Inka, Nara i Voćko neće otići u povijest. Vjerojatno će biti modernizirani i kao takvi će na domaćem tržištu bezalkoholnih pića konkurirati liderima poput Jamnice i Coca-Cole. No zasad će se proizvoditi u Sloveniji, rekla je za tportal Jaroslava Musilová, PR menadžerica češke Kofola grupe, koja je preko Radenske preuzela najpoznatije proizvode zagrebačkog Badela.

Početkom veljače Radenska je od Badela 1862 kupila brendove - Naru, Inku i Voćko. Osim toga, Radenska je od Badela preuzela punjenje i distribuciju Pepsija za Hrvatsku, čime je Badel konačno ugasio neprofitabilnu proizvodnju bezalkoholnih pića. Radenska je pak lani prodana češkoj Kofoli.

Sama Kofola prije dvadesetak godina bila je na rubu propasti - na tržištu je nastupala s klonom Coca-Cole koji je u eri Hladnog rata bio vrlo popularan. Nakon pada Berlinskog zida klonovi Coca-Cole i Pepsija više nisu imali šanse pored originalnih proizvoda.

Povjerenje u lokalne brendove

Kofola na svakom tržištu nastupa s lokalnim brendovima. Odlučili su se na takvu strategiju jer cijene brendove s kojima su ljudi povezani, vjeruju im i imaju tradiciju. Teško je uzeti piće iz jedne zemlje i prodavati ga u drugoj. Zato širimo portfelj lokalnim brendovima, kaže Musilová.

Orijentacija na lokalno vidljiva je i u drugim segmentima poslovanja. Kofoline tvrtke u zemljama izvan Češke uvijek vode domaći ljudi, a maksimalno se okreću i domaćim dobavljačima. U tom kontekstu, napominje Musilová, proizvodnja Badelovih marki - Nare, Inke i Voćka - neće stati.

U te marke ne bismo uložili novac da ne vjerujemo u njih. Naravno, uvijek nešto može poći po zlu, ali zaista vjerujemo u ono što radimo: želimo uložiti novac u vaše brendove i očuvati ih. Dokazali smo da to možemo, a dobar primjer je Radenska, koju smatramo jako dobrom vodom, s puno dodane vrijednosti i emocija koje se vežu uz nju. Ona se već sada izvozi u SAD i Kanadu i vratit ćemo je na staze slave, rekla je Musilová.

Cijena i dalje nepoznanica

Ipak nije isključena mogućnost rebrendiranja i modernizacije jer samo oslanjanje na retro i emocije često nisu dovoljni za uspjeh na tržištu. Što se tiče pregovara s Badelom 1862, Musilová kaže da je dogovor o prodaji postignut relativno brzo: Njima se sviđao naš način rada, nama su se svidjeli njihovi proizvodi. Bili smo u pravo vrijeme na pravom mjestu.

Međutim vrijednost transakcije i dalje ostaje nepoznata. Upitana kako se Kofola namjerava boriti s konkurencijom na hrvatskom tržištu, kojim dominiraju Jamnica Ivice Todorića, Juicy sokovi Stanić grupe i Coca-Cola, Musilová pojašnjava kako njihova strategija nije pusto osluškivanje tržišta i praćenje trendova.

Uglavnom ne kopiramo konkurenciju, već pokušavamo stvoriti vlastite trendove i rješenja. To ovisi o ljudima koji moraju prepoznati vrijednost onoga što radimo. To ćemo pokušati napraviti i u Hrvatskoj, no najprije se moramo upoznati s tržištem o kojem ne znamo puno, rekla je.

Žele punu paletu proizvoda

Dugoročno, Kofola u Hrvatskoj želi imati kompletiran portfelj bezalkoholnih pića i širu distribucijsku mrežu od one koju je imao Badel, no ne žele otkriti koji su im idući koraci. Zasad se punjenje Pepsija, kao i proizvodnja Voćka, Nare i Inke, seli u Sloveniju.

Hrvatska je šesto tržište na koje se probila ova češka kompanija. Prisutni su i u Slovačkoj, Poljskoj, Sloveniji, Rusiji i Mađarskoj. U Češkoj i Sloveniji drže lidersku poziciju na tržištu bezalkoholnih pića dok su u Slovačkoj drugi, a u Poljskoj peti najveći igrač.

Osim pića, Kofola u Češkoj distribuira proizvode austrijskog Raucha te drži lanac brzih restorana zdrave hrane. Što se Pepsija tiče, distribuiraju ga samo u Sloveniji i Hrvatskoj dok im je u drugim zemljama on konkurencija.

Godišnji prihod grupe iznosi oko 300 milijuna eura, a većinski je vlasnik obitelj Samaras, koja se u Češku doselila još za vrijeme građanskog rata u Grčkoj, dakle 40-ih godina prošlog stoljeća.

Kako je nastala Kofola

Piće Kofola nastalo je 1960. u Čehoslovačkoj kao odgovor na američku Coca-Colu. Priča o njenom nastanku jako podsjeća na stvaranje Cockte u tadašnjoj Jugoslaviji. Naravno, Kofola je bila posve različita od Coca-Cole jer je bila na biljnoj bazi dok je većinu okusa dobivala od karamele. Piće se vrlo dobro prodavalo u Čehoslovačkoj sve do Baršunaste revolucije kojom je 1989. mirno srušen komunistički režim u toj zemlji. Devedesetih godina Coca-Cola je zauzela tržište, a ono je preplavljeno raznim brendovima i kopijama Coca-Cole i Kofole. Tek 2000. grčki imigrant Kostas Samaras uspijeva ponovno pokrenuti proizvodnju autentične Kofole te je ona spašena s ruba propasti postavši kompanija koja nastupa na šest tržišta i ostvaruje godišnji promet od oko 300 milijuna eura. Kostas je preminuo lani, a tvrtku vodi njegov sin Janis.