Nakon tri godine suficita, manjak u proračunu konsolidirane opće države u 2020. godini iznosio je 27,85 milijardi kuna, što iznosi 7,4 posto BDP-a, a porastao je i udjel javnog duga, na 87,3 posto BDP-a, pokazuje listopadsko Izvješće o prekomjernom proračunskom manjku i razini duga opće države u Hrvatskoj, koje je u četvrtak objavio Državni zavod za statistiku.

Usporedbe radi, u 2019. proračun opće države bio je u suficitu od 1,2 milijarde kuna ili 0,3 posto BDP-a, dok je u 2018. suficit iznosio 864 milijuna ili 0,2 posto BDP-a, a u 2017. godini 2,8 milijardi kuna ili 0,8 posto BDP-a.

Proračun opće države u prošloj godini ponovno je utonuo u minus, nakon tri godine suficita, ponajviše zbog posljedica pandemije covida-19 na gospodarsku aktivnost, kao i zbog mjera državne pomoći gospodarstvu.

Konsolidirani dug opće države, pak, na kraju 2020. godine dosegnuo je 330,23 milijarde kuna, što čini 87,3 posto BDP-a, čime je prekinut višegodišnji trend smanjivanja tog udjela.

Usporedbe radi, koncem 2019. godini konsolidirani javni dug iznosio je 293,2 milijarde kuna ili 71,1 posto BDP-a, u 2018. godini 286,6 milijardi kuna ili 73,3 posto BDP-a, a u 2017. godini 285,4 milijarde kuna ili 76,7 posto BDP-a.

Gospodarske posljedice covida-19 utjecale na rast deficita

Velik utjecaj na visinu deficita u 2020. imao je deficit proračunskog salda državnog proračuna, koji je iznosio 21,98 milijardi kuna ili 5,8 posto BDP-a, što je pogoršanje u odnosu na prethodnu godinu za 22 milijarde kuna, navodi se u izvješću DZS-a.

Iz DZS-a pojašnjavaju da razlog tako visoka manjka proizlazi iz pada cjelokupne gospodarske aktivnosti zbog pandemije bolesti covid-19, koja je ponajprije imala znatan utjecaj na pad poreznih prihoda i socijalnih doprinosa. S druge strane, Vlada je poduzela dalekosežne mjere na rashodnoj strani proračuna radi očuvanja radnih mjesta kod poslodavaca kojima je zbog posebnih okolnosti narušena gospodarska aktivnost te radi financiranja troškova za očuvanje zdravlja građana.

U 2020. porezi na proizvodnju i uvoz prikupljeni su u iznosu od 70,7 milijardi kuna, što je pad od 13 posto u odnosu na 2019., dok su tekući porezi na dohodak i bogatstvo prikupljeni u iznosu od 24,7 milijardi kuna, odnosno
7,4 posto manje nego u prethodnoj godini.

Nadalje, prihodi od neto socijalnih doprinosa u 2020. iznosili su 45,07 milijardi kuna te su bili 4,8 posto manji nego 2019.

Osim utjecaja proračunskog salda, najveći utjecaj na generiranje deficita u 2020. u odnosu na prethodne godine imao je znatno lošiji financijski rezultat izvanproračunskih korisnika i javnih poduzeća u odnosu na 2019. Utjecaj na generiranje deficita imalo je i povećanje ostalih rashodnih kategorija koje, među ostalim, uključuju isplaćene subvencije, socijalne naknade osim socijalnih transfera u naturi te naknade zaposlenima, ističe se u Izvješću.

U 2020. su kamatni rashodi iznosili 7,4 milijarde kuna, što je za 17,5 posto manje nego u 2019. kada su iznosili 8,97 milijardi kuna.

Nadalje, kako ističu iz DZS-a, ostvaren je porast investicija, koje su u 2020. iznosile 21,3 milijarde kuna ili 19,3 posto više nego u 2019. No, rashodi kapitalnih transfera na osnovi plaćanja po garancijama, preuzimanja duga i kapitalnih injekcija u 2020. iznosili su 942 milijuna kuna, što je utjecalo na povećanje deficita, kao i uključivanje rashoda za poticajnu stanogradnju.

U 2020. primarni deficit opće države, koji pokazuje razliku između prihoda i rashoda države bez rashoda za kamate, iznosio je 20,45 milijardi kuna ili 5,4 posto BDP-a, dok je u 2019. bio iskazan primarni suficit opće države od 10,17 milijardi kuna.

Udjel duga porastao 16,2 postotna boda

Dug opće države u 2020. porastao je za 37 milijardi kuna ili 12,6 posto u odnosu na stanje na kraju 2019., od čega je 33 milijardi objašnjeno neto zaduživanjem, a ostatak deprecijacijom tečaja kune prema euru, kažu u DZS-u.

Trend smanjivanja udjela maastrichtškog duga u BDP-u, koji je trajao od 2013., naglo je preokrenut zbog krize izazvane pandemijom bolesti covid-19, napominju.

Naime, udio duga opće države u BDP-u u 2020. porastao je za 16,2 postotna boda u odnosu na 2019. godinu, na 87,3 posto BDP-a, što je prouzročeno s jedne strane većom potrebom za zaduživanjem države, a s druge padom BDP-a zbog smanjene aktivnosti gospodarstva.

Inače, DZS dva puta godišnje podnosi Europskoj komisiji odnosno Eurostatu izvješće (travanjsko i listopadsko) o proračunskom manjku i razini duga opće države, prema metodologiji Europskog sustava nacionalnih i regionalnih računa (ESA 2010.) i Priručniku o deficitu i dugu opće države.

Na ovom izvješću DZS-a temelji se fiskalni nadzor Europske komisije nad zemljama članicama Europske unije, a kojim se utvrđuje zadovoljavaju li one kriterije iz Maastrichta - udio proračunskog deficita opće države u BDP-u manji od 3 posto te konsolidirani dug opće države na razini do 60 posto BDP-a.

Inače, Sabor je u lipnju donio rebalans proračuna uz pretpostavku gospodarskog rasta u 2021. godini od 5,2 posto, deficit konsolidirane opće države od 3,8 posto BDP-a odnosno od 15,3 milijarde kuna te udjel javnog duga u BDP-u od 86,6 posto.