Večernjakova priča o mogućoj privatizaciji HEP-a koja se naslućuje u studiji što ju je od Ekonerga naručilo Ministarstvo gospodarstva otvorila je raspravu o tome je li prodaja te elektroenergetske tvrtke nužno loša ili pak poželjna i dobrodošla.

Državi ostaju dalekovodi

Novinari Večernjeg razgovarali su s trojicom eminentnih stručnjaka s područja energetike; analitičarom Damirom Novotnyjem, konzultantom Jasminkom Umičevićem te energetskim stručnjakom Davorom Šternom. Jedino Štern smatra kako razbijanje HEP-a na tri kompanije, a potom i njegova prodaja, ne dolazi u obzir.

– Neka se grade novi elektroenergetski objekti i neka oni koji su u njih investirali od HEP-a, u zamjenu za njih, dobiju dionice – rekao je Štern. Upozorava kako privatizacije Ine, kojom su Mađarima prodana i plinska polja u sjevernom Jadranu, mora biti primjer kako se tvrtke ne smiju prodavati. Suprotnog su mišljenja pak Novotny i Umičević, koji objašnjavaju da država mora ostati vlasnik prijenosa struje, odnosno dalekovoda, ali da bi se distribucija i proizvodnja struje trebale privatizirati kako bi se privukao kapital (jer država nema novca koji bi uložila u nove elektroenergetske objetke), ali i uspostavio sustav kontrole jer privatni vlasnik neće dopustiti potkradanje na štetu tvrtke.

– HEP ne može biti povlašten u odnosu na druge tvrtke iz energetskog sektora koje su privatizirane, kao što je to u slučaju Ine. S gledišta nacionalne ekonomije zadržavanje državnog vlasništva u javnim poduzećima neodrživo je – objašnjava Novotny. Prema europskoj direktivi, nastavio je Novotny, koja definira da se elektroenergetsko tržište mora liberalizirati, potrebno je razdvojiti proizvodnju struje od prijenosa i distribucije.

– Bez liberalizacije nema povećanja proizvodnje struje. Država mora ostati vlasnik prijenosa električne energije, odnosno elektroenergetske infrastrukture, ali distribucija treba ići u privatizaciju – objašnjava Novotny. No, kao primjer ističe Makedoniju, koja je pogriješila kada je distribuciju dala u ruke privatniku. Mnogo su bolji primjer gradovi u istočnoj Njemačkoj koji su postali vlasnici lokalne distributivne mreže.

– Kao što je Zagreb vlasnik vodovodne mreže, tako bi mogao biti i vlasnik distributivne – objasnio je Novotny. Privatizacija je pak potrebna, nastavio je, kako bi se namaknuo novac koji bi se uložio u proizvodnju struje.

– Sadašnji poslovni model HEP-a za korisnike je nepovoljan. HEP i dalje inzistira na tome da investitori u industrijske objekte sami o svom trošku grade trafostanice kao što su nekad telekomi tražili da im korisnici plate telefonsku infrastrukturu do svojeg stana – tvrdi Novotny. On objašnjava kako bi u privatizaciji HEP-ove proizvodnje i distribucije država trebala biti svojevrstan partner u modelu javno-privatnog partnerstva. Konzultant Jasminko Umičević objašnjava pak da u HEP-u ne bi bilo Buljubašića i Mravka kada bi postojao privatni, tj. strani vlasnik, odnosno suvlasnik.

– Gdje god je država vlasnik, uvijek ima korupcije. I privatni će vlasnik vjerojatno podmititi, ali ne na štetu tvrtke – slikovito objašnjava Umičević. Privatnom vlasniku pak kriterij za imenovanje vodećih ljudi, kaže Umičević, u energetskim tvrtkama ne bi bio, kao što je to sada, onaj da nemaju pojma o tome što rade, nego bi tvrtkama upravljali stručnjaci. I on tumači kako je loše da država bude vlasnik distribucije i proizvodnje jer ona nema novca, ali mora ostati vlasnik dalekovoda.

Korupcija opljačka novac

– Kad država i ima novca, onda se on opljačka kroz korupciju – rekao je Umičević. Dolaskom privatnog vlasnika, nastavio je Umičević, uspostavila bi se kontrola, ali i namaknuo novac za investicije u elektroenergetske objekte.

Kako je Večernji list već pisao, EU je u procesu usklađivanja zakonodavstva kad je riječ o prijenosu struje državama omogućio tri varijante.

Prema dvjema mogućnostima prijenos može ostati unutar nacionalnih elektroenergetskih tvrtki, a autori studije koju je objavio Večernji list predlažu treću opciju, odnosno formiranje zasebne tvrtke za prijenos.
Predlaže se i izdvajanje distribucije te opskrbe električne energije iz HEP-a te formiranje zasebnih tvrtki. Protiv takve odluke, kao što smo pisali, pobunio se Dubravko Čorak, predsjednik najvećeg HEP-ova sindikata. Premijerka Jadranka Kosor izjavila je kako nema šanse da HEP ide u privatizaciju dok je ona predsjednica Vlade. Analitičari pak tumače kako je ta njezina izjava tek politička i kako to ne znači da se prodaja HEP-a neće dogoditi.

Privatizaciju ne smatraju nečim lošim, ali svakako treba voditi računa da se ne bi ponovio primjer Ine, s kojom su, kad se prodavala, prodana i plinska polja, odnosno domaća proizvodnja plina. Gotovo je sigurno da se do izbora HEP neće prodavati jer to nipošto nije povoljan politički trenutak za tako krupno pitanje, a poslije je očito sve moguće.