Hrvatskoj sljedeće godine na naplatu dolazi rekordan iznos vanjskoga duga: gotovo 10,5 milijardi eura! Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), otplatom dugova u 2011. najviše će biti opterećene državne i privatne tvrtke. Poduzećima na naplatu stiže 4,1 milijarda eura otplate na zaduženja koja su proteklih godina podigli u inozemstvu. U malo boljem položaju bit će banke, koje se uglavnom zadužuju kod svojih matičnih banaka u inozemstvu. One u 2011. moraju vratiti više od 2,8 milijardi eura.

Sljedeća godina neće biti laka ni Ivanu Šukeru, potpredsjedniku Vlade i ministru financija, koji će morati smisliti kako za otplatu namaknuti više od 900 milijuna eura. Riječ je uglavnom o novcu koji smo na svjetskom financijskom tržištu uzimali u proteklih pet ili šest godina.Novac od tih zaduženja završio je u gradnji autocesta i stanova te u kreditima koje su građani uzimali kako bi kupili stan ih auto ili naprosto financirali svakodnevnu potrošnju.

Slično je i sa zaduženjima države i lokalne samouprave, dio kojih je otišao u financiranje administracije, plaća, mirovina i socijale. Na sav taj posuđeni novac moramo nagodinu platiti i više od milijardu eura kamate. Statistički gledano, svaki će građanin nagodinu morati vratiti oko 2370 eura ili 17.300 kuna. Iznos je to veći od tri prosječne mjesečne neto plaće, koja je, prema podacima državne statistike, u srpnju u Hrvatskoj iznosila 5323 kune ih oko 730 eura. Ako ubrojimo samo zaposlene, kojih je oko milijun i pol, svaki će od njih morati vratiti 7000 eura ih 51.100 kuna, što je 9,5 prosječnih mjesečnih neto plaća.

Mjesečna rata inozemnog duga u 2011. je oko 870 milijuna eura ili 6,35 milijardi kuna. To je gotovo cjelokupan iznos projekta Brijuni Rivijera, čiju ukupnu vrijednost Vlada procjenjuje na 895 milijuna eura, a od kojeg se očekuje da otvori tisuće novih radnih mjesta duž brijunskog priobalja. Čak i s napuhanim cijenama gradnje autocesta, Hrvatska bi jednim mjesečnim iznosom potrebnim za povrat vanjskog duga u 2011. mogla sagraditi gotovo 125 kilometara autocesta ili milijuna eura ili oko 210 milijuna kuna iznosi dnevna otplata tri Pelješka mosta. Štoviše, iznos koji bismo u 2011. svakog mjeseca trebali stavljati na stranu kako bismo bili u stanju vraćati dugove prema inozemstvu dovoljan je za gradnju nove termoelektrane u Plominu, koja je jedan od ključnih projekata Vladina New Deala kojim Banski dvori žele oživjeti recesijom izmučeno hrvatsko gospodarstvo.

Trendovi su svakako zabrinjavajući. Već krajem ove godine vrijednost našeg vanjskog duga dosegnut će čak 300 posto iznosa našega godišnjeg izvoza roba i usluga, što jasno sugerira potrebu za promjenom obrasca gospodarske politike u Hrvatskoj, upozorava Zdeslav Šantić, makroekonomist SG Splitske banke. Zabrinutost ne krije ni Damir Novotny, neovisni ekonomist, koji upozorava da će posebno kritično biti prvo i četvrto tromjesečje 2011., kada državi na naplatu dolazi najveći dio inozemnog duga. Ipak, naši sugovornici ne očekuju da bi Hrvatska mogla imati problema s vraćanjem duga, jer će se opet zadužiti da bi vratila stare dugove, ali po višim kamatama nego dosad.

Kamatne stope za refinanciranje dospjelih dugova vjerojatno će biti visoke jer Vlada ne pokazuje namjeru provedbe reformi. Povećat će nam se i premija rizika, pa će se država najvjerojatnije zaduživati po kamatnoj stopi od oko šest posto, što je dvostruko više od cijene pokojoj se zadužuju Slovenija, Češka ili Slovačka, upozorava Novotny. Ministar Ivan Šuker je u Washingtonu, na zasjedanju Svjetske banke i MMF-a, mogao čuti primjedbe svjetskih financijskih policajaca zbog eksplozije hrvatskog vanjskoga duga u proteklih desetak godina. Prema riječima Petera Harrolda, direktora Svjetske banke za srednju Europu i Baltik, ta je institucija spremna Hrvatskoj pružiti financijsku pomoć, ako Vlada u potpunosti provede svoj Program gospodarskog oporavka.

Do kraja 2010. 3,9 milijarde €
Za otplatu vanjskog duga teško je i posljednje ovogodišnje tromjesečje, kad moramo vratiti 3,9 milijardi eura glavnice i 291,5 milijuna eura kamata - ukupno 4,2 milijarde eura! Najgore je poduzećima, kojima dospijevaju 1,33 milijarde eura, uglavnom dugoročnih kredita, te bankama sa 659 milijuna eura, dok država može predahnuti, jer mora vratiti samo 69,1 milijun eura. Banke su, doduše, najgore prošle u prethodnom, trećem tromjesečju, kad su im na naplatu dospjele više od 3 milijarde eura. Ukupna otplata u tom je razdoblju iznosila vrtoglavih 5,5 milijardi eura.

Olakšanje dolazi 2012
Iduća godina bit će nam po otplati vanjskog duga teža od ove, u kojoj moramo vratiti oko 10 milijardi eura. Olakšanje slijedi 2012., kada će se otplata prepoloviti na 5,4 milijarde eura. U 2013., kada bismo već trebali biti u EU, na naplatu nam, prema podacima HNB-a, dolazi malo više od 4,3 milijarde eura.