U utorak se ministar turizma Darko Lorencin za posjeta NP Starigrad Paklenica pohvalio kako je, po podacima Ministarstva turizma u turističkim djelatnostima u prvih šest mjeseci ove godine ostvareno 6,6 posto više prihoda nego u istom razdoblju prošle godine.

Riječ je o nedavno objavljenim financijskim podacima Ministarstva financija odnosno Porezne uprave, po kojima je u prvom polugodištu ove godine u djelatnostima pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane te u djelatnosti putničkih agencija i organizatora putovanja ostvareno 9,24 milijardi kuna ukupnih financijskih prihoda. U odnosu na isto razdoblje prošle godine, to je porast od 6,6 posto.

Promatrajući po kategorijama, u prvoj polovini godine u djelatnosti pružanja smještaja u hotelima i sličnim objektima ostvareno je 3,57 milijarde kuna prihoda ili 1,1 posto više nego lani. U djelatnosti restorana i ostalih objekata za pripremu i usluživanje hrane ostvaren je prihod od 1,75 milijardi kuna, što je za 23 posto više nego lani. Tek nešto manji porast prihoda, za 22 posto, na 1,58 milijarde kuna, ostvaren je u djelatnosti pripreme i usluživanja pića.

Dvojbe

No, ti statistički pokazatelji imaju „drugu stranu medalje". Naime, PDV na ugostiteljske djelatnosti smanjen je na 10 posto. Smanjivanjem stope PDV-a za ugostiteljstvo namjera Vlade je bila povećati konkurentnost hrvatskog turizma. Međutim, rijetki su ugostitelji su odlučili sniziti cijene, a većina je dodatni prihod zadržala za sebe.

Rezultat svega je 250 milijuna kuna manja zarada PDV-a od turističkih usluga u prvih pet mjeseci ove godine. Usto, iz prikupljenih poreza iz proračuna se ugostiteljima mora vratiti razlika poreza kod kupovine proizvoda i njihove prodajne cijene u ugostiteljstvu. Koliki će biti taj iznos povrata poreza tek treba izračunati ali će on svakako umnogome „pokvariti" prihodovnu stranu turizma. Ona u svakom slučaju očito neće biti za proračun povoljna kao prošle godine kada je PDV u ugostiteljstvu bio standardan a ne smanjen. Nejasno je kojom su se poslovnom logikom vodili u Ministarstvu financija i Vladi kod smanjenja PDV-a ugostiteljstvu na 10 posto.

Prema tome stranim gostima koju dođu u Hrvatsku na odmor za hranu u hotelima, ugostiteljskim restoranima PDV je 10 posto a ne 25 posto kao domicilnom stanovništvu koje na hranu u trgovinama plaća PDV od 25 posto. U ugostiteljskim se krugovima predviđa da Vlada, svjesna kobne pogreške, razmišlja o dva rješenja: ili smanjenje PDV-a na hranu na 10 posto ili ponovno dizanje PDV-a u ugostiteljstvu na standardnih 25 posto. Loše posljedice po proračun za ovu turističku sezonu ne mogu se ispraviti. No oba rješenja kojima Vlada bi Vlada ispravljala pogrešku imaju nove nesagledive posljedice. Smanjenje PDV-a na hranu značilo bi golemo smanjenje prihoda u proračun, koji država sebi ne može dopustiti a vraćanje PDV-a ugostiteljstvu na 25 posto bio bi potvrda da Vlada luta u iznalaženju rješenja i da nema ekonomsku strategiju.

Primjeri iz susjedstva pokazuju da smanjenje PDV-a ne mora rezultirati smanjenjem prihoda. Grčka je, primjerice, ugostiteljima također smanjila PDV, ali samo ako snize cijene barem za pet posto. Za nagradu dobivaju naljepnicu koja potvrđuje da nude jeftiniju uslugu. Sličan su potez prije nekoliko godina napravili i Francuzi. Kao rezultat tih mjera je ojačalo sitno ugostiteljstvo jer se povećala baza poreznih obveznika i kroz to povećanje baze poreznih obveznika i puno veći promet na takvim objektima porezni su prihodi porasli.

Konkurentnost

Ekonomista Damir Novotny smanjenje poreza na turističke usluge smatra pogrešnim jer time nije povećana konkurentnost sektora. Čak suprotno, cijene nisu prilagođene okruženju, a turistička potrošnja je niža od očekivane. „Potrošnja se ne može povećavati visokim porezima i cijenama. Druge zemlje su se prilagodile post kriznim vremenima. Italija je smanjila cijene, a ima kvalitetniju razinu usluge od Hrvatske. Zbog toga neće biti dovoljno prihoda u proračunu", kritičan je Novotny.

Iako se zbog uvođenja fiskalizacije i bolje naplate poreza te povećanja PDV-a na 25 posto prihodovna strana proračuna u tom segmentu povećala očito je da napori Ministarstva financija u svrhu povećanja prihoda nisu dovoljni kako bi se smanjio deficit.

„Domaća potražnja je niža nego lani zbog toga što je Vlada sa svojim mjerama obeshrabrivala kućanstva na potrošnju i poduzeća na investicije. Na rashodovnoj strani su troškovi ostali isti, a rezultat toga je povećanje deficita", kaže Novotny koji smatra da su potencijali uštede na rashodovnoj strani proračuna veliki te da je Hrvatska došla do točke kada se troškovi središnje države bez odgađanja moraju smanjiti.

„Kako ne bi došlo do bitnih poremećaja na strani potražnje potrebno je smanjiti troškove socijalnog sektora, ali ne na način da se ugrozi kvaliteta usluge socijalnih službi. Tu prije svega mislim na reforme mirovinskog sustava. Neke mirovine koje su regulirane posebnim propisima su prilično visoke i tu se mora napraviti rez. Mirovine po redovnim propisima, dakle mirovine umirovljenika koji su otišli u punu mirovinu se ne smiju dirati jer su i ovako niske, a sudjeluju u domaćoj potražnji", tvrdi Novotny.

Nemoguća misija

Mjesta za rezanje rashodovne strane proračuna Novotny vidi i u smanjenju transfera prema kućanstvima te raznim subvencijama i poticajima, a osobito u smanjenju transfera i poticaja prema poduzećima koji nisu imali nikakav utjecaj na ekonomski rast i zapošljavanje. Nadalje, Novotny smatra kako je potrebno smanjiti troškove ministarstava i opće troškove poslovanja državne uprave. „Troškove plaća iz političkih razloga je teško smanjiti, ali po pitanju diskrecijskih troškova koji su u nadležnosti ministarstava nije ništa napravljeno", kaže Novotny.

Planovi ministra financija Slavka Linića o proračunskom deficitu od 10,2 miljarde kuna na kraju godine, sve je izglednije, postaju nemoguća misija. Naime, proračunski prihodi do srpnja 2013. su 10 posto manji nego u istom razdoblju lani, a deficit je već početkom srpnja iznosio 11,4 miljarde kuna.

Damir Novotny prognozira da bi se do kraja godine deficit mogao kretati između 16 i 18 miljardi kuna, odnosno oko 5 posto BDP-a. Uzroke takvoj prognozi vidi u tome što na rashodovnoj strani proračuna nije napravljen nikakav pomak, a na prihodovnoj strani ministarstvo financija vjeruje da „pretjerivanjem" u poreznoj disciplini može „iscjediti" još novaca iz privatnog sektora. „Međutim, to su pogrešne procjene. Privatni sektor tog novca više nema. Naravno da je potrebno kontrolirati novčane tokove u gospodarstvu, ali sto postotna kontrola ekonomije nije uspjela niti fiskalno najrazvijenijim državama, a neće ni Hrvatskoj", smatra Novotny.

Jedan od najvećih problema u smanjenom priljevu novca u proračun je drugačiji obračun PDV-a nakon ulaska Hrvatske u EU. Naime, PDV se prije obračunavao pri uvozu robe, a po novom se se obračunava tek kad se roba proda. Ministarstvo financija je računalo na gubitak od 500 milijuna kuna do kraja godine, no taj gubitak je već sada ostvaren. Međutim, taj gubitak bi prodajom uvezene robe mogao biti anuliran idućih mjeseci.

Drugi udarac za prihodovnu stranu proračuna je smanjeni prihod od carina koji je dosad iznosio oko 150 milijuna kuna, a za očekivati je da će se taj iznos prepoloviti. Naime, nakon ulaska Hrvatske u EU uvezena roba iz zemalja više ne podliježe carinjenju.