Analitičari Zabe i UniCredita vjeruju da će mjere HNB-a dijelom usporiti rast vanjskog duga. Gospodarski rast u Hrvatskoj prošle je godine bio jači nego što se očekivalo, kaže se u prvom ovogodišnjem kvartalnom pregledu koji je izradila Zagrebačka banka u suradnji s UniCreditom. Zbog ubrzanja rasta BDP-a na 4,7 posto u trećem tromjesečju 2006. prognoza za cijelu godinu povećana je na 4,7 posto, a investicije i izvoz su najdinamičniji faktori finalne potražnje. U prosincu 2006. inflacija je pala na najnižu razinu u posljednje tri godine od 2 posto, zahvaljujući stabilnom tečaju i smanjenju cijena nafte u drugom dijelu godine. Dok je opći državni deficit u 2006. smanjen na 3 posto, otplata duga umirovljenicima poništila je pozitivni utjecaj konsolidacije proračuna pod utjecajem snažnog rasta poreznih prihoda.
Izborna godina
Godine 2006. deficit tekućeg računa porastao je na 8,2 posto od BDP-a zbog povećanja uvoza potaknutog bržim gospodarskim rastom, relativno višim cijenama energije, sve većoj dobiti stranih investitora i nešto sporijem rastu prihoda od turizma. Nakon dovršenja prcesa screeninga u 2006. godini očekuje se ubrzavanje pregovora o članstvu u EU. Kako bi se smanjila vanjska osjetljivost, jasno je da je potrebno restriktivno rješenje za gospodarsku politiku u 2007. i idućim godinama. Budući da je 2007. izborna godina, s fiskalne se strane ne mogu očekivati veće fiskalne korekcije. S monetarne je strane središnja banka, kaže se u pregledu, ponovno odabrala administrativne mjere ograničavanja rasta bankovnih kredita na 12 posto. To može samo usporiti rast vanjskog duga u određenoj mjeri s obzirom na to da se očekuje nastavak intenzivnog zaduživanja tvrtki u inozemstvu. U takvim bi okolnostima rast BDP-a u 2007. mogao biti usporen na oko 4,2 posto, što je bliže stopi održivog rasta s obzirom na vanjsku osjetljivost. Povoljni model rasta će se nastaviti, a u finalnoj će potražnji investicije i izvoz biti najdinamičniji oblici. I ova bi godina mogla biti još jedna godina snažnog rasta u regiji srednje i istočne Europe. Makroekonomske politike ostaju restriktivne uz neke izgubljene fiskalne prilike. Zaključuju se primanja u EU, a nikome se previše ne žuri da uvede euro. Jedna od najdinamičnijih je svakako Bugarska koja naveliko iskorištava prednosti punog članstva u EU te je još usmjerena na tempo uvođenja reformi u realnom sektoru. Češka bilježi dinamičan rast gospodarstva, ali i rast zabrinutosti zbog političke nestabilnosti, a susjedna Slovačka također bilježi visoku stopu rasta i brzo hita prema euru. Prednosti ranog uvođenja eura uvelike iskorištava Slovenija, a Poljska sasvim suprotno odgađa ulazak u eurozonu sve više. Estonija ima impresivan rast i znakove pregrijavanja uz Rumunjsku koja iskorištava prednosti punog članstva u EU te je usmjerena na smanjenje inflacije i približavanje euru. Mađarski paket mjera štednje analitičari su proglasili zaslužnim za skromnu 2007., no on postavlja čvrste temelje za uzlet u sljedećim godinama. Letonska sve veća neuravnoteženost ukazuje na pregrijavanje gospodarstva, a Litva je opreznija sporijim rastom koji sam po sebi nije loš znak u takvoj pregrijanoj regiji.
BiH još prespora
Hrvatska, kako je već spomenuto, kreditnim restrikcijama ponovno pokušava smanjiti vanjsku neuravnoteženost, a susjedna Bosna i Hercegovina nalazi se u snažnom zaletu, no kotači napretka okreću se presporo od očekivanja. Turska će u 2007. biti najvjerojatnije više usmjerena na političke nego na gospodarske rizike, a u Srbiji će održiv gospodarski razvoj zahtijevati politički konsenzus. U Rusiji se nastavlja snažan rast iako su Rusi usmjereni na potrošnju. Isto se ne bi moglo reći za Ukrajince kod kojih se unatoč snažnom rastu zapažaju određene dvojbe uz prednosti ulaska u EU, kaže se u kvartalnom pregledu Zabe i UniCredita.
Izravna strana ulaganja na 7 posto BDP-a
Izravne strane investicije prešle su magičnu granicu od ukupno 7 posto udjela u BDP-u, postavivši nove granice kojima treba težiti. Tako veliki pritok novca ponajviše je razlog izlaska Ine na burzu i preuzimanja Plive, no stručnjaci smatraju da je dosta dobiti hrvatskih banaka zadržano unutar zemlje što je također pripomogla situaciji. Takav slijed događaja potaknut je ponajviše restriktivnim mjerama HNB-a. Očekuje se nastavak privatizacije većih hrvatskih kompanija što će održati priljev izravnih stranih investicija na minimalno pet posto udjela BDP-a.

izvor: www.poslovni.hr