Nije nam se činilo toliko zabrinjavajuće kad su kroz strašnu ekonomsku krizu prolazile geografski udaljene zemlje poput Grčke ili Irske. Odnedavno je, međutim, politička i ekonomska kriza žestoko uzdrmala i susjednu nam Mađarsku, čiji su građani - kako svjedoči prošlotjedni Financial Times - u panici počeli prebacivati svoj novac u stabilniju Austriju, u banke u pograničnoj pokrajini Gradišće. "Ti ljudi jednostavno više ne vjeruju svojoj vladi", izjavio je novinarima jedan anonimni bankar iz austrijskoga mjesta Neusiedl am See, svjedočeći o sve većem broju Mađara koji otvaraju račune i prebacuju svoje ušteđevine. Okidač za pokretanje tog vala specifične skupine mađarskih turista koji preko granice nose torbe s novcem bila je odluka vlade Viktora Orbana o nacionalizaciji privatnih mirovinskih fondova, nakon čega su se građani pobojali da bi sljedeći na redu mogli biti njihovi privatni bankovni računi.

Preokret u 2011.
Uz Austriju, nešto manje njih svoj novac prenosi i u druge dvije članice Europske unije, Sloveniju i Slovačku. Iako se zasad ne spominju slučajevi prebacivanja mađarskoga kapitala u hrvatske banke, povezanost ekonomija dviju zemalja tako je snažna da će posljedica mađarske krize za hrvatsko gospodarstvo sigurno biti, ali vjerojatno ne tako ugodnih kao što je privlačenje mađarskih ušteđevina. Pritom bi, čini se, najviše mogla nastradati hrvatska turistička industrija, znatno ovisna o turistima iz Mađarske. Bio je to razlog da o mogućim posljedicama mađarske krize na hrvatski turizam porazgovaramo s Marinom Skenderovićem, dugogodišnjim voditeljem predstavništva Hrvatske turističke zajednice (HTZ) u Budimpešti."Situacija u Mađarskoj baš i nije tako crna kako se to ovih dana može čitati u raznim svjetskim medijima", optimistički je počeo Skenderović i svoju tvrdnju odmah potkrijepio brojkama. "Gospodarska kriza u Mađarskoj počela je još 2006. godine, znači dosta ranije nego u Europi i svijetu, a što se može pratiti i po statističkim podacima o broju dolazaka i noćenja mađarskih turista na Jadranu. Tako je 2005. godine Hrvatsku posjetilo 453.000 mađarskih turista koji su ostvarili 2,4 milijuna noćenja, dok smo 2009. godine imali 323.000 dolazaka i 1,7 milijuna noćenja mađarskih državljana. Do važnog preokreta došlo je prošle, 2011. godine, kada je registrirano 335.000 dolazaka i 1,9 milijuna noćenja, dakle devet posto više turističkih dolazaka i 8,48 posto više noćenja u odnosu na 2010. Taj podatak ohrabruje jer je prošla godina bila izuzetno loša za mnoga europska gospodarstva", napominje Marin Skenderović. "Sadašnja gospodarska, pa i politička situacija u Mađarskoj uvjetovana je prijeporima na relaciji između mađarske vlade i MMF-a, a onda i EU, a posljedica je bio snažan, vjerojatno i umjetno generiran pritisak na mađarsku nacionalnu valutu. Za očekivati je kako će ubrzo nakon sporazuma ili dogovora između mađarske vlade i MMF-a porasti vrijednost nacionalne valute.

Sinonim za inozemstvo
Ako se mađarska valuta forinta zaista vrati sa sadašnjeg tečaja od 310 forinti za jedan euro na razinu tečaja eura ispod vrijednosti od 300 forinti, mi i ove godine možemo očekivati više od 300.000 mađarskih turista. Naravno, u velikoj mjeri njihov će dolazak ovisiti i o europskim i svjetskim gospodarskim kretanjima i posljedicama koje će imati na Mađarsku, ali i na sva ostala emitivna tržišta", ističe naš sugovornik. Skenderović naglašava da HTZ kontinuirano i kvalitetno provodi promidžbu, što je zasigurno pridonijelo i dobrom rezultatu ostvarenom na mađarskom tržištu. "Hrvatska za mađarske turiste nije samo najvažnija inozemna destinacija kada su posrijedi ljetnji odmori. Niti u jednoj drugoj zemlji ne borave gotovo dva milijuna dana. Na određeni im je način naša zemlja sinonim za inozemstvo i gotovo svake godine u medijima se mogu čitati ili gledati rasprave o temi 'hoćemo li ove godine ljetovati na Balatonu ili pak u Hrvatskoj'. Mađari se na Jadranu osjećaju kao kod kuće", ističe Skenderović.

Uskoro plan za 2012.
Hrvatska turistička zajednica uživa velik ugled u Mađarskoj. "Eto, primjerice, iako je trenutačno mrtva sezona za turističke teme, ovih dana nekoliko najvažnijih medija prenosi informacije o dobrim hrvatskim turističkim rezultatima u 2011. godini, osobito kada su posrijedi mađarski turisti. Naravno, surađujemo sa svim najvažnijim mađarskim medijima, situaciju pratimo i interveniramo kada god zatreba", ističe Marin Skenderović, voditelj HTZ-ova predstavništva u Mađarskoj. Opseg aktivnosti HTZ-a na mađarskom tržištu bit će definiran Programom rada za 2012. godinu, koji bi trebao biti prihvaćen na sjednici Turističkoga vijeća HTZ-a, sazvanoj za četvrtak.

Robna razmjena 620 mil. €
Ina najveći izvoznik i uvoznik
Prema podacima HGK, 2010. ukupna je vrijednost hrvatsko-mađarske robne razmjene bila 620 milijuna eura, po čemu je među hrvatskim gospodarskim partnerima Mađarska zauzela osmo mjesto u svijetu, nakon Italije, Njemačke, Slovenije, Rusije, BiH, Austrije i Kine. Iz Hrvatske u Mađarsku najviše izvoze Ina, Viro, Petrokemija, Biodizel Vukovar, Boxmark leather, Šećerana Osijek, Rockwool Adria, Belišće, a pri vrhu su i HEP, Jamnica i Plinacro. Ina je i najveći uvoznik iz Mađarske, slijedi još jedan naftaš, Tifon, a potom MSan grupa i niz javnosti manje poznatih tvrtki: Prodis, trgovci automobilima P.S.C. i Autowill, Procter & Gamble, Ecos trgovina, HEP, Coca-Cola, HT i Medica.
Podlegli krizi i uz velik suficit

Mađarima vanjski dug 82,6% BDP-a
Glavni uzrok krize mađarskoga gospodarstva, uz globalnu krizu, pretjerano je vanjsko zaduživanje, koje trenutačno iznosi 82,6 posto BDP-a. Međutim, Mađarska ima relativno stabilno gospodarstvo koje ostvaruje i značajan vanjskotrgovački suficit. Prema službenim statistikama, u prvih 11 mjeseci 2011. za 6,5 milijardi eura više je izvezeno nego uvezeno robe, što je 1,5 milijardi eura više nego godinu dana ranije. U prvih 11 mjeseci 2011. Hrvati su u robnoj razmjeni s Mađarima imali 203 milijuna eura minusa. U mađarsko je gospodarstvo u posljednjih 20 godina ušlo više od 84 milijarde eura izravnih ulaganja. Od 1993. Mađarska je u Hrvatsku uložila 2,3 milijarde eura, po čemu su Mađari na četvrtome mjestu, dok su Hrvati u Mađarsku u tom razdoblju uložili 63,8 milijuna eura.