Hrvatska poštanska banka nalazi se na svojevrsnoj prekretnici, s obzirom na promjenu Uprave i ideja koje za tu banku predlaže njen vlasnik, odnosno država. Na čelo banke postavljen je Čedo Maletić, bivši viceguverner HNB-a, a u financijskim krugovima posebno se ističe njegova stručnost kada je u pitanju upravljanje rizicima pa se očekuje da bi on prvo u tom dijelu mogao napraviti "veliko pospremanje" u ovoj državnoj banci.

Maletić je nedavno izjavio kako je cilj trajan rast banke, na načelima sigurnosti i likvidnosti, te profitabilnosti. U tom smislu, sada je prioritet podizanje razine likvidnosti banke, restrukturiranje kreditnog portfelja, a onda i razvijanje informatičke baze. Što se tiče strategije poslovanja, naglasak će navodno biti na praćenju korporativnog sektora, te malog i srednjeg poduzetništva, ali se neće zapostaviti ni sektor stanovništva, pogotovo kada je riječ o depozitima građana koji su za banku iznimno dragocjeni.

Činjenica da je banka u državnom vlasništvu u tom će se smislu pokušati iskoristiti kao komparativna prednost. Pozicioniranjem banke na tržištu stvaraju se i pretpostavke za dokapitalizaciju pri čemu se kao strateški partner najčešće spominje EBRD. Domaći ekonomisti i financijski stručnjaci pozdravljaju ideju snažne državne banke, ali ističu i kako bi takva banka morala biti u potpunosti depolitizirana, te bi prije svega trebala kreditirati razvoj i kvalitetne poduzetničke projekte.

Tako makroekonomist Dražen Kalogjera ističe da je u načelu uvijek prijatelj ideje da imamo dobru državnu banku, ali pod uvjetom da bude potpuno depolitizirana, odnosno da se krediti ne dijele po kriteriju "podobnih" i "nepodobnih", kao što je svojevremeno bilo primjera. No, ja sam i za to da imamo i privatne, strane banke, i da na tržištu vlada jedna zdrava konkurencija. Banka koja je u državnom vlasništvu ni po čemu se poslovanjem ne bi smjela razlikovati od drugih, mora normalno poslovati, po pravilima koja vrijede za sve. Jedina bi razlika mogla biti u tome što za državnu banku profit ne bi trebao biti jedini cilj, već bi, uz taj, trebala uvažavati i neke makroekonomske ciljeve, odnosno imati sluha za financiranje profitabilnih razvojnih projekata, zaključuje Kalogjera.

Analitičar Damir Novotny pak kaže da će uloga Hrvatske poštanske banke u domaćem gospodarstvu prije svega ovisiti o Vladinim politikama, odnosno o tome hoće li se Vlada odlučiti za državni intervencionizam u sektoru poduzeća ili ne. Ako hoće, mora za to napraviti prostora i u svojim fiskalnim politikama. Bilo bi dobro, predlaže Novotny, da se primjerice iz proračuna godišnje izdvaja 10 do 15 milijardi kuna, odnosno oko 5 BDP-a, za pomoć sektoru poduzeća i njegovoj prilagodbi u postkriznom razdoblju, a s ciljem pokretanja novog investicijskog ciklusa.

To čine sve zemlje Europske unije, pa i ove u našem okruženju, poput Srbije, BiH i drugih - jedino mi to ne radimo. Mi imamo te standardne subvencije brodogradnji ili željeznici, no one nisu imale pozitivne implikacije na rast. Uloga HPB-a bi tu bila da obavlja distribuciju tih sredstava prema poduzećima i privatnom sektoru u maniri velikih nacionalnih razvojnih banaka, poput primjerice njemačkog Kfw-a. Dakle, sredstva kojima bi banka raspolagala pristizala bi iz fiskusa, ali i posredstvom povoljnijih kreditnih linija s potencijalnim strateškim partnerom, gdje se sada spominje EBRD-a. Ta bi se sredstva onda mogla plasirati uz kamatnu stopu nižu od tržišne, i to isključivo po kriteriju uspješnosti poduzeća kako bi se tako utjecalo na cjelokupni privredni rast, ističe Novotny.