Član Glavnog odbora Hrvatskog društva ekonomista Željko Lovrinčević u četvrtak je na tradicionalnom savjetovanju ekonomista u Opatiji govorio o tome kako se boriti s inflacijom, te je kao veliki problem istaknuo to što se inflacijska očekivanja ukorjenjuju, pa ih se uračunava u poslovne aranžmane.

Lovrinčević je rekao da je Hrvatska odabirala trenutak uvođenja eura koji koincidira s trenutkom povlačenja EU sredstava, što nije bio slučaj kod drugih. Smatra da taj trenutak nije bio dobar za Hrvatsku, kazavši da od uvođenja eura imamo problema s inflacijom.

Uvođenje eura u Hrvatskoj je značajno ubrzalo pojedine procese i stvorilo nove neravnoteže, koje nisu zabilježene kod drugih zemalja, naglasio je.

Rekao je da Hrvatska ima izrazito nekonkurentnu ekonomiju i da je uvođenje eura složen proces. Ocijenio je da je zemlja bila u konkurentskom smislu nepripremljena, tajming dosta problematičan, a da je u normativnom dijelu sve odrađeno korektno.

Kao veliki problem ocijenio je to što se inflacijska očekivanja ponovo ukorjenjuju te se na neki način vraćamo u sustav koji smo napustili prije 30-ak godina, a poslovni subjekti počinju ju uključivati u ugovore.

Istaknuo je i da je važno ima li rast cijena opravdanje u smislu rasta proizvodnosti i nastavio da, ako je tako, onda nema problema s konkurentnošću, no da, ako se proizvodnost ne povećava, unatoč povučenim sredstvima iz EU-a koja su dobrim dijelom završila u administrativnim i pomoćnim aktivnostima, imamo problem.

Ograničiti koncentraciju banaka i maloprodaje

Govoreći o tome što ekonomska politika može učiniti u borbi s inflacijom, Lovrinčević je rekao da monetarna politika mora razviti snažnu politiku makroprudencijalnih mjera, jer će Hrvatska dugo vremena biti neusklađena s gospodarskim ciklusom EU-a, te ih koristiti pravovremeno.

Rekao je da regulator mora onemogućiti prelijevanje zahtjeva za rastućom dobiti iz inozemnih matica, koja bi se koristila za povećanje fiskalnih prihoda u matičnim zemljama. Smatra da treba onemogućiti daljnji rast koncentracije u bankarskom sustavu koja se, kaže, polagano, ali kontinuirano povećava te da treba osmisliti strategiju izlaska iz nefinancijske monetarne aktive u dugoročnom razdoblju bez utjecaja na inflaciju.

Lovrinčević drži da je Ministarstvo financija prekasno reagiralo na zahtjeve za povlačenjem viška likvidnosti iz bankarskog sustava u trenutku uvođenja eura kroz institute izdavanja obveznica i trezorskih zapisa za građane te da se može produžiti krivulju prinosa na tim instrumentima i povećati njihov udjel u javnom dugu.

Istaknuo je da se u borbi s inflacijom može ojačati IPO procese za privlačenje likvidnosti na tržište kapitala, smanjiti opterećenje kod oporezivanja dohotka od kapitala, da se utječe na ispravljanje nekoliko neravnoteža istovremeno, spomenuvši pritom nekretnine, štednju i poticanje ulaganja na tržište kapitala.

Nastavio je da se proces pristupanja OECD-u može tempirati s obzirom na rastući pritisak na tržištu nekretnina.

Prema njegovim riječima, u borbi s inflacijom može se ograničiti koncentraciju na tržištu maloprodaje na prihvatljive razine, do 25 posto udjela, jer su trenutno udjeli dva vodeća subjekta pojedinačno oko 30 posto. Dodao je da Hrvatska praktički nema pravog diskontera na tržištu maloprodaje.

Lovrinčević je rekao da politika ograničavanja koncentracije i rasta konkurencije postaje značajna odrednica u borbi s inflacijom za maleno tržište izloženo inozemnim vlasničkim subjektima, koji na matičnim tržištima trpe značajno pogoršanje ekonomske situacije.

Naveo je i da se u borbi s inflacijom može ojačati konkurenciju u natječajima za investicije financirane europskim sredstvima, odnosno suprotno od onoga što se zahtjeva, primjerice HUP, u graditeljstvu glede ograničenja sudjelovanja u natječajima.

Rekao je da će politika plaća i socijalnih izdataka praktično ovisiti o priljevu neto sredstava iz EU fondova i da ju treba prilagoditi prema očekivanim kretanjima neto priljeva u nadolazećim razdobljima.

Naglasio je da je potrebno posvetiti pozornost preuzimanju obaveza u ime i za račun Hrvatska od strane drugih entiteta, navodeći pritom Europsku komisiju, s obzirom na solidarno preuzimanje obaveza jer one značajno rastu, a rast će se i ubrzati.