NPR-om su po njegovim riječima utvrđena tri glavna cilja: jačanje konkurentnosti gospodarstva, povezivanje obrazovanja s tržištem rada i održivost javnih financija, koji se ostvaruju provedbom 30 mjera ekonomske politike grupiranih u 10 reformskih prioriteta i podijeljenih u 100 aktivnosti.

Ti prioriteti su unaprjeđenje poslovnog okruženja, rast investicija, poboljšanje upravljanja i raspolaganja državnom imovinom, unaprjeđenje javne uprave, poboljšanje učinkovitosti pravosudnog sustava, obrazovanje i osposobljavanje u skladu s potrebama tržišta rada, jačanje okvira za upravljanje javnim financijama i provedbu fiskalne konsolidacije, poticanje demografske obnove, unaprjeđenje sustava socijalne skrbi i osiguranje financijske stabilnosti, održivosti i kvalitete zdravstvenog sustava.

Uz jačanje konkurentnosti, Plenković je "ključnim nacionalnim prioritetom" označio demografsku obnovu.

Govoreći o programu konvergencije RH za razdoblje od 2019. do 2022. godine, premijer je rekao je kako bi gospodarski rast u 2019. trebao biti 2,5 posto.

"To je zdravi rast i nije temeljen na zaduženju i povećanju duga, nego obrnuto - manje zaduženja i duga, a zdravi i kontinuirani rast", rekao je Plenković.

Kako je rekao, preliminarni podaci pokazuju da bi u 2018. godini višak proračuna opće države trebao biti 758 milijuna kuna, unatoč 2,5 milijarde kuna državnih jamstava za brodogradilišta. Premijer očekuje i daljnje smanjenje duga opće države u BDP-u na 74,6 posto, a 2022. godine trebao bi biti 62 posto.

Kako je rekao, preliminarni podaci pokazuju da bi u 2018. godini višak proračuna opće države trebao biti 758 milijuna kuna ili 0,2 posto BDP-a, unatoč 2,5 milijarde kuna državnih jamstava za brodogradilišta. Premijer očekuje i daljnje smanjenje duga opće države u BDP-u na 74,6 posto, a 2022. godine trebao bi biti 62 posto.

U programu konvergencije se gospodarski rast u 2020. očekuje po stopi od 2,4 posto, a u 2021. te 2022. 2,3 posto.

Što se tiče fiskalnih kretanja, u 2019. očekuje se blagi manjak općeg proračuna od 0,3 posto BDP-a, u 2020. višak od 0,2 posto te u 2021. i 2022. 0,4 odnosno 0,8 posto BDP-a.

Program konvergencije i nacionalni program reformi Vlada jednom godišnje mora dostaviti Europskoj komisiji u okviru Europskog semestra.