NAJČITANIJE

IZDVOJENO

ANALIZE

FONDOVI

MARKO PRIMORACObjavljeno: 04.01.2024

Oko 80 posto JLS-ova prirez nije kompenziralo najvišim stopama poreza na dohodak

Više od 80 posto jedinica lokalne samouprave koje su imale prirez odlučilo je, u potpunosti ili dijelom, ne kompenzirati ga višim stopama poreza na dohodak, izvijestio je u četvrtak ministar financija Marko Primorac.

Tako, od ukupno 556 jedinica lokalne samouprave, 302 su do ukidanja imale prirez, a od tog broja njih 242 nisu odlučile povećati stopu poreza na dohodak na način da u potpunosti kompenziraju gubitak prireza, izjavio je Primorac nakon sjednice Vlade.

Dakle, istaknuo je ministar, više od 80 posto jedinica je odustalo u potpunosti od kompenzacije prireza ili je utvrdilo stope poreza na dohodak tako da je porezno opterećenje niže od onog prije ovih izmjena, a koje je uključivalo prirez.

"Smatram da su to dugoročne dobre odluke i procesi, pri čemu se pokazalo da je iskorak u smislu povećanja autonomije jedinica lokalne samouprave ispravan put za daljnju lokalnu fiskalnu konsolidaciju, ali i za trajno smanjenje poreznog opterećenja na razinama jedinica lokalne samouprave", ocijenio je.

Naime, najnovijim krugom porezne reforme ukinut je prirez, a općine i gradovi, ovisno o veličini i o dosad primjenjivanoj stopi prireza (10, 12, 15 i 18 posto), mogli su odrediti nižu stopu poreza na dohodak u rasponu od 15 do najviše 23,6 posto, a više stope poreza na dohodak od 25 do 35,4 posto. Na taj način im je i dana mogućnost da kompenziraju gubitak prihoda od prireza, a primjerice Grad Zagreb je u oba slučaja odlučio uvesti maksimalne stope poreza na dohodak.

"Riječ je o snažnom i značajnom reformskom iskoraku"

Primorac je ustvrdio da je posebno važno da su izmjene pokazale, suprotno ranijim ocjenama, kako nije riječ o "kvazi reformi" i "pretakanju iz šupljeg u prazno". "Riječ je o snažnom i značajnom reformskom iskoraku", poručio je.

Naveo je i više primjera povećanja plaća do kojeg će doći uslijed izmjena koje su nastupile od 1. siječnja, a koje uključuju i olakšice kod obračuna doprinosa za prvi stup mirovinskog osiguranja, što bi trebalo povećati plaće onima s najnižim primanjima, a koji se posljedično i ne nalaze u "poreznim škarama".

Tako će primjerice samcu u Osijeku s dvoje uzdržavane djece i minimalnom bruto plaćom od 840 eura povećanje plaće mjesečno će iznositi 34,5 eura. Kućanstvu gdje žive supružnici s dvoje djece, od kojih oboje prima minimalnu plaću, prihodi će mjesečno porasti za 69 eura, a što je 828 eura godišnje. "Radi se o nemalom rasterećenju", ocijenio je ministar.

Osječkom samcu s jednim djetetom i bruto plaćom od 1.300 eura ona će mjesečno rasti za 22,57 eura. Samcu bez djece s istom plaćom povećanje plaće mjesečno će iznositi 19,06 eura, neki su još od primjera koje je Primorac naveo.

"Uvođenje maksimalnih stopa poreza na dohodak nerazborito"

Povećavanjem autonomije jedinica lokalne samouprave došlo je i do promjene strukture poreznog opterećenja, što primjerice znači, pojasnio je Primorac, da ukidanje prireza nije kompenzirano u potpunosti povećavanjem stopa na dohodak, nego je povećavano porezno opterećenje u segmentu poreza kuća za odmor ili paušalnog poreza u turizmu.

Odgovarajući na pitanje novinara, Primorac je rekao da nije rađena "stranačka analiza" jedinica lokalnih jedinica koje nisu kompenzirale prirez, no "gotovo je pa siguran" da je u jedinicama gdje je na vlasti HDZ došlo do značajnog rasterećenja. No, ima i gradova gdje HDZ nije na vlasti a također je došlo do značajnog rasterećenja, dodao je.

Ocijenio je da su i one jedinice koje su odlučile ne kompenzirati gubitak prireza povećanom stopom poreza na dohodak donijele u "potpunosti ispravnu odluku", s obzirom na porast prihoda od poreza na dohodak u prošlim godinama, a koji se očekuje i u ovoj.

S druge strane, oni koji su gubitak prireza kompenzirali uvođenjem maksimalnih stopa poreza na dohodak po Primorcu nisu donijeli razboritu odluku u smislu fiskalnog upravljanja. "Čini mi se da se prije svega radi o političkim odlukama. Jesu li te političke odluke dobre ili ne, o tome će suditi hrvatski građani", dodao je.

"Reforma plaća nije politikanski i predizborni potez"

Upitan o reformi plaća u javnom sektoru, Primorac je rekao da je ona sadržana u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti (NPOO), a cilj joj je ujednačavanje plaća za jednak rad, što podrazumijeva i razrješavanje određenih dosadašnjih nepravdi u sustavu.

Odbacio je tezu da ta reforma predstavlja politikanski i predizborni potez, a upitan zašto nije predložio predsjedniku Vlade da se ona odgodi, Primorac je rekao da "zato što želimo biti najbolji đaci u Europskoj uniji", što znači ispunjavanje indikatora i iskorištavanje sredstava koja su na raspolaganju.

Potvrdno je odgovorio na pitanje novinarke hoće li predviđenih 400 milijuna eura za tu reformu biti dovoljno.

Ironično je odgovorio na pitanje je li pravedno da primjerice glavni tajnik ministarstva ima veću plaću od ministra. "Ja to pozdravljam, mislim da je to super, mislim da ministri trebaju imati još manje plaće i da i supružnici od ministra trebaju imati manje plaće ...",

Svoju ironiju je objasnio i time da je jedan od prvih koji je ukazivao na nelogičnosti po pitanju plaća ministara, zbog čega je na njega "dignuta medijska hajka". "Stoga sam se odlučio više ne boriti s tim jer nisam ovdje došao radi plaće", izjavio je Primorac.

Ocijenio je i da je cilj, što je prisutno i u medijskom prostoru, ministre i državne dužnosnike prikazati kao osobe koje bi trebale biti bez svih prava, pri čemu se problematizira njihovo zapošljavanje nakon isteka političkog mandata, gleda kakav automobil voze, kao i što rade njihovi supružnici i prijatelji.

"Mislim da je ta priča poprilično populistička i da bi i mediji trebali malo aktivnije se uključiti u tu priču. Vjerujem da je i vama očito kako upravo ovakav stav može pridonijeti povećanju učinkovitosti i kvalitete javne uprave u Hrvatskoj", kazao je Primorac.

Na pitanje koliko će poreznim izmjenama njemu porasti plaća, ministar je rekao da će to biti minimalno, napomenuvši da mu plaća trenutno iznosi oko 2.300 eura neto.

Izvor: Hrportfolio.hr / Hina

NAJČITANIJE

IZDVOJENO

ANALIZE

FONDOVI

NEWSLETTER

Obavještavat ćemo vas o novostima i akcijama vezanim za fondove, posebnim prilikama za ulaganje te novostima u našim uslugama.

NAJVEĆI PRINOS FONDOVA (na kraju Q1 - 2024)(na kraju Q1 - 2024)

(koji na 29.03.2024. posluju min. 12 mjeseci)
  • Dionički
  • Mješoviti
  • Obveznički
  • Kratkoročni obv.
Fond Prinos Riz. Portfelj Prinosi Kupi
Erste Quality Equity +12,06%  5
InterCapital Global Technology - klasa B A +11,60%  5
OTP indeksni A +11,36%  4

1 EUR - tečajna lista

Valuta Vrijednost   Promjena Graf
USD
1,06790 0,00
0,39%
GBP
0,85628 0,00
0,27%
CHF
0,97040 0,00
0,11%
JPY
164,82000 0,28
0,17%
BAM
1,95583 0,00
0,00%
EUR/USD - 1mj 2024 1tj 1mj 3mj 6mj 1g 2g 5g
Konverter valuta

FOND HRVATSKIH BRANITELJA Podaci o fondu

Vrijednost Datum Promjena Graf
92,47 €
16.04.2024
0,00%

ANKETA

AKCIJE

  • Ulazna / izlazna naknada
  • Ostale akcije
Fondovi Trajanje akcije Info
InterCapital Nova Europa - ulazna naknada AKCIJA do 30.06.
OTP Absolute - ulazna naknada AKCIJA do 30.06.
OTP indeksni i OTP Meridian 20 - ulazna naknada AKCIJA do 30.06.
A1 - ulazna naknada AKCIJA do 31.12.
Eurizon fondovi - ulazna naknada AKCIJA do opoziva
Eurizon HR Equity fond - izlazna naknada AKCIJA do opoziva
InterCapital fondovi - ulazna naknada 0,00% AKCIJA do opoziva
InterCapital fondovi - trajni nalog AKCIJA do opoziva
InterCapital Income Plus - ulazna naknada 0,50% AKCIJA do opoziva
ZBI fondovi - ulazna naknada 0,00% AKCIJA do opoziva
Osvježi
Indeks Vrijeme Vrijednost Bod +/- % Graf
CROBEX* 18.04. 16:00  2803,31
-9,75
-0,35
CROBEX10* 18.04. 16:00  1697,40
-4,00
-0,24
CROBEX10tr* 18.04. 16:00  1845,22
-4,36
-0,24
ADRIAprime* 18.04. 16:00  1879,28
-10,61
-0,26
CROBISTR* 18.04. 16:31  172,9587
0,05
0,03
CROBIS* 18.04. 16:31  96,0146
0,01
0,01
*Live podaci *Podaci na kraju trgovanja
CROBEX - 1 mjesec 2024 1tj 1mj 3mj 6mj 1g 2g 5g

ZSE - DIONICE (17:08:40 18.04.2024)
(17:08:40 18.04.2024)

    Osvježi
  • Promet
  • Rast
  • Pad
Dionica Zadnja Promjena Promet
ADRS
84,00 €
3,07%
312.928,00 €
RIVP
5,22 €
0,77%
147.195,10 €
KODT2
1.430,00 €
0,70%
137.750,00 €
ADRS2
62,00 €
0,32%
82.866,80 €
ZABA
16,95 €
-2,59%
79.568,80 €
KOEI
258,00 €
0,00%
68.488,00 €
KODT
1.450,00 €
-0,68%
46.750,00 €
PODR
156,00 €
-1,58%
42.297,00 €
ERNT
208,00 €
-0,95%
24.189,00 €
HT
30,50 €
0,00%
15.746,30 €
Redovni dionički promet:   
1.059.211,09 €
Redovni obveznički promet:   
43.004,90 €
Sveukupni promet:   
1.102.215,99 €