Udruga kreditnih dužnika (Kreda) u utorak je upozorila da se konverzija CHF kredita u eurske ne provodi transparentno, niti prema izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju, a tijekom dana trebali bi se sastati ministar financija Boris Lalovac i guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić kako bi razmotrili te probleme.   

Nakon brojnih javljanja dužnika po primitku prijedloga izračuna konverzije, kako navode iz Krede, utvrdili su niz nepravilnosti kod njezina provođenja. Kao prvi i najveći problem navode nemogućnost provjere kretanja kamatnih stopa na eurske kredite.

"Prije donošenja ovog Zakona, bilo je rečeno kako će se podaci objaviti i da Ministarstvo financija raspolaže s ovim podacima, kao i Hrvatska narodna banka. Nakon dopisa upućenog HNB-u, uslijedio je odgovor kako oni ne raspolažu takvim podacima, već isključivo s onima od 2011. godine nadalje. Nasuprot tome, HNB je u svom priopćenju od 21. siječnja ove godine na trećoj stranici navela usporedbu prosječnih kamatnih stopa na kredite u kunama, eurima i francima, a s druge strane sada izjavljuju kako tim podacima ne raspolažu", poručuju iz te udruge.

Iz Krede ukazuju i na manipulaciju kamatnim stopama, i to na primjeru Hypo banke koja po svom nahođenju šalje izračune konverzije primjenom različitih kamatnih stopa na kredite u euru. Jednima se primjenjuju kamate od 6,10 do 6,60 posto, a drugima od 6,90 do 8,40 posto.
Kod primjene kamatnih stopa nakon konverzije, vidljivo je da Hypo banka primjenjuje navedene stope dok u isto vrijeme danas u ponudi ima stambene kredite u euru s kamatnom stopom od 5,60 posto, ističu iz Krede. 

Za razliku od Hypo banke, Erste banka primjenjuje promjenjivu kamatnu stopu na kredite koji su imali fiksnu kamatnu stopu na CHF kod konverzije na euro, čime također krši Zakon, napominju iz Krede. 

U aneksima ugovora, na što je ministar financija Boris Lalovac ukazao, banke stavljaju "osiguranje" kako će u slučaju rušenja Zakona na Ustavnom sudu aneksi postati ništetnim, odnosno bit će stavljeni van snage te slijedi povratak na izvorni ugovor, što je neprihvatljivo, poručuju iz Krede.

Upozoravaju i da se unatoč odredbama zakona da se popratni troškovi konverzije kredita ne smiju zaračunavati korisniku kredita, u tekstu aneksa ugovora od njih se zahtijeva solemnizacija kod javnog bilježnika, za koju nije navedeno tko snosi trošak. Riječ je o dodatnim troškovima između 1.000 i 3.000 kuna.

U tekstu aneksa, kažu, navedena su i druga brojna "odricanja" ili "izjave o prihvaćanju" raznih klauzula, kojima se osporava dužnicima ostvarenje prava, bilo pregovorima ili putem suda, odnosno očigledno se krši Zakon koji navodi da se dužniku ne smiju derogirati nikakva daljnja prava.

U aneksima, navode iz Krede, banka nameće i unaprijed definiranu kamatnu stopu koja je formirana kao npr. 6-mjesečni EURIBOR uvećan za fiksnu maržu banke. 
Sadašnja vrijednost 6 mjesečnog EURIBOR-a je 0,006 posto, napominju, što znači da će najavljivani rast kamatnih stopa na svjetskoj razini rezultirati snažnim povećanjem i kamatnih stopa na sve kredite uvezane uz valutnu klauzulu EUR. 

"Banke su prilikom odobravanja kredita formirale kamatne stope na temelju kamata na oročene depozite jer su krediti odobravani iz štednje u kunama, eurima ili u kunama s valutnom klauzulom u eurima, što je moguće pratiti prema kretanju kamatnih stopa na CHF kredite i kamata na oročene depozite", stoji u priopćenju. 

Izmjenama Zakona o potrošačkom kreditiranju krajem 2013. godine, kada je uvedena fiksna kamata od 3,23 posto, banke su iskoristile priliku i zatečenu kamatnu stopu jednostrano odredile kao u CHFLIBOR ili EURIBOR uvećano za maržu, i to u trenutku kada su obje kamatne stope došle na povijesni minimum, upozoravaju. 

"Ostali hipotekarni krediti nisu imali smanjenje kamatne stope iako se EU direktiva 2014/17/EU odnosi na sve kredite osigurane nekretninom bez obzira na svrhu kredita, ugovore o refinanciranju ili druge. Na ovo sve je ukazano bivšem ministru financija Liniću, koji je preko toga tako olako prešao i napravio dugoročnu štetu svim dužnicima. Sada se može unaprijed reći kako će šteta za dužnike koji naprave konverziju biti još veća", kaže se u priopćenju.

Lalovac i Vujčić danas o problemima konverzije

U utorak bi se trebali sastati ministar financija Boris Lalovac i guverner HNB-a Boris Vujčić kako bi razmotrili probleme vezane uz konverziju kredita u švicarskim francima u eure, s obzirom da je model konverzije povećao ratu za oko 40 posto korisnika kredita.     

Glavni koordinator Udruge Franak Goran Aleksić kaže kako nema točne podatke koliki je broj ljudi dobio veći izračun rate nakon konverzije, no tvrdi kako je neosporno da je dio ljudi nakon konverzije dobio veće kreditne rate od dosadašnjih.

Radi se  o korisnicima kredita koji su među prvima uzimali kredite u švicarskim francima i to u razdoblju od 2003. do 2005. godine ali i onima koji su se zadužili po povlaštenim kamatama, a takvih je bilo dosta.

Veće su rate tako dočekale korisnike kredita koji su radili u bankama ili tvrtkama s posebnim ugovorima s bankama, ali i onima što su koristili kredite za mlade po posebnim uvjetima., kaže Aleksić, koji neće sudjelovati na današnjem sastanku u HNB-u.

Prema informacijama u medijima, oko 22.000 ljudi imalo je takve povlaštene kredite, kojima su sada, nakon konverzije, izračunate  veće rate.

S druge strane, oko 33.000 korisnika kredita u ′švicarcima′ ubuduće bi trebali plaćati manje kreditne rate.

"Mi iz Udruge još uvijek nismo u potpunosti proučili materijale i stoga bi zasad trebalo pričekati prije bilo kakvog potpisivanja bilo kojeg dokumenta. Međutim, samim prihvaćanjem izračuna konverzije ne potpisuje se i sam aneks ugovora. Pravni posao nije gotov prihvaćanjem izračuna konverzije. Prije bilo kakvog potpisivanja, neka sami ljudi dobro razmisle, neka dobro provjere svoje izračune, je li im kamata dobro određena i slično" rekao je Aleksić.