Je li mudro sada povlačiti štednju u eurima, s obzirom na špekulacije da bi jedinstvena europska valuta mogla devalvirati? Povlačenje štednih uloga uzdrmalo bi ne samo bankarski sustav u Hrvatskoj, nego i gospodarstvo u cjelini. Depoziti su, upozorava Drago Jakovčević sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta, glavni izvor investicija, a bez novih ulaganja hrvatsko će gospodarstvo teško ići naprijed. Osim toga, povlačenje depozita u eurima građanima bi se moglo obiti oglavu i na razini debljine novčanika.

Stručnjaci do kraja ove i u sljedećoj godini očekuju lagano slabljenje kune prema euru. Prema prognozama Zrinke Zivković - Matijević, analitičarke Raiffeisena, domaća bi valuta kraj ove godine trebala dočekati s prosječnim tečajem prema euru od 7,50 kuna, dok bi do kraja sljedeće godine prosječan tečaj trebao otklizati na 7,55 kuna. Razlog tome je smanjen priljev kapitala u Hrvatsku, što će potaknuti potražnju za stranim valutama, posebice za eurima, a time i ojačati vrijednost jedinstvene europske valute na tečajnicama u Hrvatskoj. To znači da, ako netko u ovom trenutku na računu u banci ima 10.000 eura, vrijednost tog depozita u kunama sada je 74.846 kuna. No, ako tečaj kune do kraja 2012. dođe do razine od 7,55 kuna za euro, vrijednost tog depozita porast će i iznositi 75.500 kuna, što je oko 650 kuna više nego sada.

Ako mijenjam štednju u eurima, koja je valuta najbolja opcija? Švicarski franak bio je i ostao sigurno utočište, čak i nakon što je Švicarska narodna banka ljetos postavila granicu do koje on može jačati. Sigurno je, tvrde stručnajci, da će Švicarac i dalje biti jak, pa štednju u njemu ne treba zanemariti. Ako je netko prije šest godina u banku deponirao 10.000 CHF-a, danas, ne računajući kamate, raspolaže glavnicom od gotovo 61.000 kuna, dok je 25. Studenoga 2004. ona vrijedila nešto manje od 50.000 kuna. To znači da je samo na jačanju Švicarca zaradio oko 11.000 kuna. Ipak, stručnjaci upozoravaju da je Švicarska premalo gospodarstvo u svjetskim razmjerima, pa smatraju da bi se štedjeti moglo i u drugim valutama.

Kao logičan izbortu se nameće američki dolar, koji je, unatoč volatilnosti, svjetska valuta u kojoj se još uvijek odvija glavnina svjetske trgovine. Valuta najveće svjetske ekonomije, ističe Jakovčević, ipak neće pasti ispod određene razine, a to štednju u njoj ipak čini koliko-toliko sigurnom. Osim eura, Švicarca i dolara, domaći bi štediše mogli razmisliti i o štednji u valutama drugih zemalja, čiji značaj na svjetskom tržištu iz dana u dan raste. Tu se kao mogućnost, kaže Jakovčević, nameće štednja u kineskim juanima, koji bi u budućnosti trebao jačati. Moguće je štedjeti i u norveškim krunama, budući da se radi o valuti stabilne, razvijene i naftom bogate zemlje. Najmudrije bi, čini se, bilo diverzificirati novac kojim raspolažemo i štednju usmjeriti u razne valute, čime smanjujemo rizik od gubitka novca.

Ako se euro i dolar izjednače, kako će se to odraziti na kunu? To se, tvrde stručnjaci, ne bi trebalo odraziti na odnos kune i eura, jer se tečaj kune prema euru formira na domaćem tržištu, na temelju odnosa ponude i potražnje na novčanom tržištu. S obzirom na politiku stabilnosti kune, koju vodi HNB, to znači da će se vrijednost eura prema našoj valuti i u budućnosti kretati oko sadašnje razine od oko 7,50 kuna za euro. No, jačanje dolara i njegovo izjednačavanje s eurom, za posljedicu bi imalo i jačanje američke valute prema kuni, budući da kuna prati kretanje tečaja eura prema trećim valutama. Jednostavnije rečeno, kaže Jakovčević, u tom bi slučaju dolar u Hrvatskoj mogao doseći razinu koju ima euro, što znači da bi se za jedinicu američke valute dobilo oko 7,50 kuna. Tada bi i štednja u dolarima postala isplativija. U osnovi, radi se o istom scenariju koji smo vidjeli ljetos, kada su se vrijednosti eura i Švicarca gotovo izjenačile. J

Je li sada najbolje štedjeti u kunama? Uvijek je najbolje štedjeti u valuti u kojoj primamo plaće i mirovine. Čak i ako se ostvare prognoze analitičara o nastavku blagog slabljenja kune prema euru u 2012., kamatne stope na štednju u kunama više su od onih na štednju u stranoj valuti. Naravno, visina kamatnih stopa ovisi o vrsti štednje, iznosu depozita i vremenu oročenja, no u hrvatskim se bankama za oročenu štednju u kunama mogu dobiti kamate i do pet posto, dok su za štednju u eurima one za jedan postotni bod niže. Osim štednje, u kunama bismo se, tvrde analitičari, trebali više i zaduživati jer bismo tako eliminirali valuti rizik. Štednja i zaduživanje u kunama važno je i kao svojevrsna psihološka poruka: kuna će, kako sada stvari stoje, još dugo biti naša valuta, dakle i valuta na kojoj ćemo temeljiti razvoj našega gospodarstva.