Hrvatski je javni dug krajem kolovoza, prema posljednjim podacima Hrvatske narodne banke (HNB), iznosio 287,3 milijarde kuna, odnosno 86,5 posto procijenjenog BDP-a za 2015., a iako na mjesečnoj razini bilježi pad za 0,6 posto, na godišnjoj je razini porastao za 6 posto. 

Krajem kolovoza dug opće države, koji obuhvaća dug središnje države, fondova socijalne sigurnosti i lokalne države, bio je za 1,8 milijardi kuna ili 0,6 posto niži nego krajem srpnja, no na godišnjoj razini je nastavio s razmjerno snažnim stopama rasta te je porastao za čak 16,3 milijardi kuna, ili 6 posto, navode analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) u osvrtu na podatke HNB-a.

Pritom pojašnjavaju kako je smanjenju javnog duga na mjesečnoj razini najvećim dijelom pridonijela inozemna komponenta duga središnje države, koja se krajem kolovoza spustila na 115,7 milijardi kuna, što je za 2,3 milijarde kuna ili 1,9 posto niže u odnosu na srpanj.

Na godišnjoj je razini, pak, nastavila sa solidnim stopama rasta, što je uz rastuću unutarnju komponentu, rezultiralo dugom središnje države koji je u kolovozu iznosio 282,3 milijarde kuna, čineći tako preko 98 posto ukupnog javnog duga, ističu iz RBA.

Zbog tog smanjenja inozemne komponente, javni dug na razini središnje države je zabilježio mjesečni pad od 0,7 posto, ili 1,9 milijardi kuna, no u odnosu na prošlogodišnji kolovoz porastao je za značajnih 16,6 milijardi kuna ili 6,3 posto. 

"Osim niskih stopa gospodarskog rasta, negativni rizici na visinu javnog duga i dalje ostaju slaba fiskalna konsolidacija te razmjerno visoki troškovi servisiranja javnog duga. Naime, prema posljednjim podacima Ministarstva financija, u prvih devet mjeseci ove godine ukupni rashodi konsolidirane središnje države za plaćanje kamata premašili su iznos od 9 milijardi kuna, što je gotovo 8 posto više u odnosu na isto razdoblje lani. Očekujemo stoga da bi javni dug do kraja ove godine mogao dosegnuti gotovo 90 posto procijenjenog BDP-a", zaključuju iz RBA.

Iz Hrvatske gospodarske komore (HGK), pak, ističu da je tijekom prvih osam mjeseci ove godine javni dug ukupno povećan za 7,7 milijardi kuna, pri čemu se opća država nešto više zaduživala na domaćem, gdje je dug povećan za 5,4 milijarde kuna, nego na inozemnom tržištu, na kojem je razina duga povećana za 2,3 milijarde kuna. 

Pritom se država u financiranju visokoga proračunskog manjka na domaćem tržištu najviše oslanjala na izdavanje obveznica - u osam ovogodišnjih mjeseci razina duga povećana za 6,6 milijardi kuna - te na kreditna zaduženja, koja su rasla za 1,6 milijardi kuna, dok je istodobno kratkoročno financiranje, kroz trezorske zapise, smanjeno za 2,7 milijardi kuna.

I u financiranju na inozemnom tržištu dominiraju obveznice - razina duga je porasla za pet milijardi kuna - ali je istodobno razina kreditnog i kratkoročnog duga smanjena za 2,7 milijardi kuna.

"Težinu situacije s javnim dugom potvrdile su i jesenske projekcije Europske komisije iz kojih je razvidno da se do 2017. u Hrvatskoj ne očekuje zaustavljanje rasta udjela duga opće države u BDP-u. Prema tim bi projekcijama udio javnog duga u BDP-u u Hrvatskoj ove godine dosegao 89,2 posto, 2016. bi porastao na 91,7 posto, da bi u 2017. iznosio 92,9 posto", ističu analitičari HGK.

Dodaju da se tim udjelom Hrvatska ove godine prvi put pozicionira iznad prosjeka EU s tendencijom daljnjeg pogoršanja situacije, s obzirom na činjenicu da je 2015. prekretnica u kojoj je, na razini prosjeka EU, započela tendencija smanjivanja udjela javnog duga u BDP-u.

"Tijekom ove godine navedeni će se udio na razini EU smanjiti za 0,8 postotnih bodova, dok će se u Hrvatskoj povećati za čak 4,1 postotni bod", kažu iz Komore, dodajući da takvo kretanje javnog duga "dovodi zemlju u opasnost od daljnjeg smanjenja ionako niskoga kreditnog rejtinga, dok troškovi servisiranja obveza postaju kočnica mogućnosti ostvarivanja ubrzanijega gospodarskog rasta".