- 22.09.2025 EU tržišta OTVARANJE: Burzovni indeksi u crvenome na početku...
- 22.09.2025 TJEDNI PREGLED: Fondovi s pozitivnim tjednim rezultatom u v...
- 24.09.2025 Banke u Italiji moraju pomoći proračunu
- 23.09.2025 ZSE DANAS: Crobexi i danas u minusu, Končar najlikvidniji
- 24.09.2025 Kapitala ne nedostaje, financijska imovina građana veća od 1...
- 20.09.2025 Oprez - Prijevara kojom se poziva na ulaganje u dionice Revoluta
- 05.09.2025 Obavijest o završetku promotivne akcije oslobođenja od ulazne naknade u pod-fondovima ZB Investa
- 29.08.2025 Hanfa dala suglasnost Fini za preuzimanje Zagrebačke burze
- 26.04.2025 Proglašeni najbolji fondovi u 2024. godini
- 14.04.2025 Volatilnost na tržištima dionica - što treba ulagatelj znati
- 24.09.2025 Komentar tržišta - ZB Invest - kolovoz 2025.
- 24.09.2025 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - kolovoz 2025.
- 23.09.2025 Tjedni komentar tržišta na dan 22.9.2025. - OTP Invest
- 18.09.2025 Komentar tržišta - Eurizon Asset Management Croatia - kolovoz 2025.
- 15.09.2025 Tjedni komentar tržišta 15.9.2025 - OTP Invest
- 24.09.2025 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - kolovoz 2025.
- 23.09.2025 MIROVINCI TJEDNO: U prošlom tjednu skliznula većina mirovinskih fondova
- 22.09.2025 TJEDNI PREGLED: Fondovi s pozitivnim tjednim rezultatom u većini
- 22.09.2025 Neto imovina obveznih mirovinskih fondova u kolovozu porasla za 168 milijuna eura
- 16.09.2025 MIROVINCI TJEDNO: U prošlom tjednu porasla većina mirovinskih fondova
- 26.09.2025 Cijene nafte prekoračile 70 dolara, u fokusu opskrba iz Rusije
- 26.09.2025 ZSE DANAS: Rast prometa indeksi zeleni nakon 4 dana pada
- 26.09.2025 Tokić izlazi na burzu, ponuda za preuzimanje Čateksa
- 26.09.2025 ZSE INTRADAY: Crobexi crveni peti dan zaredom
- 26.09.2025 EU tržišta OTVARANJE: Europske burze porasle, trgovanje oprezno
- 26.09.2025 Talijanski Eni kažnjen zbog kršenja propisa
- 26.09.2025 Trump potpisao izvršnu uredbu o prodaji TikToka
- 25.09.2025 Gordana Kovačević podnijela ostavku
- 25.09.2025 BYD treba u Europi proizvoditi baterije za električne automobile
- 25.09.2025 MOL nije stvorio uvjete za maksimalni protok prilikom testiranja naftovoda
- 26.09.2025 Argentina vratila carine na izvoz žitarica
- 26.09.2025 Nuklearka bi bila važna za energetsku sigurnost
- 26.09.2025 Američke kompanije u Europi manje pesimistične
- 26.09.2025 Deficit proračuna u prvoj polovici 2025. godine 2 mlrd. € ili 2,2% BDP-a
- 26.09.2025 HTZ u sklopu promocije hrvatskog turizma u Seoulu okupio 60 korejskih agencija
EKONOMIJAObjavljeno: 17.04.2012
Štednja do sredine stoljeća?
Podijeli sadržaj: | ||||
Suočene s golemim minusima, zemlje su bile prisiljene doslovno preko noći stiskati svoje budžete, uglavnom u vrijednostima između pet i 12 posto BDP-a (ovo zadnje za Island, Grčku, Irsku, Portugal, Španjolsku). Analitičari OECD-a, Organizacije za ekonomsku suradnju i razvitak čije su članice 34 države, upozoravaju da je riječ o enormnim rezovima. Realno, pola je svijeta u dugu do guše - Japan, SAD ili Velika Britanija bi, prema sadašnjem stanju njihovog javnog duga, morali započeti s rezovima većim od pet posto BDP-a godišnje... da bi se situacija stabilizirala u zoni fiskalne sigurnosti od 50 posto tek sredinom stoljeća!
Ovo su mjere za enormne minuse jer, uzimajući u obzir razmjere konsolidacije, povratak u mirne vode značit će sustavno, dugoročno sažimanje nacionalnih proračuna, pogotovo na strani troškova. Uštede će otežati demografija: kako stoljeće napreduje, tako će u mirovinu ići "sjedokoso stanovništvo" zapadnog svijeta, s pojačanim zahtjevima prema zdravstvenoj skrbi.
Fiskalna akrobatika
Mjere štednje uvedene u mnogim zemljama jurišaju na četiri do 10 posto BDP-a. Procjenjuje se da bi malo fiskalne akrobatike i nešto kreativnosti u prostoru efikasnije potrošnje javnih sredstava (ili one čuvene "vrijednosti za novac") u javnom zdravstvu i obrazovanju uštedjeli između pola i 4,5 posto BDP-a bez narušavanja sustava i gubitaka.
Jedan posto BDP-a, a negdje i više, izvuklo bi se širenjem baze oporezivanja porezima na okoliš ili naplaćivanjem dosad besplatnih usluga državne administracije. Javni je dug država odavno u zoni neodrživosti. Obično svi iznose Grčku kao primjer najgore situacije (oko 146 posto BDP-a) iako je onoj izreci "dužan kao Grčka" bliži svjetski rekorder Japan s javnim dugom od preko 200 posto BDP-a, prvi put u povijesti zemlje zabilježenim lani. Stotku su, kad je riječ o zemljama članicama OECD-a, preskočili Britanci, Mađari, Francuzi, Amerikanci, Talijani, Irci, Portugalci... Jedine dvije OECD zemlje koje su prošle godine snizile javni dug su Norveška i Švicarska.
Da bi do sredine stoljeća smirile zaduživanje i našle se na terenu koji ministrima financija i poreznim obveznicima, kao i svim korisnicima proračuna, jamči miran san, neke bi se zemlje morale ozbiljno potruditi. Želi li se vratiti do zaduženja od 50 posto BDP-a, Japan bi u svakoj od idućih 38 godina morao smanjivati proračunske troškove čak za 12 posto, SAD za 10 posto, Velika Britanija za 8,5 posto, a Grčka ispod četiri posto! Na papiru, gleda li se zaduženost, veći su problemi Luksemburga koji bi do stabilizacije javnog duga do polovine BDP-a svake godine trebao sažimati proračun za preko devet posto, i tako do 2050. godine.
Ironija ekonomije
Kanada, Njemačka, Velika Britanija i SAD okoristile su se padom kamata na državne obveznice. Analiza OECD-a opisuje "ironičnom" pojavu da su zemlje eurozone s umjerenim raskorakom u proračunima više stradale od krize nego zemlje s golemim, rastućim javnim dugom. Kriza je bilo i ranije, jednako kao i mjera štednje. Konsolidaciji nacionalnih
financija uvijek su doprinosile niske kamatne stope kombinirane sa snažnijim gospodarskim rastom, a stavljanje javne potrošnje pod čvršći nadzor i zauzdavanje porasta troškova pomagali su oporavku. Iskustva vele i da rezovi u socijalnoj zaštiti i subvencijama za stanovanje nisu polučili nekakvog efekta na konsolidaciju javnog duga, iako sve mjere
štednje startaju od njih.
S druge strane, snižavanje plaća državnoj upravi uvijek je bila korisna mjera štednje. Pokazalo se i da su sve mjere krojene za stabilizaciju državnih financija davale rezultate nakon
nekoliko godina, dug se po pravilu stabilizirao za tri do pet godina, ali bi često ostajao iznad željene razine.
Kreativnija pravila
Državama su na raspolaganju brojne mjere, ponajprije one koje zadiru u socijalu. Racionalnija potrošnja u javnom zdravstvu, bez ugrožavanja kvalitete usluga i razine zdravstvene zaštite stanovništva, za neke se zemlje pokazuje dragocjenom rezervom novca. Potencijal u Irskoj je čak pet posto BDP-a, Grčkoj i Velikoj Britaniji četiri, Danskoj tri posto. Rekordne uštede u primarnom i sekundarnom obrazovanju kreću se oko jedan posto BDP-a, Island ima najveće potencijale (1,2 posto), ispred Norveške, SAD-a i Danske.
Ako su mjere štednje vatrogasne, rezanje plaća državnim službenicima popularna je mjera koja se iskazala upotrebljivom i dala rezultate u Mađarskoj i Irskoj. Prosječne su uštede
u ovom prostoru oko 10 posto BDP-a. Nešto manje, ali ipak zamjetne uštede osigurava pametno skrojena porezna politika. U zemljama OECD-a najskuplja su porezna olakšica
preferencijalni porezi na nekretnine ili automobile. Za bolji sustav i izvlačenje potrebnih para nužne su reforme porezne politike, bolje proračunske procedure i kreativnija kombinacija pravila. Ukratko, vremena prave štednje tek predstoje. I trajat će dugo.
Podijeli sadržaj: | ||||
- 22.09.2025 EU tržišta OTVARANJE: Burzovni indeksi u crvenome na početku...
- 22.09.2025 TJEDNI PREGLED: Fondovi s pozitivnim tjednim rezultatom u v...
- 24.09.2025 Banke u Italiji moraju pomoći proračunu
- 23.09.2025 ZSE DANAS: Crobexi i danas u minusu, Končar najlikvidniji
- 24.09.2025 Kapitala ne nedostaje, financijska imovina građana veća od 1...
- 20.09.2025 Oprez - Prijevara kojom se poziva na ulaganje u dionice Revoluta
- 05.09.2025 Obavijest o završetku promotivne akcije oslobođenja od ulazne naknade u pod-fondovima ZB Investa
- 29.08.2025 Hanfa dala suglasnost Fini za preuzimanje Zagrebačke burze
- 26.04.2025 Proglašeni najbolji fondovi u 2024. godini
- 14.04.2025 Volatilnost na tržištima dionica - što treba ulagatelj znati
- 24.09.2025 Komentar tržišta - ZB Invest - kolovoz 2025.
- 24.09.2025 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - kolovoz 2025.
- 23.09.2025 Tjedni komentar tržišta na dan 22.9.2025. - OTP Invest
- 18.09.2025 Komentar tržišta - Eurizon Asset Management Croatia - kolovoz 2025.
- 15.09.2025 Tjedni komentar tržišta 15.9.2025 - OTP Invest
- 24.09.2025 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - kolovoz 2025.
- 23.09.2025 MIROVINCI TJEDNO: U prošlom tjednu skliznula većina mirovinskih fondova
- 22.09.2025 TJEDNI PREGLED: Fondovi s pozitivnim tjednim rezultatom u većini
- 22.09.2025 Neto imovina obveznih mirovinskih fondova u kolovozu porasla za 168 milijuna eura
- 16.09.2025 MIROVINCI TJEDNO: U prošlom tjednu porasla većina mirovinskih fondova
- 26.09.2025 Cijene nafte prekoračile 70 dolara, u fokusu opskrba iz Rusije
- 26.09.2025 ZSE DANAS: Rast prometa indeksi zeleni nakon 4 dana pada
- 26.09.2025 Tokić izlazi na burzu, ponuda za preuzimanje Čateksa
- 26.09.2025 ZSE INTRADAY: Crobexi crveni peti dan zaredom
- 26.09.2025 EU tržišta OTVARANJE: Europske burze porasle, trgovanje oprezno
- 26.09.2025 Talijanski Eni kažnjen zbog kršenja propisa
- 26.09.2025 Trump potpisao izvršnu uredbu o prodaji TikToka
- 25.09.2025 Gordana Kovačević podnijela ostavku
- 25.09.2025 BYD treba u Europi proizvoditi baterije za električne automobile
- 25.09.2025 MOL nije stvorio uvjete za maksimalni protok prilikom testiranja naftovoda
- 26.09.2025 Argentina vratila carine na izvoz žitarica
- 26.09.2025 Nuklearka bi bila važna za energetsku sigurnost
- 26.09.2025 Američke kompanije u Europi manje pesimistične
- 26.09.2025 Deficit proračuna u prvoj polovici 2025. godine 2 mlrd. € ili 2,2% BDP-a
- 26.09.2025 HTZ u sklopu promocije hrvatskog turizma u Seoulu okupio 60 korejskih agencija
- Izdavanje / kupnja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Zamjena udjela među fondovimaSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Otkup / prodaja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Pitajte nasObratite nam se ako trebate dodatne odgovore i objašnjenja. Investicijske savjete ne dajemo.
(na kraju Q2 - 2025)
- Dionički
- Mješoviti
- Obveznički
- Kratkoročni obv.
Fond | Prinos | Riz. | Portfelj | Prinosi | Kupi | ||
Capital Breeder | +25,00% | 3 | |||||
Global Kapital | +23,59% | 4 | |||||
InterCapital SEE Equity - klasa B | A | +22,32% | 3 |
Fondovi | Trajanje akcije | Info |
OTP Absolute - ulazna naknada | AKCIJA do 30.09. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.02.2022. do 30.09.2025., zaključno do 14:00.
OTP Absolute Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
OTP indeksni i OTP Meridian 20 - ulazna naknada | AKCIJA do 30.09. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.04.2022. do 30.09.2025., zaključno do 14:00.
OTP indeksni Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela OTP Meridian 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
A1 - ulazna naknada | AKCIJA do 31.12. | |
Društvo je donijelo odluku o nenaplaćivanju ulazne naknade do kraja 2025. godine.
A1 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon fondovi - ulazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda. Navedeno vrijedi do opoziva.
Eurizon HR Flexible 30 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR Conservative 10 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR International Multi Asset fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon HR Equity fond - izlazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Prilikom otkupa udjela izlazna naknada se umanjuje te za sva ulaganja do 12 mjeseci iznosi 1,00 posto umjesto prospektom propisanih 2,00 posto. Za ulaganja duža od 12 mjeseci izlazna naknada se ne naplaćuje, iznosi 0,00 posto. Navedeno vrijedi za ulagače koji pri kupnji udjela dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 19.07.2023. do opoziva.
Eurizon HR Equity fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima putem portala Hrportfolio ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 01.01.2022. do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Bond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Balanced Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital SEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Technology Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - trajni nalog | AKCIJA do opoziva | |
Društvo InterCapital Asset Management donijelo je odluku o ukidanju ulazne naknade za sva ulaganja putem trajnog naloga, koja se odnosi na sve fondove kojima upravlja ICAM. Sva ulaganja putem trajnog naloga zaprimljena putem portala Hrportfolio, započeta u razdoblju trajanja akcije oslobođena su ulazne naknade tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji
Svi InterCapital fondovi Usporedba fondova Kupnja udjela u fondu |
||
InterCapital Income Plus - ulazna naknada 0,50% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela putem portala Hrportfolio u InterCapital Income Plus fondu ulazna naknada je umanjena s 1,00 posto na 0,50 posto, do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Income Plus Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
ZB Conservative - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u fondu ZB Conservative ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 14.11.2022. do opoziva.
ZB conservative Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt i pravila ZB Invest Funds |
Indeks | Vrijeme | Vrijednost | Bod +/- | % | Graf |
CROBEX* | 26.09. 16:00 | 3796,98 | 8,09 |
0,21 |
|
CROBEX10* | 26.09. 16:00 | 2411,66 | 8,24 |
0,34 |
|
CROBEX10tr* | 26.09. 16:00 | 2774 | 9,48 |
0,34 |
|
ADRIAprime* | 26.09. 15:33 | 2965,81 | 3,65 |
0,12 |
|
CROBISTR* | 26.09. 16:31 | 185,1811 | 0,07 |
0,04 |
|
CROBIS* | 26.09. 16:31 | 99,2652 | 0,03 |
0,03 |
Dionica | Zadnja | Promjena | Promet |
KOEI | 642,00 € |
0,00% |
1.070.986,00 € |
IG | 55,00 € |
0,73% |
666.817,60 € |
PODR | 150,50 € |
0,33% |
362.448,50 € |
ERNT | 192,50 € |
2,67% |
281.143,50 € |
KODT | 3.800,00 € |
1,33% |
176.630,00 € |
DLKV | 8,34 € |
-0,24% |
157.987,82 € |
ADRS2 | 79,00 € |
-1,25% |
149.673,00 € |
ADPL | 18,10 € |
0,00% |
62.300,15 € |
ZABA | 24,20 € |
-0,41% |
59.018,10 € |
JNAF | 820,00 € |
1,23% |
47.305,00 € |
Redovni dionički promet: | 3.304.357,84 € |
Redovni obveznički promet: | 105.000,00 € |
Sveukupni promet: | 5.022.233,64 € |