Ekonomisti su pad hrvatskog BDP-a koji je zaronio po najvišoj stopi u zadnje dvije godine proglasili očekivanim, ali i neugodnim i ozbiljnim.

Podatak da je hrvatski BDP u drugom kvartalu pao 2,1 posto, što je najviše u dvije godine, ali i nešto manje od očekivanog minusa od 2,3 posto, ekonomski analitičar Željko Lovrinčević proglasio je "vrlo neugodnim", pogotovo zato što je Hrvatska "u skupini zemalja u bezizlaznoj situaciji", kao što su Portugal, Grčka i Italija.

Direktor Arhivanalitike Velimir Šonje je pak za Business.hr rekao kako je razlika između prve procjene BDP-a koja je pokazala pad od 2,1 posto i očekivanog pada od 2,3 posto "na razini statističke greške", ali i naglasio da je pad "bitno veći od ranijih očekivanja Vlade".

Šok za Vladu?

Drago Jakovčević s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu bio je još oštriji rekavši da je kretanje BDP-a "očekivano, ali za Vladu nije očekivano i netko mora snositi odgovornost" za predviđanje gospodarskog rasta.

No, hrvatski premijer Zoran Milanović je pad BDP.a proglasiom nasljeđem negativnih trendova, ali "ne od bivše Vlade nego od globalne situacije".

Milanović i dalje vjeruje "da će sljedeća godina biti bolja, da ćemo ostvariti bilo kakav rast te da će treći kvartal zbog turizma biti bolji".

Podsjetimo, Vlada je ovogodišnji proračun radila sa procjenom godišnjeg gospodarskog rasta od 0,8 posto.

Jakovčević je tu procjenu proglasio "nekompetentnom i nestručnom" te dodao kako nas sve Vladine mjere "zadržavaju u depresiji".

Vladi je spočitnuo i da problem pada gospodarstva pokušava riješiti "intuitivnim metodama i strašenjem naroda", što nikako nije dobar put.

Željko Lovrinčević pak kaže da se pad BDP-a ne može pripisati samo kretanjima u okruženju, budući da dio hrvatskih partnera, poput Austrije i Njemačke, dobro funkcionira.

Kao glavne probleme hrvatskog gospodarstva Lovrinčević je apostrofirao rast poreznog opterećenja, brzu liberalizaciju cijena za kućanstva, slabo kretanje izvoza i pad privatnih investicija zbog negativnih očekivanja i balona na tržištu nekretnina.

U trećem kvartalu ipak olakšanje

I dalje se očekuje da će u trećem kvartalu turistička sezona ublažiti pad BDP-a. U direkciji ekonomskih istraživanja Raiffeisenbank Austrije tako kažu da bi "negativna kretanja mogla biti ublažena pozitivnim rezultatima turizma gdje je zabilježen godišnji rast dolazaka i noćenja.

Željko Lovrinčević pak ističe da bi se u trećem kvartalu mogla ponoviti situacija iz prošle godine, i to zahvaljujući tome što hrvatsko gospodarstvo tijekom ljeta funkcionira autonomno, odnosno neovisno o Vladi, i primarno ovisi od dolascima turista i njihovoj percepciji Hrvatske.

Lovrinčević zbog toga očekuje da će pad BDP-a u trećem kvartalu biti "zanemarivo malen", ali na godišnjoj razini i dalje očekuje pad od oko 1,5 posto.

Slično razmišlja i Velimir Šonje koji kaže da će hrvatsko gospodarstvo u razdoblju od početka srpnja do kraja rujna zabilježiti "nešto manji" pad, dok će na godišnjoj razini "imati minus između jedan i dva posto".

Drago Jakovčević pak upozorava da turistička sezona može biti jako dobra po broju gostiju i noćenja, ali budući da nema ponude iz domaćoh kapaciteta, ona generira "malo dodane vrijednosti".

Zbog toga sezoni predviđa "mršave rezultate" i smatra kako njezin utjecaj na BDP neće biti ni senzacionalan ni ključan.

Glavni ekonomist Splitske banke Zdeslav Šantić je pak za Hinu rekao da, čak i ako se ostvari blagi rast prihoda od turizma, "to neće moći pogurati gospodarstvo prema pozitivnim stopama rasta, moglo bi samo ublažiti pad BDP-a".

Investicije na čekanju

Što se tiče brojnih investicija koje Vlada najavljivala kao jedan od spasonosnih elemenata gospodarskog oporavka, Željko Lovrinčević kaže da je Vlada "defakto izgubila godinu", a upozorio je i da Vlada "sve karte polaže na javna poduzeća" koja su nerestruktrirana i čije korporativno investiranje ne može riješiti probleme gospodarstva.

Lovrinčević Vladi savjetuje da se "vrati poduzetnicima" i krene smjerom poreznog rasterećenja i radikalne reforme javne uprave, brojnih zavoda, pa i samih ministarstava.

I Velimir Šonje smatra da ćemo za pokretanje investicija morati pričekati iduću godinu, a do kraja ove "nikakvih bitnih promjena neće biti".

Drago Jakovčević pak naglašava kako je ključno uspostaviti "ravnotežu između investicija i potrošnje" i kako su velika ulaganja, iako su u svakom slučaju pohvalna, besmislena ako ih "nema tko konzumirati".