Od spominjanih novih poreza, poput poreza na imovinu, odnosno kapitalnu dobit, koji sve glasnije zagovara glavna oporbena stranka, najbrže bi se mogao povećati tzv. porez na vikendice, što bi, prema neslužbenim informacijama iz Vladinih institucija, moglo biti najavljeno već krajem ove godine.

Što donosi promjena zakona? Zasad se zna da će se promijeniti način plaćanja: umjesto dosadašnjeg poreza od 5 do 15 kuna po četvornome metru nekretnine za odmor (godišnji porez je iznosio u prosjeku 500 kuna), plaćat će se porez na osnovi vrijednosti kuće za odmor, što će odmah povećati iznos poreza koji će vlasnici vikendica morati godišnje plaćati.

Pritom se ne zna hoće li biti nekoliko „poreznih stopa“ za određene vrijednosti ili hoće li čak određeni prag vrijednosti kuće za odmor biti neoporeziv. Nejasno je i kako će se određivati tržišna vrijednost vikendica.

Porezna uprava morat će osnovati neko povjerenstvo za određivanje vrijednosti kuća za odmor, što će biti vrlo osjetljivo, smatra vlasnik Lika nekretnina Ivan Bižanović. Kaže i kako bi se pri tome u obzir morali uzeti krediti koji se eventualno otplaćuju za gradnju vikendica, a morat će se odrediti i plaća li porez vlasnik ili korisnik kuće za odmor.

U određivanju vrijednosti nekretnine mogli bi se povesti za slovenskim primjerom, jer susjedi od početka sljedeće godine uvode porez na nekretnine, a vrijednost nekretnina računaju administrativno - na temelju veličine i lokacije i za to je zadužena Geodetska uprava Slovenije. Što se tiče visine poreza, Slovenci uvode opći porez na nekretnine, s tim da je država propisala minimalno 0,03 posto i maksimalno 80 posto vrijednosti nekretnine.

Ako se i riješi problem porezne osnovice, nejasno je kako će Vlada spriječiti izbjegavanje plaćanja tog poreza jer u 'sivoj' zoni postoji nekoliko načina kako to izvesti. Najčešći način omogućit će to što u gruntovnicama uz vlasnike nekretnina nisu upisani OIB-i pa mjerodavnim institucijama neće biti lako dokazati vlasništvo i prisiliti vlasnika na plaćanje poreza. Uz to, moguće je da vlasnik nekretnine za odmor prijavi boravak nekoj trećoj osobi pa na taj način nekretnina više nije kuća za odmor nego za stanovanje i na nju se ne plaća porez. Moguće je i da se vlasnik sam privremeno prijavi na adresi svoje kuće za odmor pa se nakon nekoliko mjeseci odjavi i ponovno prijavi na stvarnoj adresi.

Postoje i drugi načini izbjegavanja poreza. Primjerice, neki vlasnici vikendica u Lici nekretninu su već prijavili kao klijet za što se ne plaća porez. Jasno je da u Lici nema vinograda pa niti klijeti, ali i takve „prijave“ nekretnina prolaze u mjerodavnim institucijama.

Treba nadoknaditi gotovo 900 milijuna kuna

Glavni razlog povećanja poreza na vikendice je namjera Vlade da lokalnoj zajednici nadoknadi gubitak koji će pretrpjeti izmjenama poreza na dohodak - bez 126 milijuna kuna godišnjih prihoda ostat će županijski proračuni, a minus od 763 milijuna zabilježit će gradovi i općine.


Plaćanje poreza na kuće za odmor sada je propisano Zakonom o financiranju jedinica lokalne uprave i područne (regionalne) samouprave prema kojem jedinice lokalne samouprave mogu uvesti određene općinske poreze. Riječ je o tzv. opcijskim porezima - ako ih jedinice lokalne samouprave odlukom propiše, obveznici su ih dužni plaćati.


Sada porez na kuće za odmor plaćaju pravne i fizičke osobe koje su njihovi vlasnici. Kućom za odmor smatra se svaka zgrada ili dio zgrade ili stan koji se koriste povremeno ili sezonski. Kućom za odmor prema zakonu ne smatraju se gospodarstvene zgrade koje služe za smještaj poljoprivrednih strojeva, oruđa i drugog pribora. Porez na kuće za odmor ne plaća se na kuće koje se ne mogu koristiti, ali ni na odmarališta u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koja služe za smještaj djece do 15 godina starosti.


Sa sličnim problemima izbjegavanja poreza suočavali su se i u Mađarskoj, gdje je prije nekoliko godina uveden porez na vikendice odnosno kuće za odmor. Mađarske su institucije za dosljedniju primjenu poreza uvele strogu kontrolu plaćanja na različite načine: provjeravaju se podaci iz katastra kako bi se utvrdili vlasnici nekretnina za odmor i onemogućilo im se izbjegavanje plaćanja poreza, vlasnici se provjeravaju i kroz različite račune za komunalije... Preko podataka u katastru, ako nema podataka o poreznom broju, mjerodavne institucije traže vlasnike koji se moraju prijaviti u utvrđenom roku. Ako se ne prijave, mogu čak ostati bez nekretnine.

U Zadru najviše vikendica
Zadarska županija ima najviše vikendica, oko 25.000. Slijede je Splitsko-dalmatinska sa 22.000 te Istarska i Šibensko-kninska sa po 15.000 te Ličko-senjska i Karlovačka oko 5000 vikendica. U Požeško-slavonskoj županiji samo je 400 registriranih kuća za odmor, a manje od tisuću u Virovitičko-podravskoj i Vukovarsko-srijemskoj županija.