Ukupni prihodi Ina Grupe od prodaje pali su u prošloj godini za 13 posto, dok je neto dobit bez jednokratnih stavki skliznula na 344 milijuna kuna, no zbog daljnjeg umanjenja imovine u Siriji neto gubitak povećan je na 1,897 milijardi kuna, pokazuje financijsko izvješće tvrtke.

Prema izvješću objavljenom u subotu, ukupni prihodi od prodaje Ina Grupe lani su iznosili 23,76 milijardi kuna, što je 13 posto manje u odnosu na 2013. godinu.

Kako se navodi u izvješću, rezultat je to prvenstveno niže prodaje prirodnog plina, uzrokovane prirodnim padom proizvodnje i nižim cijenama odražavajući direktnu prodaju HEP-u, nepovoljnog vanjskog okruženja koje se odrazilo u nižim prodajnim cijenama i nižim prodajnim količinama naftnih derivata.

EBITDA bez jednokratnih stavki iznosila je 2,7 milijardi kuna, što je 29 posto manje nego godinu dan prije.

Dobit iz osnovne djelatnosti INA Grupe bez jednokratnih stavki u 2014. godini iznosila je 523 milijuna, što je 36 posto manje u odnosu na 2013., dok je neto dobit bez jednokratnih stavki iznosila 344 milijuna kuna, 64 posto manje nego godinu dana prije.

No, kad se uzmu u obzir jednokratne stavke, neto gubitak pripisiv vlasniku kapitala Ina grupe u 2014. iznosio je 1,897 milijardi kuna, 26 posto više nego godinu dana prije kada je bio 1,508 milijardi.

Na potonji rezultat utjecalo je daljnje umanjenje vrijednosti imovine u Siriji u iznosu od 1,6 milijardi kuna, što nije imalo izravni novčani učinak, ali se primjenjuje u skladu s ranijom dobrom poslovnom praksom, kao i značajan pad cijene Brent nafte i 395 milijuna kuna umanjenja vrijednosti segmenta Rafinerije i Marketing, kaže se u izvješću.

CCS dobit iz osnovne djelatnosti INA Grupe bez jednokratnih stavki lani je iznosila 1,157 milijardi kuna, što je 15 posto više nego godinu dana prije.

"Usprkos značajnim izazovima uzrokovanih regulatornim promjenama, kao i značajnom padu cijena nafte i plina, INA je povećala dobit iz osnovne djelatnosti prilagođenu za učinke zaliha i jednokratnih stavki za 15 posto, uz istovremeno daljnje jačanje financijskog položaja", poručio je Zoltan Aldot, predsjednik Uprave Ine u komentaru poslovnih rezultata.

Istaknuo je i da utjecaj regulatornih promjena u segmentu Istraživanja i proizvodnje, u kombinaciji s još jednim porezom vezanim za rafinerijsko poslovanje, premašuje 1,1 milijardu kuna, što mora biti ublaženo internim mjerama učinkovitosti.

"Iako je u takvom nepovoljnom okruženju EBITDA smanjen za 30 posto, ipak smo održali naše investicije na 1,7 milijardi kuna, razini višoj od prosjeka u posljednje dvije godine", istaknuo je Aldot.

Dodao je kako je proizvodnja nafte lani povećana za 5 posto, što se nije dogodilo više od deset godina, unatoč gotovo potpunom nedostatku istražnih koncesija u Hrvatskoj. S druge strane, napominje i da je segment Rafinerija i marketinga i dalje opterećen nepovoljnim rafinerijskim maržama, kao i manjim prodanim količinama uslijed produžene ekonomske depresije.

"Pa ipak, na rezultate je negativno utjecalo daljnje umanjenje vrijednosti imovine u Siriji, čime se investicijska vrijednost ovog projekta svodi na mali dio izvorne vrijednosti. Nakon razgovora s menadžmentom i revizorima, zaključeno je da je umanjenje neizbježno, obzirom da je politička i sigurnosna situacija u Siriji postala još složenija te da bi Inin potencijalni povratak u ovo poslovanje mogao potrajati dulje vrijeme", naveo je Aldot.

Proizvodnja nafte porasla je lani za 5 posto u odnosu na 2013. godinu, dok je ukupna proizvodnja prirodnog plina bila za 7,8 posto manja.

Razina ulaganja od 1,69 milijardi kuna je 16 posto manje nego u 2013. godini, no poslovodstvo napominje da je taj iznos, s obzirom na regulatorne promjene koje nisu poticajne za ulaganja, vrlo značajan i usmjeren uglavnom na Hrvatsku, prvenstveno u segmentu Istraživanja i proizvodnje.

U izvješću se ističe i kako je neto zaduženost Ina Grupe lani smanjena za 37 posto, na 2,991 milijardu kuna, pri čemu je omjer duga i kapitala smanjen na 20,4 posto s 27 posto krajem 2013. godine.