikih rizika. Korištenje subvencija i nagli porast zajmova kod državnih banaka tijekom gospodarske krize pomogli su Kini da se obrani od posljedica drastičnog pada. Međutim, manija zajmova pridonijela je inflacijskim pritiscima i brzom rastu tržišta nekretninama koji središnja vlada želi smiriti.
No učinkoviti projekti vezani uz infrastrukturu u doslovnom su smislu riječi put prema obuhvatnijem porastu plaća diljem Kine, a time i do veće domaće potrošnje. Eksplozija broja autocesta i željeznica u središnjim područjima u unutrašnjosti znači da tvrtke sada sve više osnivaju tvornice u tim područjima gdje su troškovi niži. Nekim radnicima iz unutrašnjosti plaće rastu u istom, ili čak višem, omjeru kao i radnicima u priobalnim područjima. Anne StevensonYan, voditeljica pekinškog ureda tvrtke za analizu kapitala Wedge MKI, kaže kako je u svom istraživanju provedenom na najmanje 15 tvrtki na području cijele Kine otkrila da su povišice u određenim mjestima u unutrašnjosti iznosile čak 30 posto, što je veća stopa rasta nego na obali. Međutim, ukupan iznos plaća i dalje je niži u unutrašnjosti zemlje, pa stoga sve više proizvodnih tvrtki ondje otvara pogone, čemu dodatno pogoduje činjenica da priobalna područja polako istiskuju tvornice u korist sofisticiranijih tvrtki. Teoretski, radnici više neće masovno odlaziti na obalu, a potrošnja će u unutrašnjosti zemlje porasti, što će dovesti do jednolikoga gospodarskog rasta cijele Kine.
Izvor: poslovni.hr
- 23.12.2025 MIROVINCI TJEDNO: Odličan tjedan za mirovinske fondove
- 23.12.2025 ZSE TJEDNO: Crobexi zabilježili rast, Medika najlikvidnija
- 23.12.2025 EU tržišta OTVARANJE: Ulagači oprezni uoči božićnih blagdana
- 19.12.2025 Italija pripisuje vlasništvo nad zlatnim rezervama talijansk...
- 23.12.2025 Šušnjar najavio jaču zaštitu klijenata agencija za promet ne...
- 19.12.2025 ZB Invest mijenja prospekt krovnog fonda i spaja fondove
- 15.12.2025 Tržišta kapitala ostaju konstruktivna u 2026.
- 07.10.2025 Intercapital fondovi postaju Erste fondovi
- 26.04.2025 Proglašeni najbolji fondovi u 2024. godini
- 14.04.2025 Volatilnost na tržištima dionica - što treba ulagatelj znati
- 22.12.2025 Tjedni komentar tržišta na dan 22.12.2025. - OTP Invest
- 22.12.2025 Komentar tržišta - Erste Asset Management - studeni 2025.
- 19.12.2025 Rast hrvatskog BDP-a u 2026. za 2,8 posto, a inflacije za 3,1 posto
- 18.12.2025 Komentar tržišta - Eurizon AMC - studeni 2025.
- 15.12.2025 Tjedni komentar tržišta na dan 15.12.2025. - OTP Invest
- 23.12.2025 MIROVINCI TJEDNO: Odličan tjedan za mirovinske fondove
- 22.12.2025 TJEDNI PREGLED: Pozitivan tjedan za investicijske fondove
- 22.12.2025 Komentar tržišta - Erste Asset Management - studeni 2025.
- 22.12.2025 Neto imovina obveznih mirovinskih fondova u studenome porasla za 149 milijuna eura
- 19.12.2025 ZB Invest mijenja prospekt krovnog fonda i spaja fondove
- 24.12.2025 AZIJSKA TRŽIŠTA: Azijski indeksi stagniraju, cijena zlata rekordna
- 24.12.2025 WALL STREET: Novi rekord S&P 500 indeksa
- 23.12.2025 ZSE TJEDNO: Crobexi zabilježili rast, Medika najlikvidnija
- 23.12.2025 ZSE DANAS: Crobexi i danas zeleni, HT dobitnik dana
- 23.12.2025 Cijene nafte nadomak 62 dolara
- 24.12.2025 BP prodaje 65 posto udjela u Castrolu tvrtki Stonepeak
- 19.12.2025 Adris najavljuje nastavak investicijskog ciklusa vrijednog više od 480 milijuna eura
- 19.12.2025 Končar 2025. završava rekordno, u 2026. više novih ugovora i investicija, pa i u SAD
- 13.12.2025 Renault znatno ublažio ambicije za punionice električnih vozila u Europi
- 10.12.2025 Potvrđen rejting i podignuti izgledi Zagrebačkog holdinga
- 24.12.2025 Naplaćena premija društava za osiguranje u prvih 11 mjeseci 1,9 milijardi eura
- 24.12.2025 Japan namjerava pooštriti regulativu
- 24.12.2025 Italija propisala Ryanairu kaznu od 256 milijuna eura
- 24.12.2025 Promet industrije 2,4 posto veći na godišnjoj razini
- 24.12.2025 I u 2026. besplatan vlak za djecu, učenike, studente i umirovljenike
- Izdavanje / kupnja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Zamjena udjela među fondovimaSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Otkup / prodaja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Pitajte nasObratite nam se ako trebate dodatne odgovore i objašnjenja. Investicijske savjete ne dajemo.
(na kraju Q3 - 2025)
(koji na 30.09.2025. posluju min. 12 mjeseci)
- Dionički
- Mješoviti
- Obveznički
- Kratkoročni obv.
| Fond | Prinos | Riz. | Portfelj | Prinosi | Kupi | ||
| Capital Breeder | +37,22% | 3 | |||||
| Global Kapital | +35,58% | 4 | |||||
| Erste SEE Equity - klasa B | A | +33,74% | 3 |
| Fondovi | Trajanje akcije | Info |
| OTP Absolute - ulazna naknada | AKCIJA do 31.12. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.02.2022. do 31.12.2025., zaključno do 14:00.
OTP Absolute Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
| OTP indeksni i OTP Meridian 20 - ulazna naknada | AKCIJA do 31.12. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.04.2022. do 31.12.2025., zaključno do 14:00.
OTP indeksni Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela OTP Meridian 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
| A1 - ulazna naknada | AKCIJA do 31.12. | |
Društvo je donijelo odluku o nenaplaćivanju ulazne naknade do kraja 2025. godine.
A1 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
| Erste AM fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima putem portala Hrportfolio ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 01.01.2022. do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji Erste Bond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Erste Balanced Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Erste SEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Erste Global Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Erste Global Technology Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
| Erste AM fondovi - trajni nalog | AKCIJA do opoziva | |
Temeljem odluke o ukidanju ulazne naknade za sva ulaganja putem trajnog naloga, koja se odnosi na sve ex-Icam fondove, sva ulaganja putem trajnog naloga zaprimljena putem portala Hrportfolio, započeta u razdoblju trajanja akcije oslobođena su ulazne naknade tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji
Svi ex-Icam fondovi Usporedba fondova Kupnja udjela u fondu |
||
| Erste Income Plus - ulazna naknada 0,50% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela putem portala Hrportfolio u Erste Income Plus fondu ulazna naknada je umanjena s 1,00 posto na 0,50 posto, do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji Erste Income Plus Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
| ZB Conservative - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u fondu ZB Conservative ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 14.11.2022. do opoziva.
ZB conservative Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt i pravila ZB Invest Funds |
||
| Indeks | Vrijeme | Vrijednost | Bod +/- | % | Graf |
| CROBEX* | 23.12. 16:00 | 3822,97 | 7,60 |
0,20 |
|
| CROBEX10* | 23.12. 16:00 | 2446,92 | 12,02 |
0,49 |
|
| CROBEX10tr* | 23.12. 16:00 | 2814,55 | 13,83 |
0,49 |
|
| ADRIAprime* | 23.12. 16:00 | 2985,01 | 11,08 |
0,37 |
|
| CROBISTR* | 23.12. 16:31 | 185,5153 | 0,06 |
0,03 |
|
| CROBIS* | 23.12. 16:31 | 98,8306 | 0,00 |
0,00 |
| Dionica | Zadnja | Promjena | Promet |
| KOEI | 704,00 € |
0,57% |
1.780.068,00 € |
| 7SLO | 50,75 € |
0,44% |
318.262,77 € |
| HPB | 308,00 € |
-1,28% |
258.550,00 € |
| 7CRO | 34,10 € |
0,12% |
201.623,22 € |
| KODT2 | 3.560,00 € |
0,00% |
171.000,00 € |
| MDKA | 4.940,00 € |
-2,18% |
83.220,00 € |
| DLKV | 8,62 € |
0,70% |
69.301,44 € |
| PODR | 151,00 € |
0,67% |
68.833,00 € |
| ARNT | 35,00 € |
-2,78% |
60.980,00 € |
| HT | 41,60 € |
1,46% |
54.482,60 € |
| Redovni dionički promet: | 3.406.493,67 € |
| Redovni obveznički promet: | 10.740,73 € |
| Sveukupni promet: | 3.417.234,40 € |


