Spajanja i preuzimanja (M&A) u svijetu trebala bi se osjetno zagrijati tijekom ove godine s obzirom na to da se svjetsko gospodarstvo oporavlja od krize, a značajne akvizicije mogle bi biti odrađene u srednjoj i istočnoj Europi uključujući Hrvatsku.

Brojne kompanije, napose one sa Zapada, u nemogućnosti organskog rasta, odnosno širenja poslovanja putem povećanja prodaje i osvajanja većeg tržišnog udjela, vjerojatno će se okrenuti kupnji ili spajanju s dojučerašnjim konkurentima.

U akvizicije bi se trebali nanovo uključiti i fondovi rizičnog kapitala, ističe Crowe Horwath International u najnovijem izvješću o globalnim poslovnim izgledima. Kad je riječ o srednjoj i istočnoj Europi, u toj konzultantskoj kući napominju kako je tržište lani bilo aktivnije nego godinu prije, no da je još uvijek značajno ispod ranijeg opsega spajanja i preuzimanja. Ove se godine očekuje uzlazni trend i to posebno u segmentu poduzeća srednje veličine.

Analitičari smatraju da će se ove godine nastaviti privatizacija javnih poduzeća u srednjoj i istočnoj Europi jer su tamošnje vlade prisiljene krpati proračune.

Kad je riječ o Hrvatskoj najizglednije su akvizicije u bankarskom sektoru i trgovini. Već dugo se očekuju spajanja i preuzimanja manjih banaka, a u posljednje ih vrijeme obilaze inozemni investitori kojima je hrvatsko tržište zanimljivo uoči pristupanja zemlje Europskoj uniji.

Istovremeno, manje banke će se zbog nedostatka kapitala, te viših troškova poslovanja, napose nakon što zažive stroža pravila obuhvaćena programom Basel III sve teže nositi s velikim tržišnim igračima. Uz to mnoge su prilično izložene problematičnom sektoru građevinarstva i nekretnina, pa se neke i same nude na prodaju.

Zanimljiva će biti situacija vezana uz austrijsku Volksbanku, koja je u prosincu 2010. godine na prodaju stavila 51 postotni udio u Volksbank Internationalu, u sklopu kojeg posluju njihove banke u Hrvatskoj i osam drugih zemalja u srednjoj i istočnoj Europi.

S obzirom da Volksbank u Austriji krajem godine mora otplatiti 300 milijuna eura, od ukupno 1 milijarde koju je uzela od države kako bi prebrodila financijsku krizu, jasno je da joj se žuri u prodaji istočnoeuropskih filijala.

Pitanje je i kakav rasplet predstoji Karlovačkoj banci za koju je 2010. godina bila iznimno teška, a podatke o rezultatima poslovanja HNB-u nije dostavila na vrijeme. Uz nju, u pregovorima ili traženju strateških partnera su i Credo banka, A banka malog poduzetništva, Banka Kovanica i Podravska banka.

Velike promjene očekuju se u sektoru trgovine. Zbog pada kupovne moći građani su iznimno oprezni s potrošnjom pa uglavnom kupuju samo nužne namirnice. U takvim uvjetima, čije poboljšanje se ne očekuje u naredne dvije godine, mnogi trgovci preispituju mogućnosti opstanka.

Spar Hrvatska, primjerice, ističe kako je otvoren za spajanja i preuzimanja. Vodstvo te kompanije napominje kako postoje trgovački lanci koje smatraju vrijednima preuzimanja.

Akteri na tržištu napominju kako je prisutna nervoza jer oni koji imaju novce čekaju da cijene poduzeća nastave padati, dok oni brojniji, kojima se žuri prodati, ne žele prepustiti svoje kompanije po trenutnim cijenama.