Motivirani i solidno plaćeni ljudi oni su koji mogu postići da nam bude bolje, stoga moramo ulagati u razvoj ljudskih potencijala, poručio je u srijedu predsjednik RH Zoran Milanović na Liderovoj konferenciji Dan velikih planova, ustvrdivši i da Hrvatska uzima premalo novca iz europskih fondova.

Govoreći o proklamiranoj potrebi povećanja produktivnosti, Milanović se upitao kako ju je uopće izmjeriti u Hrvatskoj koja je izrazito uslužna ekonomija, rekavši i da sumnja u mnoge statistike, pa tako i one po kojima je Hrvatska po produktivnosti najlošija u EU nakon Bugarske.

No, ustvrdio je da produktivnost treba rasti i da je ona u dugom roku skoro sve. Tu se dotaknuo i europskih fondova koji su na raspolaganju, ustvrdivši da će Hrvatska iz instrumenta EU slijedeće generacije, namijenjenog jačanju oporavka i otpornosti nakon koronakrize, dobiti puno novca, između ostalog, jer je među najnerazvijenijim zemljama.

"Ali recimo da se vlast malo potrudila pa dobila još malo. To je zadatak svih zadataka za ovu generaciju", izjavio je Milanović.

Poručio je da država košta, a da bi Hrvatskoj ostalo što više novca za vlastiti razvoj i kupovinu potrebnog, primjerice zrakoplova, mora se iskoristiti svaki euro iz Europske unije. Ustvrdio je i da za svaki euro koji se ne iskoristi zahtijeva poziv na odgovornost.

Milanović je izjavio i da smo prvih osam godina članstva u EU "radili malo slabije i sporo se uhodavali" te uzeli iz fondova 43 milijarde kuna više no što smo dali. No, to je osam godina ili godišnje pet milijardi kuna, rekao je Milanović.

"Kada se "makne" novac za poljoprivredu, koji je "helicopter money" i jedan dobrodošao socijalni fond, to je malo više od dvije milijarde kuna, što je petina zagrebačkog proračuna. To je malo, premalo, hoću više. Treba uzeti sve. I tek onda smo opravdali odluku da se sljedećih nekoliko desetljeća podvrgnemo tuđoj volji", istaknuo je.

Hrvatska se za sada "okej" izvlači iz krize, priznanje Vladi na učinjenom

Milanović je mišljenja da se Hrvatska za sada iz krize izvlači "okej", rekavši da tu odaje priznanje Vladi na svemu što je napravila, što će imati određenog učinka na fiskalne pozicije, no da drugog puta nije bilo.

Napomenuo je da koronakriza nije financijska kriza ili kriza potražnje, već sada postaje kriza ponude, jer su "razbijeni" opskrbni lanci.

Rekao je u Hrvatskoj može biti bolje, a da je u nekim segmentima došlo do brzog oporavka, prije svega u turizmu, no i da se nada da će se ići i u drugim pravcima i koristiti strukturne fondove za "krupnu" infrastrukturu, primjerice željezničke pruge ili mostove, što nisu laki projekti u smislu pripreme.

"U ovih osam godina u tim smo stvarima realizirali samo oko 30 posto novaca koja su nam bila na raspolaganju. To nije dovoljno", upozorio je Milanović.

Rekao je i da Hrvatska svoj turizam može gledati kao kompetitivnu prednost, no i kao "nizozemsku bolest", u smislu "uljuljkanja" i prepuštanja samozadovoljstvu a posljedično i gospodarskog zaostajanja za drugima.

Pritom, položaj Hrvatske, njezina dobra cestovna povezanost i činjenica da je emitivno tržište za neke od najbogatijih regija na svijetu jest sreća, "to nam je bog dao", poručio je Milanović, napomenuvši da značajan dio Hrvatske živi od rente, i to "dosta velikodušno neoporezovane".

Potrebni motivirani i dobro plaćeni ljudi

Da bi postigli da nam bude bolje, to bi trebali napraviti motivirani i solidno plaćeni ljudi, smatra.

"Kad se ljude dobro nagradi, kada su motivirani i dobro obrazovani i kad se ne bave rentom prostora i resursa nego rentom sebe, to jest svoje pameti, ambicije i težnje, onda se rezultati bolje ostvaruju", poručio je između ostalog Milanović.

Zaključno, ustvrdio je da "tu smo gdje smo", da nismo loši, no da se moramo uspoređivati s najboljima. "I biti slabiji među najboljima, no ne zadugo - nije kraj svijeta", izjavio je Milanović, apostrofiravši i da što se više bude trošilo na razvoj ljudskih potencijala to će biti bolje.