- 31.10.2025 ZSE TJEDNO: Crobexi zabilježili pad, Končar najlikvidniji
- 31.10.2025 Žito Grupa ostvarila 35,6 milijuna eura bruto dobiti
- 31.10.2025 Croatia Airlines s većim prihodima, ali i gubitkom
- 31.10.2025 Teško mi je na jednostavan način objasniti pogrešku s dionic...
- 31.10.2025 Span s više nego dvostruko većom dobiti
- 10.10.2025 Eurizon AM fondovi - kreiranje i zadavanje zahtjeva
- 07.10.2025 Intercapital fondovi postaju Erste fondovi
- 29.08.2025 Hanfa dala suglasnost Fini za preuzimanje Zagrebačke burze
- 26.04.2025 Proglašeni najbolji fondovi u 2024. godini
- 14.04.2025 Volatilnost na tržištima dionica - što treba ulagatelj znati
- 03.11.2025 Tjedni komentar tržišta na dan 03.11.2025. - OTP Invest
- 28.10.2025 Tjedni komentar tržišta na dan 27.10.2025. - OTP Invest
- 21.10.2025 Tjedni komentar tržišta na dan 20.10.2025. - OTP Invest
- 20.10.2025 Investicijski kompas: Izazovi i otpornost globalnog tržišta u rujnu 2025.
- 17.10.2025 Komentar tržišta - Erste Asset Management - rujan 2025.
- 04.11.2025 MIROVINCI TJEDNO: Prevladali mirovinski fondovi s pozitivnim rezultatom
- 03.11.2025 TJEDNI PREGLED: U većini fondovi s pozitivnim tjednim rezultatom
- 28.10.2025 MIROVINCI TJEDNO: Većina mirovinskih fondova zabilježila rast
- 27.10.2025 TJEDNI PREGLED: U većini fondovi s pozitivnim tjednim rezultatom
- 23.10.2025 Neto imovina obveznih mirovinskih fondova u rujnu porasla za 441 milijun eura
- 05.11.2025 ZSE INTRADAY: Crobexi u minusu treći dan zaredom
- 05.11.2025 EU tržišta OTVARANJE: Burze prate pad Wall Streeta
- 05.11.2025 ZSE OTVARANJE: Očekuje se oprezno trgovanje, u fokusu svjetske burze
- 05.11.2025 AZIJSKA TRŽIŠTA: Burze oštro pale, dolar snažno porastao
- 05.11.2025 WALL STREET: Pad tehnološkog sektora pritisnuo indekse
- 04.11.2025 Saudijski naftni div s manjim prihodom i u trećem tromjesečju
- 03.11.2025 Skok Ryanairove dobiti u ljetnim mjesecima
- 31.10.2025 Erste u prvih devet mjeseci s 200 milijuna eura neto dobiti
- 31.10.2025 Croatia Airlines s većim prihodima, ali i gubitkom
- 31.10.2025 Žito Grupa ostvarila 35,6 milijuna eura bruto dobiti
- 05.11.2025 Norveška suspendirala preporuke o prodaji etički sporne imovine
- 05.11.2025 Puna operativna funkcija novog sustava naplate cestarine od početka 2027.
- 05.11.2025 Njemačka bi skupo platila gubitak industrije čelika
- 05.11.2025 Trendovi u svjetskom turizmu u idućih će 10 godina poticati rast i promjenu
- 04.11.2025 Izvještaj OECD-a o korporativnom upravljanju prvi put uključio Hrvatsku
EKONOMIJAObjavljeno: 20.09.2010
Kina, Japan, Amerika
| Podijeli sadržaj: | ||||
Početkom mjeseca japanski je ministar financija izjavio da on i njegovi suradnici žele raspraviti s Kinom najnoviju kinesku kupnju japanskih obveznica kako bi "preispitali njene namjere", što prevedno s jezika diplomacije, znači: "prestanite smjesta".
Kad sam čuo tu vijest, toliko me isfrustrirala da mi je došlo da lupam glavom u zid. Vidite, viši američki dužnosnici opetovano zanemaruju činjenicu da se ne poduzima ništa glede kineske manipulacije valutom, dijelom iz straha da će Kinezi prestati kupovati naše obveznice. No, u trenutnoj situaciji, kineska kupovina naših obveznicama ne samo da nam ne pomaže, već nam odmaže. Japancima je to jasno. Zašto nije i nama?Pozadina: Ako vam se rasprava o kineskoj valutnoj politici doima zbunjujućom, to je tako samo zato što se mnogi ne žele suočiti s vrlo jednostavnom, ali i okrutnom stvarnosti, točnije da Kina namjerno održava svoju valutu umjetno slabom. Posljedice takve politike također su jednostavne ali i okrutne: u biti, Kina oporezuje uvozna dobra, a subvencira izvoz, čime nadopunjuje golemi trgovinski višak. Možda ste se susreli s tvrdnjama da kineski trgovinski višak nema nikakve veze s njenom valutnom politikom; ako je tomu tako, to bi bio prvi takav slučaj u povijesti svjetske ekonomije. Podcijenjena valuta uvijek promiče trgovinski višak, a Kina u tome nije iznimka. A u doba globalne gospodarske krize, bilo koja zemlja s umjetnim trgovinskim viškom onemogućuju toliko potrebni rast prodaje i otvaranje novih radnih mjesta u drugim zemljama. Ponovno, tkogod tvrdi drugačije, taj zapravo tvrdi da je Kina na neki način izuzeta iz gospodarske logike koja se odnosi na sve ostale. Dakle, što bismo mi trebali učiniti po tom pitanju? Američki dužnosnici pokušali su urazumiti svoje kineske kolege tvrdnjama da će snaža valuta koristiti Kini. Glede toga su u pravu: podcijenjena valuta potpomaže inflaciju, spušta plaće kineskih radnika i uludo troši kineske resurse. No, premda je manipulacija valutom loša za Kinu u cijelosti, dobra je za politički utjecajne kineske tvrtke, mnoge od njih u državnom vlasništvu. Pa se stoga nastavlja manipulacija valute. Uvijek i iznova američki dužnosnici obznanjuju kako su postigli napredak po pitanju valute; svaki put ispadne da su ih nasamarili. Još u lipnju je američki ministar financija Timothy Geithner pohvalio izjavu Kine da će se potruditi ostvariti fleksibilniju tečajnu stopu. Otad je juan porastao za 1, da, čak 1 posto u odnosu na dolar - a veći dio tog rasta zbio se u posljednjih nekoliko dana, netom prije planiranog kongresnog saslušanja na temu valute.
Očito je da se ništa neće dogoditi sve dok Sjedinjene Američke Države ne pokažu što su sve spremne učiniti kad im druga zemlja subvencira izvoz: prvo, nametnuti privremenu tarifu koja poništava vrijednost subvencije. Zašto onda nitko još nije predložio tu mjeru?v Kao što sam već dao naslutiti, jedan razlog je strah što će se dogoditi ukoliko Kinezi prestanu kupovati američke obveznice. No, taj strah uopće nema osnova: u svijetu preplavljenom viškom štednje, ne treba nam kineski novac, naročito zato što bi Banka saveznih rezervi mogla i trebala otkupiti sve obveznice koje će Kinezi u tom slučaju prodati. Istina je da će dolar pasti ako Kina odluči prodati dio svojih američkih dioničkih paketa. Ali, to bi u biti pomoglo američkom gospodarstvu jer bi time naši izvozni proizvodi postali konkurentniji. Upitajte Japance, koji žele da Kina prestane kupovati njihove obveznice jer zbog toga raste vrijednost jena.Osim ovih neutemeljenih financijskih briga, postoji i ozbiljniji uzrok američke pasivnosti: poslovni strah od kineske odmazde. Razmotrite slični slučaj: očigledno nezakonite subvencije kojima Kina financira svoju industriju čiste energije. Te subvencije trebale su potaknuti službene pritužbe američkih poduzeća, a jedina organizacija koja uistinu i jest podnijela pritužbu bio je sindikat metalaca. Zašto? Kako izvještava The Times, "multinacionalne tvrtke i trgovinske udruge u sektoru čiste energije, kao i u mnogim drugim industrijskim granama, oprezne su glede podnesaka trgovinskih žalbi jer se boje ugleda koji prati kineske dužnosnike, a taj je da su skloni odmazdi protiv zajedničkih ulaganja u vlastitoj zemlji i spremni uskratiti pristup na tržište bilo kojoj tvrtki koja se usprotivi Kini". Nameće se pitanje hoće li američki političke vođe dopustiti da ih prepadnu financijski fantomi i da im se zaprijeti poslovnim zastrašivanjima? Hoće li nastaviti ne činiti ništa glede mjera koje koriste posebnim kineskim interesima na štetu kako kineskih, tako i američkih radnika? Ili će konačno, konačno učiniti nešto? Ne mijenjajte program.
Kad sam čuo tu vijest, toliko me isfrustrirala da mi je došlo da lupam glavom u zid. Vidite, viši američki dužnosnici opetovano zanemaruju činjenicu da se ne poduzima ništa glede kineske manipulacije valutom, dijelom iz straha da će Kinezi prestati kupovati naše obveznice. No, u trenutnoj situaciji, kineska kupovina naših obveznicama ne samo da nam ne pomaže, već nam odmaže. Japancima je to jasno. Zašto nije i nama?Pozadina: Ako vam se rasprava o kineskoj valutnoj politici doima zbunjujućom, to je tako samo zato što se mnogi ne žele suočiti s vrlo jednostavnom, ali i okrutnom stvarnosti, točnije da Kina namjerno održava svoju valutu umjetno slabom. Posljedice takve politike također su jednostavne ali i okrutne: u biti, Kina oporezuje uvozna dobra, a subvencira izvoz, čime nadopunjuje golemi trgovinski višak. Možda ste se susreli s tvrdnjama da kineski trgovinski višak nema nikakve veze s njenom valutnom politikom; ako je tomu tako, to bi bio prvi takav slučaj u povijesti svjetske ekonomije. Podcijenjena valuta uvijek promiče trgovinski višak, a Kina u tome nije iznimka. A u doba globalne gospodarske krize, bilo koja zemlja s umjetnim trgovinskim viškom onemogućuju toliko potrebni rast prodaje i otvaranje novih radnih mjesta u drugim zemljama. Ponovno, tkogod tvrdi drugačije, taj zapravo tvrdi da je Kina na neki način izuzeta iz gospodarske logike koja se odnosi na sve ostale. Dakle, što bismo mi trebali učiniti po tom pitanju? Američki dužnosnici pokušali su urazumiti svoje kineske kolege tvrdnjama da će snaža valuta koristiti Kini. Glede toga su u pravu: podcijenjena valuta potpomaže inflaciju, spušta plaće kineskih radnika i uludo troši kineske resurse. No, premda je manipulacija valutom loša za Kinu u cijelosti, dobra je za politički utjecajne kineske tvrtke, mnoge od njih u državnom vlasništvu. Pa se stoga nastavlja manipulacija valute. Uvijek i iznova američki dužnosnici obznanjuju kako su postigli napredak po pitanju valute; svaki put ispadne da su ih nasamarili. Još u lipnju je američki ministar financija Timothy Geithner pohvalio izjavu Kine da će se potruditi ostvariti fleksibilniju tečajnu stopu. Otad je juan porastao za 1, da, čak 1 posto u odnosu na dolar - a veći dio tog rasta zbio se u posljednjih nekoliko dana, netom prije planiranog kongresnog saslušanja na temu valute.
Očito je da se ništa neće dogoditi sve dok Sjedinjene Američke Države ne pokažu što su sve spremne učiniti kad im druga zemlja subvencira izvoz: prvo, nametnuti privremenu tarifu koja poništava vrijednost subvencije. Zašto onda nitko još nije predložio tu mjeru?v Kao što sam već dao naslutiti, jedan razlog je strah što će se dogoditi ukoliko Kinezi prestanu kupovati američke obveznice. No, taj strah uopće nema osnova: u svijetu preplavljenom viškom štednje, ne treba nam kineski novac, naročito zato što bi Banka saveznih rezervi mogla i trebala otkupiti sve obveznice koje će Kinezi u tom slučaju prodati. Istina je da će dolar pasti ako Kina odluči prodati dio svojih američkih dioničkih paketa. Ali, to bi u biti pomoglo američkom gospodarstvu jer bi time naši izvozni proizvodi postali konkurentniji. Upitajte Japance, koji žele da Kina prestane kupovati njihove obveznice jer zbog toga raste vrijednost jena.Osim ovih neutemeljenih financijskih briga, postoji i ozbiljniji uzrok američke pasivnosti: poslovni strah od kineske odmazde. Razmotrite slični slučaj: očigledno nezakonite subvencije kojima Kina financira svoju industriju čiste energije. Te subvencije trebale su potaknuti službene pritužbe američkih poduzeća, a jedina organizacija koja uistinu i jest podnijela pritužbu bio je sindikat metalaca. Zašto? Kako izvještava The Times, "multinacionalne tvrtke i trgovinske udruge u sektoru čiste energije, kao i u mnogim drugim industrijskim granama, oprezne su glede podnesaka trgovinskih žalbi jer se boje ugleda koji prati kineske dužnosnike, a taj je da su skloni odmazdi protiv zajedničkih ulaganja u vlastitoj zemlji i spremni uskratiti pristup na tržište bilo kojoj tvrtki koja se usprotivi Kini". Nameće se pitanje hoće li američki političke vođe dopustiti da ih prepadnu financijski fantomi i da im se zaprijeti poslovnim zastrašivanjima? Hoće li nastaviti ne činiti ništa glede mjera koje koriste posebnim kineskim interesima na štetu kako kineskih, tako i američkih radnika? Ili će konačno, konačno učiniti nešto? Ne mijenjajte program.
Izvor: poslovni.hr
- 31.10.2025 ZSE TJEDNO: Crobexi zabilježili pad, Končar najlikvidniji
- 31.10.2025 Žito Grupa ostvarila 35,6 milijuna eura bruto dobiti
- 31.10.2025 Croatia Airlines s većim prihodima, ali i gubitkom
- 31.10.2025 Teško mi je na jednostavan način objasniti pogrešku s dionic...
- 31.10.2025 Span s više nego dvostruko većom dobiti
- 10.10.2025 Eurizon AM fondovi - kreiranje i zadavanje zahtjeva
- 07.10.2025 Intercapital fondovi postaju Erste fondovi
- 29.08.2025 Hanfa dala suglasnost Fini za preuzimanje Zagrebačke burze
- 26.04.2025 Proglašeni najbolji fondovi u 2024. godini
- 14.04.2025 Volatilnost na tržištima dionica - što treba ulagatelj znati
- 03.11.2025 Tjedni komentar tržišta na dan 03.11.2025. - OTP Invest
- 28.10.2025 Tjedni komentar tržišta na dan 27.10.2025. - OTP Invest
- 21.10.2025 Tjedni komentar tržišta na dan 20.10.2025. - OTP Invest
- 20.10.2025 Investicijski kompas: Izazovi i otpornost globalnog tržišta u rujnu 2025.
- 17.10.2025 Komentar tržišta - Erste Asset Management - rujan 2025.
- 04.11.2025 MIROVINCI TJEDNO: Prevladali mirovinski fondovi s pozitivnim rezultatom
- 03.11.2025 TJEDNI PREGLED: U većini fondovi s pozitivnim tjednim rezultatom
- 28.10.2025 MIROVINCI TJEDNO: Većina mirovinskih fondova zabilježila rast
- 27.10.2025 TJEDNI PREGLED: U većini fondovi s pozitivnim tjednim rezultatom
- 23.10.2025 Neto imovina obveznih mirovinskih fondova u rujnu porasla za 441 milijun eura
- 05.11.2025 ZSE INTRADAY: Crobexi u minusu treći dan zaredom
- 05.11.2025 EU tržišta OTVARANJE: Burze prate pad Wall Streeta
- 05.11.2025 ZSE OTVARANJE: Očekuje se oprezno trgovanje, u fokusu svjetske burze
- 05.11.2025 AZIJSKA TRŽIŠTA: Burze oštro pale, dolar snažno porastao
- 05.11.2025 WALL STREET: Pad tehnološkog sektora pritisnuo indekse
- 04.11.2025 Saudijski naftni div s manjim prihodom i u trećem tromjesečju
- 03.11.2025 Skok Ryanairove dobiti u ljetnim mjesecima
- 31.10.2025 Erste u prvih devet mjeseci s 200 milijuna eura neto dobiti
- 31.10.2025 Croatia Airlines s većim prihodima, ali i gubitkom
- 31.10.2025 Žito Grupa ostvarila 35,6 milijuna eura bruto dobiti
- 05.11.2025 Norveška suspendirala preporuke o prodaji etički sporne imovine
- 05.11.2025 Puna operativna funkcija novog sustava naplate cestarine od početka 2027.
- 05.11.2025 Njemačka bi skupo platila gubitak industrije čelika
- 05.11.2025 Trendovi u svjetskom turizmu u idućih će 10 godina poticati rast i promjenu
- 04.11.2025 Izvještaj OECD-a o korporativnom upravljanju prvi put uključio Hrvatsku
- Izdavanje / kupnja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Zamjena udjela među fondovimaSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Otkup / prodaja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Pitajte nasObratite nam se ako trebate dodatne odgovore i objašnjenja. Investicijske savjete ne dajemo.
(na kraju Q3 - 2025)
(koji na 30.09.2025. posluju min. 12 mjeseci)
- Dionički
- Mješoviti
- Obveznički
- Kratkoročni obv.
| Fond | Prinos | Riz. | Portfelj | Prinosi | Kupi | ||
| Capital Breeder | +37,22% | 3 | |||||
| Global Kapital | +35,58% | 4 | |||||
| Erste SEE Equity - klasa B | A | +33,74% | 3 |
| Fondovi | Trajanje akcije | Info |
| OTP Absolute - ulazna naknada | AKCIJA do 31.12. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.02.2022. do 31.12.2025., zaključno do 14:00.
OTP Absolute Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
| OTP indeksni i OTP Meridian 20 - ulazna naknada | AKCIJA do 31.12. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.04.2022. do 31.12.2025., zaključno do 14:00.
OTP indeksni Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela OTP Meridian 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
| A1 - ulazna naknada | AKCIJA do 31.12. | |
Društvo je donijelo odluku o nenaplaćivanju ulazne naknade do kraja 2025. godine.
A1 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
| Eurizon fondovi - ulazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda. Navedeno vrijedi do opoziva.
Eurizon HR Flexible 30 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR Conservative 10 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR International Multi Asset fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
| Eurizon HR Equity fond - izlazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Prilikom otkupa udjela izlazna naknada se umanjuje te za sva ulaganja do 12 mjeseci iznosi 1,00 posto umjesto prospektom propisanih 2,00 posto. Za ulaganja duža od 12 mjeseci izlazna naknada se ne naplaćuje, iznosi 0,00 posto. Navedeno vrijedi za ulagače koji pri kupnji udjela dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 19.07.2023. do opoziva.
Eurizon HR Equity fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
| Erste AM fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima putem portala Hrportfolio ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 01.01.2022. do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji Erste Bond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Erste Balanced Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Erste SEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Erste Global Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Erste Global Technology Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
| Erste AM fondovi - trajni nalog | AKCIJA do opoziva | |
Temeljem odluke o ukidanju ulazne naknade za sva ulaganja putem trajnog naloga, koja se odnosi na sve ex-Icam fondove, sva ulaganja putem trajnog naloga zaprimljena putem portala Hrportfolio, započeta u razdoblju trajanja akcije oslobođena su ulazne naknade tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji
Svi ex-Icam fondovi Usporedba fondova Kupnja udjela u fondu |
||
| Erste Income Plus - ulazna naknada 0,50% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela putem portala Hrportfolio u Erste Income Plus fondu ulazna naknada je umanjena s 1,00 posto na 0,50 posto, do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji Erste Income Plus Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
| ZB Conservative - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u fondu ZB Conservative ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 14.11.2022. do opoziva.
ZB conservative Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt i pravila ZB Invest Funds |
||
| Indeks | Vrijeme | Vrijednost | Bod +/- | % | Graf |
| CROBEX* | 05.11. 13:57 | 3769,74 | -16,96 |
-0,45 |
|
| CROBEX10* | 05.11. 13:57 | 2400,53 | -10,98 |
-0,46 |
|
| CROBEX10tr* | 05.11. 13:57 | 2761,19 | -12,63 |
-0,46 |
|
| ADRIAprime* | 05.11. 13:55 | 2946,93 | -7,13 |
-0,24 |
|
| CROBISTR* | 04.11. 16:31 | 185,5297 | 0,06 |
0,03 |
|
| CROBIS* | 04.11. 16:31 | 99,2007 | 0,02 |
0,02 |
| Dionica | Zadnja | Promjena | Promet |
| CKML | 11,60 € |
1,75% |
336.012,30 € |
| KODT | 3.450,00 € |
-1,43% |
229.640,00 € |
| KODT2 | 3.340,00 € |
-2,34% |
136.620,00 € |
| KOEI | 658,00 € |
-0,60% |
115.958,00 € |
| ZITO | 19,40 € |
-2,02% |
107.207,60 € |
| HT | 41,70 € |
-0,24% |
102.681,60 € |
| PODR | 157,50 € |
-0,94% |
76.547,00 € |
| ZABA | 24,20 € |
-0,41% |
67.628,20 € |
| RIVP | 6,32 € |
-0,63% |
58.681,84 € |
| DLKV | 8,54 € |
-0,47% |
46.637,30 € |
| Redovni dionički promet: | 1.603.249,62 € |
| Redovni obveznički promet: | 4.909,80 € |
| Sveukupni promet: | 5.109.909,42 € |


