Sve strane koje su sudjelovale u izradi izmjena i dopuna Zakona o potrošačkom kreditiranju, kojima se uređuje konverzija CHF kredita u eurske, na vrijeme su bile upoznate s činjenicom da će se učinci konverzije znatno razlikovati, ovisno o karakteristikama pojedinih kredita, objavljeno je u petak iz Hrvatske narodne banke (HNB). 

U svom osvrtu na javne odjeke nakon ponuđenog izračuna konverzije kredita u ′švicarcima′, iz HNB-a navode kako su ponuđeni izračuni konverzije kredita u švicarskim francima u eurske izazvali kod dijela potrošača nejasnoće, koje iz središnje banke žele razjasniti.

Pritom podsjećaju kako model konverzije propisan Zakonom o potrošačkom kreditiranju počiva na načelu izjednačavanja položaja dužnika s kreditima u francima s onima koji su se zadužili u eurima te ističu kako je primjenom tih odredbi razlika između anuiteta za usporedive kredite u franku i euru razmjerno mala zbog ranijih intervencija, odnosno ograničavanja maksimalnih kamata na 3,23 posto i zamrzavanja tečaja franka na 6,39 kuna. 

"Sukladno tome, ne iznenađuje da konverzija tek blago umanjuje prosječni anuitet kredita u francima. HNB je isticao da rješenje prema izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju neće bitno olakšati položaj dužnika u pogledu iznosa anuiteta, što se ponajviše odnosi na najugroženije dužnike. No, zato će dužnici koji raspolažu financijskom i drugom imovinom imati mogućnosti zatvaranja bitno umanjene glavnice, a bez plaćanja kamata u budućnosti. Taj znatan otpis glavnice bankama istovremeno stvara velike trenutne gubitke, koji su inicijalno procijenjeni na iznos od gotovo trogodišnje bruto dobiti", kažu iz HNB-a

Također, navode kako podacima o kamatnim stopama na kredite u otplati po valutama raspolažu tek od kraja 2011. godine, pa su simulacije i izračuni rađeni temeljem procijenjenih povijesnih kamatnih stopa, odnosno uz pomoć povijesnih podataka o tržišnim kretanjima za prosjeke kamatnih stopa na novoodobrene kredite, raspoložive skupno za sve valute zajedno te nekolicine ranije dostavljenih prigovora potrošača.

Prema zakonskim odredbama, banke pri izračunu novog otplatnog plana moraju koristiti kamatne stope koje su primjenjivale na istovrsne kredite u eurima. No, kažu iz HNB-a, u praksi je moguće da su pojedine banke odobrile razmjerno malen broj usporedivih eurskih kredita, što bi pogotovo mogao biti slučaj za banke koje su imale konkurentne kredite u francima.

U tom slučaju, kamatne stope korištene u otplatnim planovima za takve eurske kredite mogu znatno odstupati od vaganih statističkih prosjeka kamatnih stopa na kredite u otplati koje u agregatnom iskazu za kredite u eurima objavljuje HNB, za razdoblje od konca 2011. godine.

Iz tih je razloga, ističu iz središnje banke, simulacije, izračune i zaključke o mogućim učincima konverzije bilo moguće izvesti isključivo za prosječan kredit, temeljem procijenjenih povijesnih prosjeka kamatnih stopa na kredite vezane uz franak i euro.

No, kažu iz HNB-a, predstavnici potrošača koji su se kroz udruge očitovali pri izradi zakona, a time i predlagač zakona, imali su uvid u usporedne kamatne stope koje su im njihove banke nudile za eurske kredite u trenutku odobravanja kredita u CHF, te su mogli približno procijeniti učinak konverzije.

"Držimo da su sve strane koje su sudjelovale u izradi izmjena i dopuna Zakona o potrošačkom kreditiranju na vrijeme bile upoznate s činjenicom da će se učinci konverzije znatno razlikovati ovisno o karakteristikama pojedinih kredita. Uostalom, i mediji su iscrpno izvješćivali o činjenici da će konverzija najviše umanjiti anuitete dužnika s kreditima kraće ročnosti, jer ukidanje plafona kamatne stope od 3,23 posto ima razmjerno blag učinak na povećanje tih anuiteta, kao i dužnika koji su kredite u francima podigli pri kraju razdoblja u kojemu su bili odobravani, 2007. i 2008. godine. Posljedica je to i razmjerno niskog tečaja franka, i manje razlike kamatnih stopa u odnosu na kredite u eurima u 2007. i 2008. godini, kao i kraćeg razdoblja otplate uz povoljno djelovanje niskog tečaja i kamatnih stopa na anuitete", stoji u HNB-ovom osvrtu.

Podsjeća se i da su se banke razlikovale u kamatnim stopama koje su nudile, odnosno da su u pojedinim bankama kamate na kredite u eurima bile znatno više od onih na kredite u ′švicarcima′, "zbog čega su potrošači u tim bankama dominantno podizali kredite u švicarskim francima, što je također jedan od razloga zašto su kamatne stope ponuđene kod konverzije u nekim slučajevima više od očekivanih".