- 30.06.2024 Promjena postojeće akcije umanjenja naknade za upravljanje
- 30.06.2024 TJEDNI PREGLED: Oprez na svjetskim burzama, inflacija i dalj...
- 30.06.2024 TJEDNI PREGLED: Dolar ojačao prema japanskom jenu, oslabio p...
- 02.07.2024 Novi fond Raiffeisen Money Market započinje s radom
- 03.07.2024 EU tržišta OTVARANJE: Burze nadoknađuju jučerašnje gubitke
- 30.06.2024 Promjena postojeće akcije umanjenja naknade za upravljanje
- 27.06.2024 PRIPAJANJE: Erste E-Conservative pripojen fondu Erste Money Market
- 22.05.2024 InterCapital Dollar Bond postao InterCapital Short Term Dollar Bond
- 22.04.2024 Eurizon Asset Management Croatia dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 22.04.2024 Fond Eurizon HR Equity dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 04.07.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - XCI
- 02.07.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 01.07.2024. - OTP Invest
- 24.06.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 24.06.2024. - OTP Invest
- 20.06.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - svibanj 2024.
- 19.06.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - XC
- 05.07.2024 Mirovinski fondovi - Većina Mirexa u plusu
- 04.07.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u plusu
- 03.07.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u plusu
- 02.07.2024 Novi fond Raiffeisen Money Market započinje s radom
- 02.07.2024 Preoblikovanje fonda Raiffeisen Wealth
- 05.07.2024 ZSE TJEDNO: Crobexi na tjednom gubitku, Adris najlikvidniji
- 05.07.2024 ZSE DANAS: Crobexi tjedan završili padom uz uvećan promet
- 05.07.2024 ZSE INTRADAY: Uz solidan promet, Crobex indeksi pali
- 05.07.2024 EU tržišta OTVARANJE: Burze porasle nakon izbora u Britaniji
- 05.07.2024 ZSE OTVARANJE: Crobexi na putu blagih tjednih gubitaka
- 05.07.2024 Čipovi za umjetnu inteligenciju katapultirali rezultate Samsung Electronicsa
- 03.07.2024 Državne nekretnine s rekordnim poslovnim prihodima
- 27.06.2024 H&M sa skromnim rastom prihoda u proljetnom tromjesečju
- 20.06.2024 Oštar pad prihoda britanskog vlasnika tvornice ambalaže u Belišću
- 06.06.2024 Otvoren znanstveno-istraživački laboratorij Inventorium
- 05.07.2024 Podignuta ovogodišnja prognoza rasta hrvatskog gospodarstva na 3,3 posto
- 05.07.2024 Hrvatska i u svibnju pri vrhu EU-a po rastu prometa u maloprodaji
- 05.07.2024 Zagrebačka IT tvrtka Koios kupila britansku tvrtku za analitiku
- 05.07.2024 Span povećao vlasnički udjel u Trilixu na 90 posto
- 05.07.2024 Cijene hrane stabilne u lipnju
EKONOMIJAObjavljeno: 09.01.2007
Rast inozemnog duga ove godine bit će usporen
Podijeli sadržaj: | ||||
Zbog najnovijih će se restrikcija HNB-a banke ipak manje zaduživati u inozemstvu iako će njihov udjel u inodugu i dalje biti dominantan, smatraju analitičari.
Nakon što je tijekom ljeta zabilježeno sezonsko sniženje inozemnog duga Hrvatske on je tijekom rujna i listopada 2006. nastavio rasti. Prema posljednjim podatcima HNB-a, inozemni dug krajem listopada 2006. godine iznosio je 27,7 milijardi eura. U odnosu na stanje iz prethodnog mjeseca povišen je za 544 milijuna eura, dok je godišnja stopa rasta nakon četiri mjeseca ponovno premašila 14 posto (14,1 posto).
Usporavanje rasta
Čini se da ovi rezultati ne brinu previše stručnjake i analitičare. Hrvoje Dolenec, glavni ekonomist RBA tvrdi kako je zabilježeno zaduživanje države, ali i banaka ispod očekivanja analitičara za 2006. godinu. "Javni dug vjerojatno će još malo porasti u 2007., ali po mnogo sporijoj krivulji i manjoj stopi. S obzirom na mjere HNB-a koje su 1. siječnjem stupile na snagu, banke će morati usporiti i svoje zaduživanje u inozemstvu. Međutim, banke su spremne na troškove i poradi konkurencije, ali i očuvanja svoje tržišne pozicije, neće se prestati zaduživati u inozemstvu te će i dalje njihov dug činiti najveći udio u ukupnom inodugu", završio je Dolenec. S njim se slaže i analitičar Ekonomskog instituta Željko Lovrinčević koji tvrdi kako će u 2007. godini biti nastavljen isti rast zaduživanja poduzeća, a usporit će se porast zaduživanja same države te predviđa oko 87 posto udjela duga u ukupnom BDP-u. Prosječna stopa godišnjeg rasta vanjskog duga u prvih deset mjeseci 2006. iznosila je 13,9 posto, a u istom razdoblju 2005. 10,5 posto, što ukazuje nešto ubrzaniji rast zaduživanja na stranim tržištima. Najveći udio u mjesečnom i u godišnjem prirastu inozemnog duga imali su ostali sektori odnosno poduzeća, čiji je dug krajem promatranog mjeseca prvi put premašio 9 milijardi eura. Naime, sektor poduzeća u odnosu na isti mjesec 2005. godine povećao je svoje obveze prema inozemnim vjerovnicima za gotovo 2,4 milijarde eura, a u odnosu na rujan 337 milijuna eura. Godišnje stope rasta inozaduživanja ovog sektora još od studenog 2005. godine zadržavale su se iznad 20 posto, da bi u posljednja dva mjeseca one premašile i 30 posto (u listopadu 35 posto). Kao posljedica takve dinamike rasta udio duga sektora poduzeća u ukupnom inozemnom dugu Hrvatske povećao se na 32,8 posto. Inozemni dug banaka nakon četiri mjeseca ponovno je zabilježio mjesečni rast (za 330 milijuna eura) te iznosi 9,3 milijardi eura. Nakon snažnog rasta u prvih pet mjeseci inozemni dug banaka pod utjecajem sezonskih kretanja (priljeva deviza tijekom turističke sezone) u drugoj polovici godine bilježi usporavanje rasta pa se godišnja stopa rasta zadržala na razini iz rujna (12 posto). Udio duga banaka u ukupnom dugu i dalje je najviši od svih sektora te iznosi 33,4 posto. Dolenec, međutim, smatra kako Hrvatsku u 2007. godini očekuje stabilizacija i smanjenje rasta duga kako države, tako i samih banaka.
Uloga poduzeća
Lovrinčević dodaje kako sve ovisi o bankama i načinu na koji će one nastojati amortizirati ograničenje o rastu kredita. "Hoće li to biti kroz izravno uplaćivanje novaca klijenata u inozemstvo, dokapitalizaciju ili nešto drugo, teško je reći. Međutim, važno je naglasiti kako veliku ulogu imaju i sama državna ulaganja i način na koji će poduzeća nastaviti prikupljati svoj kapital (kroz IPO-e, kredite i sl.)", završio je Lovrinčević. Obveze sektora države (središnja država, republički fondovi, HBOR i lokalna država) tijekom listopada zadržane su na razinama iz rujna (8,7 milijardi eura), dok su na godišnjoj razini smanjene za 4 posto ili 264 milijuna eura. Negativne stope rasta traju još od ožujka 2005., a smanjenje duga države u 2006. posljedica je toga da su otplate inodugova države bile veće od novih zaduživanja.
Godišnje za otplatu 10 mlrd. kuna
Prema posljednjem izvodu stanja državnih obveza u razdoblju od 2007. do 2009. godine, država će godišnje za otplate dugova morati osigurati u prosjeku oko 10 milijardi kuna. Već u 2007. godini, ne uključujući trošak financiranja budućeg deficita, dospjele obveze iznosit će 8,58 milijardi kuna, pri čemu se 4,14 milijarde kuna odnosi na otplate prema inozemnim kreditorima, a 4,44 milijarde iznosit će otplate na domaćem tržištu. Teret obveza bit će manji 2008., da bi u 2009. godini ponovno narastao. Tada će u državnom proračunu, prema podacima iz PEP-a, za otplate duga biti potrebno osigurati čak 9,5 milijardi kuna jer uz ostalo u veljači 2009. godine dospijeva eurobveznica u iznosu od 500 milijuna eura. U 2010. godine taj će se teret povećati za još milijardu.
izvor: www.poslovni.hr
Nakon što je tijekom ljeta zabilježeno sezonsko sniženje inozemnog duga Hrvatske on je tijekom rujna i listopada 2006. nastavio rasti. Prema posljednjim podatcima HNB-a, inozemni dug krajem listopada 2006. godine iznosio je 27,7 milijardi eura. U odnosu na stanje iz prethodnog mjeseca povišen je za 544 milijuna eura, dok je godišnja stopa rasta nakon četiri mjeseca ponovno premašila 14 posto (14,1 posto).
Usporavanje rasta
Čini se da ovi rezultati ne brinu previše stručnjake i analitičare. Hrvoje Dolenec, glavni ekonomist RBA tvrdi kako je zabilježeno zaduživanje države, ali i banaka ispod očekivanja analitičara za 2006. godinu. "Javni dug vjerojatno će još malo porasti u 2007., ali po mnogo sporijoj krivulji i manjoj stopi. S obzirom na mjere HNB-a koje su 1. siječnjem stupile na snagu, banke će morati usporiti i svoje zaduživanje u inozemstvu. Međutim, banke su spremne na troškove i poradi konkurencije, ali i očuvanja svoje tržišne pozicije, neće se prestati zaduživati u inozemstvu te će i dalje njihov dug činiti najveći udio u ukupnom inodugu", završio je Dolenec. S njim se slaže i analitičar Ekonomskog instituta Željko Lovrinčević koji tvrdi kako će u 2007. godini biti nastavljen isti rast zaduživanja poduzeća, a usporit će se porast zaduživanja same države te predviđa oko 87 posto udjela duga u ukupnom BDP-u. Prosječna stopa godišnjeg rasta vanjskog duga u prvih deset mjeseci 2006. iznosila je 13,9 posto, a u istom razdoblju 2005. 10,5 posto, što ukazuje nešto ubrzaniji rast zaduživanja na stranim tržištima. Najveći udio u mjesečnom i u godišnjem prirastu inozemnog duga imali su ostali sektori odnosno poduzeća, čiji je dug krajem promatranog mjeseca prvi put premašio 9 milijardi eura. Naime, sektor poduzeća u odnosu na isti mjesec 2005. godine povećao je svoje obveze prema inozemnim vjerovnicima za gotovo 2,4 milijarde eura, a u odnosu na rujan 337 milijuna eura. Godišnje stope rasta inozaduživanja ovog sektora još od studenog 2005. godine zadržavale su se iznad 20 posto, da bi u posljednja dva mjeseca one premašile i 30 posto (u listopadu 35 posto). Kao posljedica takve dinamike rasta udio duga sektora poduzeća u ukupnom inozemnom dugu Hrvatske povećao se na 32,8 posto. Inozemni dug banaka nakon četiri mjeseca ponovno je zabilježio mjesečni rast (za 330 milijuna eura) te iznosi 9,3 milijardi eura. Nakon snažnog rasta u prvih pet mjeseci inozemni dug banaka pod utjecajem sezonskih kretanja (priljeva deviza tijekom turističke sezone) u drugoj polovici godine bilježi usporavanje rasta pa se godišnja stopa rasta zadržala na razini iz rujna (12 posto). Udio duga banaka u ukupnom dugu i dalje je najviši od svih sektora te iznosi 33,4 posto. Dolenec, međutim, smatra kako Hrvatsku u 2007. godini očekuje stabilizacija i smanjenje rasta duga kako države, tako i samih banaka.
Uloga poduzeća
Lovrinčević dodaje kako sve ovisi o bankama i načinu na koji će one nastojati amortizirati ograničenje o rastu kredita. "Hoće li to biti kroz izravno uplaćivanje novaca klijenata u inozemstvo, dokapitalizaciju ili nešto drugo, teško je reći. Međutim, važno je naglasiti kako veliku ulogu imaju i sama državna ulaganja i način na koji će poduzeća nastaviti prikupljati svoj kapital (kroz IPO-e, kredite i sl.)", završio je Lovrinčević. Obveze sektora države (središnja država, republički fondovi, HBOR i lokalna država) tijekom listopada zadržane su na razinama iz rujna (8,7 milijardi eura), dok su na godišnjoj razini smanjene za 4 posto ili 264 milijuna eura. Negativne stope rasta traju još od ožujka 2005., a smanjenje duga države u 2006. posljedica je toga da su otplate inodugova države bile veće od novih zaduživanja.
Godišnje za otplatu 10 mlrd. kuna
Prema posljednjem izvodu stanja državnih obveza u razdoblju od 2007. do 2009. godine, država će godišnje za otplate dugova morati osigurati u prosjeku oko 10 milijardi kuna. Već u 2007. godini, ne uključujući trošak financiranja budućeg deficita, dospjele obveze iznosit će 8,58 milijardi kuna, pri čemu se 4,14 milijarde kuna odnosi na otplate prema inozemnim kreditorima, a 4,44 milijarde iznosit će otplate na domaćem tržištu. Teret obveza bit će manji 2008., da bi u 2009. godini ponovno narastao. Tada će u državnom proračunu, prema podacima iz PEP-a, za otplate duga biti potrebno osigurati čak 9,5 milijardi kuna jer uz ostalo u veljači 2009. godine dospijeva eurobveznica u iznosu od 500 milijuna eura. U 2010. godine taj će se teret povećati za još milijardu.
izvor: www.poslovni.hr
- 30.06.2024 Promjena postojeće akcije umanjenja naknade za upravljanje
- 30.06.2024 TJEDNI PREGLED: Oprez na svjetskim burzama, inflacija i dalj...
- 30.06.2024 TJEDNI PREGLED: Dolar ojačao prema japanskom jenu, oslabio p...
- 02.07.2024 Novi fond Raiffeisen Money Market započinje s radom
- 03.07.2024 EU tržišta OTVARANJE: Burze nadoknađuju jučerašnje gubitke
- 30.06.2024 Promjena postojeće akcije umanjenja naknade za upravljanje
- 27.06.2024 PRIPAJANJE: Erste E-Conservative pripojen fondu Erste Money Market
- 22.05.2024 InterCapital Dollar Bond postao InterCapital Short Term Dollar Bond
- 22.04.2024 Eurizon Asset Management Croatia dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 22.04.2024 Fond Eurizon HR Equity dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 04.07.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - XCI
- 02.07.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 01.07.2024. - OTP Invest
- 24.06.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 24.06.2024. - OTP Invest
- 20.06.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - svibanj 2024.
- 19.06.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - XC
- 05.07.2024 Mirovinski fondovi - Većina Mirexa u plusu
- 04.07.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u plusu
- 03.07.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u plusu
- 02.07.2024 Novi fond Raiffeisen Money Market započinje s radom
- 02.07.2024 Preoblikovanje fonda Raiffeisen Wealth
- 05.07.2024 ZSE TJEDNO: Crobexi na tjednom gubitku, Adris najlikvidniji
- 05.07.2024 ZSE DANAS: Crobexi tjedan završili padom uz uvećan promet
- 05.07.2024 ZSE INTRADAY: Uz solidan promet, Crobex indeksi pali
- 05.07.2024 EU tržišta OTVARANJE: Burze porasle nakon izbora u Britaniji
- 05.07.2024 ZSE OTVARANJE: Crobexi na putu blagih tjednih gubitaka
- 05.07.2024 Čipovi za umjetnu inteligenciju katapultirali rezultate Samsung Electronicsa
- 03.07.2024 Državne nekretnine s rekordnim poslovnim prihodima
- 27.06.2024 H&M sa skromnim rastom prihoda u proljetnom tromjesečju
- 20.06.2024 Oštar pad prihoda britanskog vlasnika tvornice ambalaže u Belišću
- 06.06.2024 Otvoren znanstveno-istraživački laboratorij Inventorium
- 05.07.2024 Podignuta ovogodišnja prognoza rasta hrvatskog gospodarstva na 3,3 posto
- 05.07.2024 Hrvatska i u svibnju pri vrhu EU-a po rastu prometa u maloprodaji
- 05.07.2024 Zagrebačka IT tvrtka Koios kupila britansku tvrtku za analitiku
- 05.07.2024 Span povećao vlasnički udjel u Trilixu na 90 posto
- 05.07.2024 Cijene hrane stabilne u lipnju
- Izdavanje / kupnja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Zamjena udjela među fondovimaSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Otkup / prodaja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Pitajte nasObratite nam se ako trebate dodatne odgovore i objašnjenja. Investicijske savjete ne dajemo.
(na kraju Q2 - 2024)
(koji na 30.06.2024. posluju min. 12 mjeseci)
- Dionički
- Mješoviti
- Obveznički
- Kratkoročni obv.
Fond | Prinos | Riz. | Portfelj | Prinosi | Kupi | ||
InterCapital Global Technology - klasa B | A | +19,99% | 5 | ||||
Erste Quality Equity | +16,28% | 5 | |||||
Capital Breeder | +14,85% | 3 |
Fondovi | Trajanje akcije | Info |
OTP Absolute - ulazna naknada | AKCIJA do 31.08. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.02.2022. do 31.08.2024., zaključno do 14:00.
OTP Absolute Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
OTP indeksni i OTP Meridian 20 - ulazna naknada | AKCIJA do 31.08. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.04.2022. do 31.08.2024., zaključno do 14:00.
OTP indeksni Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela OTP Meridian 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
A1 - ulazna naknada | AKCIJA do 31.12. | |
Društvo je donijelo odluku o nenaplaćivanju ulazne naknade za 2024. godinu.
A1 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon fondovi - ulazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda. Navedeno vrijedi do opoziva.
Eurizon HR Flexible 30 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR Conservative 10 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR International Multi Asset fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon HR Equity fond - izlazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Prilikom otkupa udjela izlazna naknada se umanjuje te za sva ulaganja do 12 mjeseci iznosi 1,00 posto umjesto prospektom propisanih 2,00 posto. Za ulaganja duža od 12 mjeseci izlazna naknada se ne naplaćuje, iznosi 0,00 posto. Navedeno vrijedi za ulagače koji pri kupnji udjela dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 19.07.2023. do opoziva.
Eurizon HR Equity fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima putem portala Hrportfolio ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 01.01.2022. do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Bond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Balanced Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital SEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Technology Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - trajni nalog | AKCIJA do opoziva | |
Društvo InterCapital Asset Management donijelo je odluku o ukidanju ulazne naknade za sva ulaganja putem trajnog naloga, koja se odnosi na sve fondove kojima upravlja ICAM. Sva ulaganja putem trajnog naloga zaprimljena putem portala Hrportfolio, započeta u razdoblju trajanja akcije oslobođena su ulazne naknade tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji
Svi InterCapital fondovi Usporedba fondova Kupnja udjela u fondu |
||
InterCapital Income Plus - ulazna naknada 0,50% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela putem portala Hrportfolio u InterCapital Income Plus fondu ulazna naknada je umanjena s 1,00 posto na 0,50 posto, do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Income Plus Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
ZBI fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 14.11.2022. do opoziva.
Prospekt i pravila ZB Invest Funds krovnog UCITS fonda ZB CEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB conservative 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Asia Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB euroaktiv Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2025 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2030 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2040 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2055 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Portfolio 70 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB global 50 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB trend Podaci o fondu Ključne informacije - KIID |
Indeks | Vrijeme | Vrijednost | Bod +/- | % | Graf |
CROBEX* | 05.07. 16:00 | 2813,13 | -12,99 |
-0,46 |
|
CROBEX10* | 05.07. 16:00 | 1680,81 | -13,00 |
-0,77 |
|
CROBEX10tr* | 05.07. 16:00 | 1883,48 | -5,51 |
-0,29 |
|
ADRIAprime* | 05.07. 16:00 | 2035,86 | 9,30 |
0,46 |
|
CROBISTR* | 05.07. 16:31 | 174,9255 | 0,01 |
0,01 |
|
CROBIS* | 05.07. 16:31 | 96,6018 | 0,00 |
0,00 |
Dionica | Zadnja | Promjena | Promet |
SPAN | 49,60 € |
1,85% |
157.319,10 € |
HT | 30,00 € |
-0,66% |
120.659,10 € |
KOEI | 256,00 € |
-1,54% |
66.336,00 € |
7BET | 15,79 € |
0,70% |
44.472,80 € |
7SLO | 30,04 € |
0,84% |
40.496,41 € |
ADRS2 | 59,60 € |
-4,49% |
39.998,40 € |
ERNT | 195,00 € |
0,00% |
38.390,50 € |
PODR | 158,00 € |
0,32% |
35.550,00 € |
ATGR | 55,00 € |
0,92% |
28.017,50 € |
ZABA | 18,00 € |
0,28% |
22.321,70 € |
Redovni dionički promet: | 715.341,43 € |
Redovni obveznički promet: | 99.650,00 € |
Sveukupni promet: | 814.991,43 € |