- 11.09.2025 Hanfa odobrila pripajanje InterCapital AM-a Erste AM-u
- 11.09.2025 EU tržišta OTVARANJE: Burze porasle uoči odluka ECB-a
- 11.09.2025 Hrvatskim cestama suglasnost za kreditno zaduženje od 213 mi...
- 11.09.2025 ZSE DANAS: Crobexi na rekordnim razinama, Končar najlikvidni...
- 09.09.2025 MIROVINCI TJEDNO: Odličan tjedan za mirovinske fondove
- 05.09.2025 Obavijest o završetku promotivne akcije oslobođenja od ulazne naknade u pod-fondovima ZB Investa
- 29.08.2025 Hanfa dala suglasnost Fini za preuzimanje Zagrebačke burze
- 26.04.2025 Proglašeni najbolji fondovi u 2024. godini
- 14.04.2025 Volatilnost na tržištima dionica - što treba ulagatelj znati
- 31.01.2025 Global Kapital - smanjena naknada za upravljanje
- 08.09.2025 Tjedni komentar tržišta na dan 8.9.2025. - OTP Invest
- 02.09.2025 Tjedni komentar tržišta na dan 1.9.2025. - OTP Invest
- 28.08.2025 Komentar tržišta - ZB Invest - srpanj 2025.
- 26.08.2025 Dionice nastavljaju s rastom, unatoč oprezu investitora
- 25.08.2025 Tjedni komentar tržišta na dan 25.08.2025. - OTP Invest
- 11.09.2025 Hanfa odobrila pripajanje InterCapital AM-a Erste AM-u
- 09.09.2025 MIROVINCI TJEDNO: Odličan tjedan za mirovinske fondove
- 08.09.2025 TJEDNI PREGLED: U većini fondovi s pozitivnim tjednim rezultatom
- 05.09.2025 Obavijest o završetku promotivne akcije oslobođenja od ulazne naknade u pod-fondovima ZB Investa
- 02.09.2025 MIROVINCI TJEDNO: Većina mirovinskih fondova završila u minusu
- 14.09.2025 TJEDNI PREGLED: Dolar oslabio drugi tjedan zaredom, čeka se smanjenje kamata Feda
- 14.09.2025 TJEDNI PREGLED: Wall Street na rekordnim razinama, čeka se smanjenje kamata Feda
- 12.09.2025 ZSE TJEDNO: Crobexi zabilježili značajan tjedni rast, Končar daleko najlikvidniji
- 12.09.2025 ZSE DANAS: Crobexi osmi dan u zelenom, promet uvećan
- 12.09.2025 ZSE INTRADAY: Uz solidan promet, Crobexi blago porasli osami dan zaredom
- 01.09.2025 Oštar pad dobiti kineskog proizvođača električnih vozila
- 28.08.2025 Rast dobiti i prihoda Nvidije premašio 50 posto
- 27.08.2025 Lego s rekordnom prodajom u prvoj polovici godine
- 26.08.2025 Spotify uvodi novu uslugu kako bi privukao veći broj korisnika
- 26.08.2025 Zagrebački holding lani s dobiti od 27,2 milijuna eura
- 12.09.2025 Ruska središnja banka ponovo snizila kamatne stope
- 12.09.2025 Američki proračunski deficit osjetno smanjen u kolovozu
- 12.09.2025 Europski proizvođači aluminija traže carine na izvoz otpada
- 12.09.2025 Za više od 350.000 europskih tvrtki 17,5 mlrd. eura za energetsku učinkovitost
- 12.09.2025 Prihodi tržišta elektroničkih komunikacija porasli na 900 mil. eura
EKONOMIJAObjavljeno: 20.09.2010
Kina, Japan, Amerika
Podijeli sadržaj: | ||||
Početkom mjeseca japanski je ministar financija izjavio da on i njegovi suradnici žele raspraviti s Kinom najnoviju kinesku kupnju japanskih obveznica kako bi "preispitali njene namjere", što prevedno s jezika diplomacije, znači: "prestanite smjesta".
Kad sam čuo tu vijest, toliko me isfrustrirala da mi je došlo da lupam glavom u zid. Vidite, viši američki dužnosnici opetovano zanemaruju činjenicu da se ne poduzima ništa glede kineske manipulacije valutom, dijelom iz straha da će Kinezi prestati kupovati naše obveznice. No, u trenutnoj situaciji, kineska kupovina naših obveznicama ne samo da nam ne pomaže, već nam odmaže. Japancima je to jasno. Zašto nije i nama?Pozadina: Ako vam se rasprava o kineskoj valutnoj politici doima zbunjujućom, to je tako samo zato što se mnogi ne žele suočiti s vrlo jednostavnom, ali i okrutnom stvarnosti, točnije da Kina namjerno održava svoju valutu umjetno slabom. Posljedice takve politike također su jednostavne ali i okrutne: u biti, Kina oporezuje uvozna dobra, a subvencira izvoz, čime nadopunjuje golemi trgovinski višak. Možda ste se susreli s tvrdnjama da kineski trgovinski višak nema nikakve veze s njenom valutnom politikom; ako je tomu tako, to bi bio prvi takav slučaj u povijesti svjetske ekonomije. Podcijenjena valuta uvijek promiče trgovinski višak, a Kina u tome nije iznimka. A u doba globalne gospodarske krize, bilo koja zemlja s umjetnim trgovinskim viškom onemogućuju toliko potrebni rast prodaje i otvaranje novih radnih mjesta u drugim zemljama. Ponovno, tkogod tvrdi drugačije, taj zapravo tvrdi da je Kina na neki način izuzeta iz gospodarske logike koja se odnosi na sve ostale. Dakle, što bismo mi trebali učiniti po tom pitanju? Američki dužnosnici pokušali su urazumiti svoje kineske kolege tvrdnjama da će snaža valuta koristiti Kini. Glede toga su u pravu: podcijenjena valuta potpomaže inflaciju, spušta plaće kineskih radnika i uludo troši kineske resurse. No, premda je manipulacija valutom loša za Kinu u cijelosti, dobra je za politički utjecajne kineske tvrtke, mnoge od njih u državnom vlasništvu. Pa se stoga nastavlja manipulacija valute. Uvijek i iznova američki dužnosnici obznanjuju kako su postigli napredak po pitanju valute; svaki put ispadne da su ih nasamarili. Još u lipnju je američki ministar financija Timothy Geithner pohvalio izjavu Kine da će se potruditi ostvariti fleksibilniju tečajnu stopu. Otad je juan porastao za 1, da, čak 1 posto u odnosu na dolar - a veći dio tog rasta zbio se u posljednjih nekoliko dana, netom prije planiranog kongresnog saslušanja na temu valute.
Očito je da se ništa neće dogoditi sve dok Sjedinjene Američke Države ne pokažu što su sve spremne učiniti kad im druga zemlja subvencira izvoz: prvo, nametnuti privremenu tarifu koja poništava vrijednost subvencije. Zašto onda nitko još nije predložio tu mjeru?v Kao što sam već dao naslutiti, jedan razlog je strah što će se dogoditi ukoliko Kinezi prestanu kupovati američke obveznice. No, taj strah uopće nema osnova: u svijetu preplavljenom viškom štednje, ne treba nam kineski novac, naročito zato što bi Banka saveznih rezervi mogla i trebala otkupiti sve obveznice koje će Kinezi u tom slučaju prodati. Istina je da će dolar pasti ako Kina odluči prodati dio svojih američkih dioničkih paketa. Ali, to bi u biti pomoglo američkom gospodarstvu jer bi time naši izvozni proizvodi postali konkurentniji. Upitajte Japance, koji žele da Kina prestane kupovati njihove obveznice jer zbog toga raste vrijednost jena.Osim ovih neutemeljenih financijskih briga, postoji i ozbiljniji uzrok američke pasivnosti: poslovni strah od kineske odmazde. Razmotrite slični slučaj: očigledno nezakonite subvencije kojima Kina financira svoju industriju čiste energije. Te subvencije trebale su potaknuti službene pritužbe američkih poduzeća, a jedina organizacija koja uistinu i jest podnijela pritužbu bio je sindikat metalaca. Zašto? Kako izvještava The Times, "multinacionalne tvrtke i trgovinske udruge u sektoru čiste energije, kao i u mnogim drugim industrijskim granama, oprezne su glede podnesaka trgovinskih žalbi jer se boje ugleda koji prati kineske dužnosnike, a taj je da su skloni odmazdi protiv zajedničkih ulaganja u vlastitoj zemlji i spremni uskratiti pristup na tržište bilo kojoj tvrtki koja se usprotivi Kini". Nameće se pitanje hoće li američki političke vođe dopustiti da ih prepadnu financijski fantomi i da im se zaprijeti poslovnim zastrašivanjima? Hoće li nastaviti ne činiti ništa glede mjera koje koriste posebnim kineskim interesima na štetu kako kineskih, tako i američkih radnika? Ili će konačno, konačno učiniti nešto? Ne mijenjajte program.
Kad sam čuo tu vijest, toliko me isfrustrirala da mi je došlo da lupam glavom u zid. Vidite, viši američki dužnosnici opetovano zanemaruju činjenicu da se ne poduzima ništa glede kineske manipulacije valutom, dijelom iz straha da će Kinezi prestati kupovati naše obveznice. No, u trenutnoj situaciji, kineska kupovina naših obveznicama ne samo da nam ne pomaže, već nam odmaže. Japancima je to jasno. Zašto nije i nama?Pozadina: Ako vam se rasprava o kineskoj valutnoj politici doima zbunjujućom, to je tako samo zato što se mnogi ne žele suočiti s vrlo jednostavnom, ali i okrutnom stvarnosti, točnije da Kina namjerno održava svoju valutu umjetno slabom. Posljedice takve politike također su jednostavne ali i okrutne: u biti, Kina oporezuje uvozna dobra, a subvencira izvoz, čime nadopunjuje golemi trgovinski višak. Možda ste se susreli s tvrdnjama da kineski trgovinski višak nema nikakve veze s njenom valutnom politikom; ako je tomu tako, to bi bio prvi takav slučaj u povijesti svjetske ekonomije. Podcijenjena valuta uvijek promiče trgovinski višak, a Kina u tome nije iznimka. A u doba globalne gospodarske krize, bilo koja zemlja s umjetnim trgovinskim viškom onemogućuju toliko potrebni rast prodaje i otvaranje novih radnih mjesta u drugim zemljama. Ponovno, tkogod tvrdi drugačije, taj zapravo tvrdi da je Kina na neki način izuzeta iz gospodarske logike koja se odnosi na sve ostale. Dakle, što bismo mi trebali učiniti po tom pitanju? Američki dužnosnici pokušali su urazumiti svoje kineske kolege tvrdnjama da će snaža valuta koristiti Kini. Glede toga su u pravu: podcijenjena valuta potpomaže inflaciju, spušta plaće kineskih radnika i uludo troši kineske resurse. No, premda je manipulacija valutom loša za Kinu u cijelosti, dobra je za politički utjecajne kineske tvrtke, mnoge od njih u državnom vlasništvu. Pa se stoga nastavlja manipulacija valute. Uvijek i iznova američki dužnosnici obznanjuju kako su postigli napredak po pitanju valute; svaki put ispadne da su ih nasamarili. Još u lipnju je američki ministar financija Timothy Geithner pohvalio izjavu Kine da će se potruditi ostvariti fleksibilniju tečajnu stopu. Otad je juan porastao za 1, da, čak 1 posto u odnosu na dolar - a veći dio tog rasta zbio se u posljednjih nekoliko dana, netom prije planiranog kongresnog saslušanja na temu valute.
Očito je da se ništa neće dogoditi sve dok Sjedinjene Američke Države ne pokažu što su sve spremne učiniti kad im druga zemlja subvencira izvoz: prvo, nametnuti privremenu tarifu koja poništava vrijednost subvencije. Zašto onda nitko još nije predložio tu mjeru?v Kao što sam već dao naslutiti, jedan razlog je strah što će se dogoditi ukoliko Kinezi prestanu kupovati američke obveznice. No, taj strah uopće nema osnova: u svijetu preplavljenom viškom štednje, ne treba nam kineski novac, naročito zato što bi Banka saveznih rezervi mogla i trebala otkupiti sve obveznice koje će Kinezi u tom slučaju prodati. Istina je da će dolar pasti ako Kina odluči prodati dio svojih američkih dioničkih paketa. Ali, to bi u biti pomoglo američkom gospodarstvu jer bi time naši izvozni proizvodi postali konkurentniji. Upitajte Japance, koji žele da Kina prestane kupovati njihove obveznice jer zbog toga raste vrijednost jena.Osim ovih neutemeljenih financijskih briga, postoji i ozbiljniji uzrok američke pasivnosti: poslovni strah od kineske odmazde. Razmotrite slični slučaj: očigledno nezakonite subvencije kojima Kina financira svoju industriju čiste energije. Te subvencije trebale su potaknuti službene pritužbe američkih poduzeća, a jedina organizacija koja uistinu i jest podnijela pritužbu bio je sindikat metalaca. Zašto? Kako izvještava The Times, "multinacionalne tvrtke i trgovinske udruge u sektoru čiste energije, kao i u mnogim drugim industrijskim granama, oprezne su glede podnesaka trgovinskih žalbi jer se boje ugleda koji prati kineske dužnosnike, a taj je da su skloni odmazdi protiv zajedničkih ulaganja u vlastitoj zemlji i spremni uskratiti pristup na tržište bilo kojoj tvrtki koja se usprotivi Kini". Nameće se pitanje hoće li američki političke vođe dopustiti da ih prepadnu financijski fantomi i da im se zaprijeti poslovnim zastrašivanjima? Hoće li nastaviti ne činiti ništa glede mjera koje koriste posebnim kineskim interesima na štetu kako kineskih, tako i američkih radnika? Ili će konačno, konačno učiniti nešto? Ne mijenjajte program.
Izvor: poslovni.hr
- 11.09.2025 Hanfa odobrila pripajanje InterCapital AM-a Erste AM-u
- 11.09.2025 EU tržišta OTVARANJE: Burze porasle uoči odluka ECB-a
- 11.09.2025 Hrvatskim cestama suglasnost za kreditno zaduženje od 213 mi...
- 11.09.2025 ZSE DANAS: Crobexi na rekordnim razinama, Končar najlikvidni...
- 09.09.2025 MIROVINCI TJEDNO: Odličan tjedan za mirovinske fondove
- 05.09.2025 Obavijest o završetku promotivne akcije oslobođenja od ulazne naknade u pod-fondovima ZB Investa
- 29.08.2025 Hanfa dala suglasnost Fini za preuzimanje Zagrebačke burze
- 26.04.2025 Proglašeni najbolji fondovi u 2024. godini
- 14.04.2025 Volatilnost na tržištima dionica - što treba ulagatelj znati
- 31.01.2025 Global Kapital - smanjena naknada za upravljanje
- 08.09.2025 Tjedni komentar tržišta na dan 8.9.2025. - OTP Invest
- 02.09.2025 Tjedni komentar tržišta na dan 1.9.2025. - OTP Invest
- 28.08.2025 Komentar tržišta - ZB Invest - srpanj 2025.
- 26.08.2025 Dionice nastavljaju s rastom, unatoč oprezu investitora
- 25.08.2025 Tjedni komentar tržišta na dan 25.08.2025. - OTP Invest
- 11.09.2025 Hanfa odobrila pripajanje InterCapital AM-a Erste AM-u
- 09.09.2025 MIROVINCI TJEDNO: Odličan tjedan za mirovinske fondove
- 08.09.2025 TJEDNI PREGLED: U većini fondovi s pozitivnim tjednim rezultatom
- 05.09.2025 Obavijest o završetku promotivne akcije oslobođenja od ulazne naknade u pod-fondovima ZB Investa
- 02.09.2025 MIROVINCI TJEDNO: Većina mirovinskih fondova završila u minusu
- 14.09.2025 TJEDNI PREGLED: Dolar oslabio drugi tjedan zaredom, čeka se smanjenje kamata Feda
- 14.09.2025 TJEDNI PREGLED: Wall Street na rekordnim razinama, čeka se smanjenje kamata Feda
- 12.09.2025 ZSE TJEDNO: Crobexi zabilježili značajan tjedni rast, Končar daleko najlikvidniji
- 12.09.2025 ZSE DANAS: Crobexi osmi dan u zelenom, promet uvećan
- 12.09.2025 ZSE INTRADAY: Uz solidan promet, Crobexi blago porasli osami dan zaredom
- 01.09.2025 Oštar pad dobiti kineskog proizvođača električnih vozila
- 28.08.2025 Rast dobiti i prihoda Nvidije premašio 50 posto
- 27.08.2025 Lego s rekordnom prodajom u prvoj polovici godine
- 26.08.2025 Spotify uvodi novu uslugu kako bi privukao veći broj korisnika
- 26.08.2025 Zagrebački holding lani s dobiti od 27,2 milijuna eura
- 12.09.2025 Ruska središnja banka ponovo snizila kamatne stope
- 12.09.2025 Američki proračunski deficit osjetno smanjen u kolovozu
- 12.09.2025 Europski proizvođači aluminija traže carine na izvoz otpada
- 12.09.2025 Za više od 350.000 europskih tvrtki 17,5 mlrd. eura za energetsku učinkovitost
- 12.09.2025 Prihodi tržišta elektroničkih komunikacija porasli na 900 mil. eura
- Izdavanje / kupnja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Zamjena udjela među fondovimaSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Otkup / prodaja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Pitajte nasObratite nam se ako trebate dodatne odgovore i objašnjenja. Investicijske savjete ne dajemo.
(na kraju Q2 - 2025)
(koji na 30.06.2025. posluju min. 12 mjeseci)
- Dionički
- Mješoviti
- Obveznički
- Kratkoročni obv.
Fond | Prinos | Riz. | Portfelj | Prinosi | Kupi | ||
Capital Breeder | +25,00% | 3 | |||||
Global Kapital | +23,59% | 4 | |||||
InterCapital SEE Equity - klasa B | A | +22,32% | 3 |
Fondovi | Trajanje akcije | Info |
OTP Absolute - ulazna naknada | AKCIJA do 30.09. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.02.2022. do 30.09.2025., zaključno do 14:00.
OTP Absolute Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
OTP indeksni i OTP Meridian 20 - ulazna naknada | AKCIJA do 30.09. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.04.2022. do 30.09.2025., zaključno do 14:00.
OTP indeksni Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela OTP Meridian 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
A1 - ulazna naknada | AKCIJA do 31.12. | |
Društvo je donijelo odluku o nenaplaćivanju ulazne naknade do kraja 2025. godine.
A1 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon fondovi - ulazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda. Navedeno vrijedi do opoziva.
Eurizon HR Flexible 30 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR Conservative 10 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR International Multi Asset fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon HR Equity fond - izlazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Prilikom otkupa udjela izlazna naknada se umanjuje te za sva ulaganja do 12 mjeseci iznosi 1,00 posto umjesto prospektom propisanih 2,00 posto. Za ulaganja duža od 12 mjeseci izlazna naknada se ne naplaćuje, iznosi 0,00 posto. Navedeno vrijedi za ulagače koji pri kupnji udjela dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 19.07.2023. do opoziva.
Eurizon HR Equity fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima putem portala Hrportfolio ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 01.01.2022. do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Bond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Balanced Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital SEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Technology Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - trajni nalog | AKCIJA do opoziva | |
Društvo InterCapital Asset Management donijelo je odluku o ukidanju ulazne naknade za sva ulaganja putem trajnog naloga, koja se odnosi na sve fondove kojima upravlja ICAM. Sva ulaganja putem trajnog naloga zaprimljena putem portala Hrportfolio, započeta u razdoblju trajanja akcije oslobođena su ulazne naknade tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji
Svi InterCapital fondovi Usporedba fondova Kupnja udjela u fondu |
||
InterCapital Income Plus - ulazna naknada 0,50% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela putem portala Hrportfolio u InterCapital Income Plus fondu ulazna naknada je umanjena s 1,00 posto na 0,50 posto, do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Income Plus Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
ZB Conservative - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u fondu ZB Conservative ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 14.11.2022. do opoziva.
ZB conservative Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt i pravila ZB Invest Funds |
Indeks | Vrijeme | Vrijednost | Bod +/- | % | Graf |
CROBEX* | 12.09. 16:00 | 3851,82 | 28,27 |
0,74 |
|
CROBEX10* | 12.09. 15:53 | 2472,60 | 21,09 |
0,86 |
|
CROBEX10tr* | 12.09. 15:53 | 2843,51 | 23,93 |
0,85 |
|
ADRIAprime* | 12.09. 16:00 | 2993,33 | 7,88 |
0,26 |
|
CROBISTR* | 12.09. 16:31 | 184,9259 | -0,01 |
0,00 |
|
CROBIS* | 12.09. 16:31 | 99,223 | -0,01 |
-0,01 |
Dionica | Zadnja | Promjena | Promet |
PODR | 157,50 € |
4,30% |
1.509.833,00 € |
KOEI | 708,00 € |
-0,56% |
651.436,00 € |
ZITO | 20,80 € |
6,12% |
531.317,70 € |
KODT2 | 3.720,00 € |
0,00% |
360.480,00 € |
DLKV | 8,38 € |
0,96% |
260.865,76 € |
IG | 56,00 € |
4,87% |
200.545,00 € |
HT | 41,50 € |
0,24% |
172.787,90 € |
KODT | 3.800,00 € |
-1,30% |
148.390,00 € |
ADPL | 16,85 € |
-0,59% |
114.438,50 € |
ZABA | 24,50 € |
-0,81% |
111.783,90 € |
Redovni dionički promet: | 4.681.947,15 € |
Redovni obveznički promet: | 8.056,00 € |
Sveukupni promet: | 4.690.003,15 € |