"Prihvaćamo te zamjerke i razumljivo je da se to apostrofira, ali bili su objektivni razlozi zbog kojih su određene reforme bile odgođene. Ali, to nam ne treba nikako više biti prepreka, jer imamo političku stabilnost. Hrvatska trenutno ima gospodarski rast od preko 3 posto i to je gospodarski rast koji nam treba biti razlog za daljnje provođenje, čak i ubrzavanje tih mjera, a ne slučajno nekakva izlika da se nešto odgađa", komentirao je Marić izvješće Europske komisije o makroekonomskim neravnotežama.

Odgovarajući na pitanja novinara nakon konferencije za novinare Europske investicijske banke (EIB), Marić je kazao kako to izvješće naglasak stavlja na javne financije te je stoga logično da su zamjerke u onim područjima koja su najveći proračunski potrošači, dakle zdravstvo, mirovinski sustav i područje javne uprave.

No, ističe ministar financija, u izvješću EK je Hrvatska prepoznata kao zemlja s određenim makroekonomskim neravnotežama u kojoj je "ambiciozni program strukturnih reformi prošle godine bio započet, ali je imao odgodu zbog objektivne okolnosti prijevremenih izbora". Marić smatra kako "smo vrlo jasno već krajem prošle godine pokazali da mislimo ozbiljno, proveli smo poreznu reformu, a trenutno radimo i na programu reformi za ovu godinu".

Na tome temelji i očekivanje da bi Hrvatska na proljeće mogla izaći i iz Procedure prekomjernog deficita (EDP) te da bi moglo doći do poboljšanja kreditnog rejtinga.

"Konačni sud oko Procedure prekomjernog deficita ćemo znati na proljeće. U travnju imamo obvezu slanja naših podataka prema Eurostatu i Europskoj komisiji i očekujem tijekom svibnja odluku. Mislim da imamo snažne argumente, obzirom da smo isporučili zaista dobre rezultate na polju javnih financija, jer ne samo da smo ispunili preporuke EK, čiji je ciljani deficit bio 2,6 posto BDP-a u 2016., a mi smo po svemu sudeći čak i unutar 2 posto, te smo po prvi put uspjeli smanjiti i javni dug", ocijenio je Marić.

Dodao je i kako je siguran da će izlazak iz Procedure prekomjernog deficita onda prepoznati i domaće i strane financijske institucije, ali i kreditne rejting agencije.

"Rezultati koje smo polučili su već dijelom prepoznati, jer po prvi put nakon 10 godina, nakon 2007. godine smo imali neke pozitivne pomake u rejtingu, odnosno stabilizirani su nam izgledi. Ako nastavimo s ovim rezultatima, a duboko vjerujem da hoćemo, možemo očekivati i poboljšanje rejtinga. To bi onda trebalo značiti i snižavanje premije rizika za našu zemlju kod zaduživanja, odnosno pad cijene kapitala, kako za državni proračun, ali isto tako i posredno i neposredno za poduzetnike i građane", zaključio je.

EK: Hrvatska i dalje u skupini zemalja s prekomjernim ekonomskim neravnotežama

Komisija je u srijedu objavila rezultate dubinske analize makroekonomskih neravnoteža za 13 zemalja članica za koje je ustanovljeno da im prijeti opasnost od neravnoteža. Od tih 13 zemalja, šest ih bilježi prekomjerene makroekonomske neravnoteže, među kojima je i Hrvatska, dok ih šest ima makroekonomske neravnoteže (bez pridjeva prekomjerne), a za Finsku je ustanovljeno da više nema makroekonomskih neravnoteža.

"Hrvatska ima prekomjerne neravnoteže. Slabosti su povezani s visokim razinama javnog, privatno i vanjskog duga, uvelike denominiranog u stranoj valuti, a u kontekstu niskog potencijala rasta", navodi Komisija.

Trenutačni višak na tekućem računu bilance plaćanja počeo je rezultirati smanjenjem vanjskog duga, koji međutim i dalje ostaje visok, konstatira EK.

Ubrzanje gospodarskog opravka pridonosi daljnjem smanjenju privatnog duga u odnosu na BDP, a ove godine je i javni dug na silaznoj putanji u odnosu na BDP, navodi Komisija. Što se tiče financijskog sektora, unatoč nedavnim gubitcima, on ostaje relativno dobro kapitaliziran, a dobit mu se oporavlja. Udjel loših zajmova počeo se smanjivati, ističe Komisija no dodaje i da je njihov udjel i dalje visok.

Proteklih godina usvojen je niz mjera usmjerenih rješavanju insolventnosti, i povećanju fleksibilnosti tržišta rada te su znatno poboljšane javne financije, ali napredak u strukturnim reformama stagnira od sredine 2015. godine, kaže Komisija u svojoj analizi.

Komisija ističe da i dalje ima nedostataka u upravljanju javnim financijama, modernizaciji javne uprave, poboljšanju poslovnog okruženja i rješavanju niske razine aktivnosti.

Novotny: Prije svega treba restrukturirati socijalni i mirovinski sustav

Ekonomski analitičar Damir Novotny komentirao je najnovije izvješće EK o prekomjernim makroekonomskim neravnotežama u Hrvatskoj kazavši da prije svega treba restrukturirati rashodovnu stranu proračuna, prije svega socijalni i mirovinski sektor koji dugoročno nisu održivi.

"Prije svega se mora restrukturirati rashodna strana državnog proračuna, što znači da se dva najvažnija sektora - socijalni i mirovinski - moraju jednostavno analizirati i vidjeti gdje su moguće uštede, jer na dugi rok su neodrživi. Niti socijalni sektor, niti mirovinski, niti zdravstveni ne mogu stalno kreirati manjkove. Ti se manjkovi akumuliraju i zbog toga se stvaraju te velike neravnoteže, i unutrašnje i vanjske", izjavio je Novotny nakon konferencije za novinare na kojoj su čelnici Europske investicijske banke predstavili svoj rad u Hrvatskoj u 2016..

Kako je istaknuo, drugi važan aspekt su kretanje investicija. "Ako ne bude strukturnih reformi neće biti investicija. A vidimo da bez investicija na dugi rok se ne mogu održati te stope rasta koje bismo željeli, 3 ili 4 posto. Investicije su važne ali ovaj put ne u državnom sektoru nego u privatnom, a privatni sektor ne može doći do financiranja ukoliko imamo ove neravnoteže u javnom sektoru", istaknuo je, pojasnivši da ne može doći do povoljnog financiranja ako su još uvijek prisutni ti rizici u javnom sektoru.

Napomenuo je da su upravo zbog toga važne strukturne reforme. "Nije dovoljno da javni dug pada blagim stopama, mora se brže smanjivati da bi se stvorila ta nova ravnoteža na višoj razini ekonomskog rasta. To znači da će plan privatizacije biti nužan. Država mora privatizirati svoje financijske udjele, država ne može biti investicijski fond i da upravlja poduzećima, ona mora prodati svoje udjele i smanjiti javni dug", naveo je.

Po posljednjim podacima, krajem 2015. godine udio javnog duga u bruto domaćem proizvodu (BDP) iznosio je 86,7 posto, dok je na kraju trećeg tromjesečja 2016. bio 84,9 posto, te će po svemu sudeći, u 2016. biti zabilježen prvi pad javnog duga nakon osam godina neprestanog rasta.

Nowotny smatra i da je reforma javne uprava također jedna od tema, ali u ovom trenutku ne u prvom planu.

"Prije svega treba riješiti zdravstveni sustav, u kojem se zapravo ništa ne događa, a koji je stvarno ozbiljan bolesnik i treba ga temeljito restrukturirati. Stalno se javljaju manjkovi u zdravstvenom sektoru, država ih sanira i opet se pojave kao gruda snijega. I naravno mirovinski sustav, koji je trajni problem i Hrvatska ga mora dugoročno riješiti", upozorio je Novotny.