Jučer započeto razdoblje upisa dionica Atlantic Grupe u sklopu javne ponude skrenulo je pažnju na još jedan faktor koji može utjecati na odaziv ili, bolje rečeno, na tempo iskazivanja potražnje unutar zadanih rokova upisa. Iako se u financijskim krugovima procjenjuje da bi se u konačnici na taj IPO moglo odazvati između 20 i 30 tisuća građana, prvi dojmovi u krugovima bliskim tom IPO-u govore da je početak upisa obilježila manja živost na upisnim šalterima od očekivane, a to se dijelom pripisuje - ružnom vremenu. U svemu se, dakako, može govoriti i o tome da je IPO Atlantic Grupe ipak privatni, a ne državni projekt. Ta činjenica važna je ponajprije s aspekta vrednovanja dionica u IPO-u, kako u određivanju cjenovnog raspona tako i u definiranju konačne cijene, jer privatne kompanije nisu opterećene neekonomskim čimbenicima poput npr. izbora.
Poslovni modeli
Zbog diverzificirane djelatnosti Atlantic Grupe neki su analitičari isticali kako je zbog dvojbi oko toga kojem poslovnom modelu dati prednost u valuacijama moguć dosta velik raspon procjena fer vrijednosti kompanije. Prema dosadašnjoj strukturi Atlanticovih operacija veći bi se ponder mogao dati distribuciji, a gledajući budućnost, na važnosti dobiva proizvodni segment, odnosno tzv. inovativni prehrambeni proizvodi, dodaci hrani. Neovisno o tome, analitičari su prilično suglasni u ocjeni da će i taj IPO rezultirati solidnim brojem investitora te vrijednosno znatno većom iskazanom potražnjom, ako ni zbog čega drugog ono upravo zbog stvorenih očekivanja da će se u konačnici u alokaciji dionica morati pribjeći proporcionalnom (pro rata) reduciranju upisanih količina. U kategoriji fizičkih osoba kojima je namijenjeno 25 posto kvote dionica u javnoj ponudi, a koje već unutar razdoblja upisa moraju i izvršiti uplatu dionica, pretpostavka o potrebi angažiranja znatno veće količine novca mogla bi dio namjernika i odbiti.
Kako god bilo, među financijašima se realnim smatra da bi se razmjeri potražnje u odnosu na ponudu dionica u Atlanticovu IPO-u mogli pokazati sličnima onim iskazanim kod znatno manje vrijednog projekta Veterine - dakle, oko četiri puta. Kad je posrijedi 'neutralno' vrednovanje Atlantica, još uvijek se čekaju prve analize koje bi s odgovarajućom argumentacijom ponudile neku fer vrijednost, a u međuvremenu se iz analitičkih odjela banaka mogu čuti tek ocjene da bi se u ovoj fazi moglo reći tek da je realno očekivati cijenu bliže gornjoj točki utvrđena raspona uoči početka upisa, a to je 750-960 kuna. Uz maksimalnu cijenu iz tog raspona građanima bi pripale dionice vrijedne 183 milijuna kuna, dok bi kvota za institucionalne investitore donijela utržak od 550 milijuna. Kako je samo polovica od ukupno 765 tisuća dionica u javnoj ponudi svježi kapitalza kompaniju, to bi se uz pretpostavku maksimalne cijene u kompaniju slilo oko 367 milijuna kuna.
Raspon cijene
Jednako tako, pri cijeni od 960 kuna vrijednost kompanije nakon provedenog IPO-a bila bi na razini 2,37 milijardi kuna. Ista računica pri najnižoj cijeni dionice iz utvrđenog raspona (750 kuna) dala bi ukupnu vrijednost kompanije na razini 1,8 milijardi kuna, a za građane bi ostala kvota dionica vrijedna 143 milijuna kuna. Podsjetimo, upis dionica traje sedam dana od (jučerašnjeg) otvaranja knjige naloga, a obuhvaća 382.970 novih dionica te prodaju 382.969 dionica postojećeg dioničara Svetozara Tedeschija, koje predstavljaju 18,3 posto sadašnjeg ukupnog broja dionica. Tri četvrtine izdanja (574.454 dionica) ide institucionalnim investitorima, a četvrtina (191.484 dionica) građanima.