Nakon iščitivanja podataka iz posljednjeg UNCTAD-ova izvješća o investiranju u svijetu može se zaključiti kako je u području jugoistočne Europe nastavljeno razdoblje visokog priljeva stranih investicija, i to ponajviše inozemnim stranim ulaganjima (SDI). Dapače, izvješće UNCTAD-a pokazuje kako je u cijeloj toj regiji zabilježen visok rast priljeva izravnih stranih ulaganja. Prema podacima toga izvora, lani je u regiji zabilježeno sveukupno 26,3 milijarde dolara inozemnih stranih ulaganja. Godine 2005. ta je brojka iznosila 15,1 milijardu dolara.
Pad ulaganja u BiH
Gledajući po pojedinačnim zemljama, najviše ulaganja privukla je Rumunjska, koja je imala 11,4 milijarde dolara SDI-a, a ta je zemlja 2005. imala 6,5 milijardi dolara izravnih stranih ulaganja. Velik porast ostvarila je i Srbija koja je 2005. imala brojku od 1,6 milijardi dolara SDI-a, dok je već 2006. došla do 4,5 milijardi dolara. Jedina zemlja u kojoj je lanie smanjen iznos stranih izravnih investicija u odnosu na godinu prije je BiH. Pozitivni učinci rasta priljeva SDI-a vidljivi su u više različitih aspekata, a jedan od njih je to što se u uvjetima visoke vanjske neravnoteže, obilježene visokim deficitima tekućeg računa platne bilance (što je inače obilježje većine zemalja JI Europe), visok priljev stranih investicija smanjuje što uvjetuje daljnji rast vanjskog zaduženja države. Isto tako važni pozitivni utjecaji vidljivi su i u statističkoj kategoriji razine zaposlenosti te robnog izvoza. Najveća stopa nezaposlenosti u regiji 2006. bila je u BiH gdje je iznosila jako velikih 45,5 posto. Iza nje su Srbija sa 25 posto te Hrvatska sa 17 posto. Manju stopu nezaposlenosti od Hrvatske imala je čak i Albanija koja je 2006. imala 13,8 posto nezaposlenih. Najmanju stopu nezaposlenosti lani je imala Rumunjska (koja je ujedno i primila najviše izravnih stranih investicija), a ona je bila na razini od 5,5 posto. Od ostalih zemalja u toj kategoriji najbolju statistiku imaju još Mađarska (7,5%) i Češka (8,1%). Osim makroekonomskih učinaka, povoljni efekti i visoki SDI-a vide se i na mikrorazini samih tvrtki.
Velik rast gospodarstva
Zemlje ove regije pogotovo su privlačne investitorima iz zapadne Europe jer se u JI Europi bilježi trend relativno visokog gospodarskog rasta u uvjetima sve veće makroekonomske stabilnosti te nižih troškova rada. Pretpostavlja se da će perspektiva pridruženja pojedinih analiziranih zemalja europskim integracijama za posljedicu imati provođenje strukturalnih reformi, koje bi trebale dovesti do kovergencije gospodarstava s gospodarstvima zemalja regije koje su već članice Europske unije. Sve više se bilježi i rast ulaganja među samim zemljama regije zbog sve intenzivnijih tzv. merger i acqusition aktivnosti (odnosno aktivnosti spajanja i pripajanja kompanija), a razlog tome ponajprije treba tražiti u ograničenosti domaćih tržišta, povijesnim poslovnim spojnicama te uvelike sličnim preferencijama potrošača. Sve to za posljedicu ima okrupnjivanje i stvaranje jakih regionalnih igrača. U samoj Hrvatskoj i tijekom prve polovice ove godine nastavljen je snažan priljev SDI-a te je u usporedbi s prošlom godinom, kada je zabilježena rekordna razina SDI-a, ostvaren rast.
Mađarska jedna od ključnih partnera Hrvatskoj
Mađarska je brojem stanovnika gotovo dvostruko veća od Hrvatske. Mađari već duže vremena bilježe pozitivne stope realnog gospodarskog rasta. U razdoblju 2000. - 2006. stopa rasta BDP-a iznosila je u prosjeku 4,1 posto. BDP po stanovniku u Mađarskoj je 2000. godine iznosio 24 posto prosjeka eurozone, a prošle je godine iznosio oko 40 posto prosjeka eurozone (odnosno 8802 eura). Mađarska bilježi intenziviranje robne razmjene s Hrvatskom te dvoznamenkaste stope njezina rasta. Tako je lani Mađarska bila među deset najvećih vanjskotrgovinskih partnera RH, a ukupna vrijednost robne razmjene iznosila je 4,78 milrd. kuna.