NAJČITANIJE

IZDVOJENO

ANALIZE

FONDOVI

POSLOVANJEObjavljeno: 12.07.2018
ICT sektor lani ostvario 36 milijardi kuna prihoda

ICT sektor lani ostvario 36 milijardi kuna prihoda

Sektor informacijsko-komunikacijske tehnologije (ICT) u 2017. je ostvario 36 milijardi kuna prihoda ili oko 3 milijarde kuna više nego u 2016., a poraste je zabilježio i kod izvoza, zapošljavanja i drugih parametara, čime se pozicionirao na drugo mjesto među svim sektorima, iza farmaceutike, istaknuto je u četvrtak na predstavljanju analize ICT sektora u 2017.

Na konferenciji za novinare u Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) predstavljeni su naliza ICT sektora u 2017. te dostignuća digitalizacije u Hrvatskoj, što je priredila HUP-ova ICT udruga, uz poruku da napretka ima i u ICT sektoru i u digitalizacijskim procesima, ali da se neke stvari, poput smanjenja i ukidanja nekih parafiskalnih nameta te povezivosti i integracije digitalnih tehnologija odnosno korištenja tih tehnologija u gospodarstvu, moraju ubrzati, jer jedino tako Hrvatska može ′loviti′ prosjek EU-a, a time i veću konkurentnost.

"U ICT sektoru u 2017. je zaista bilo velikih pomaka, a s lanjskim prihodima od 36 milijardi kuna približavamo se i zadanom cilju da 2025. prihodi porastu na oko 55 milijardi kuna. Od 20 do 30 posto prihoda u ICT-u ostvareno je od izvoza, koji je također lani porastao, kao što raste i svake godine u zadnjih deset", istaknuo je dopredsjednik HUP ICT udruge Hrvoje Josip Balen.

Po iznijetim podacima, u strukturi ukupnih prihoda, prihodi od izvoza lani su imali udio od 24,5 posto i iznosili su 7,3 milijardi kuna.

Balen je iz analize izdvojio i podatak da je u ICT sektoru lani, unatoč ′odljevu′ ljudi, stvoreno gotovo tri tisuće novih radnih mjesta pa ih je krajem godine zapošljavao ukupno 36 tisuća. Tomu, kako je istaknuo, pridonosi i sve veća potražnja za ICT i drugim kadrovima koji će raditi s digitalnim tehnologijama, ali i veće odnosno iznadprosječne plaće u ICT sektoru.

"Trend zapošljavanja sigurno će se nastaviti i vjerujemo da će tome pridonijeti i učestala promocija STEM zanimanja, kao i dugo očekivane promjene u sustavu obrazovanja. Posla u ICT-u ima dosta, no najviše se ipak traži računalno programiranje, koje je i kao segment ICT industrije s lanjskih gotovo 10 milijardi kuna prihoda sve bliže za sada još najjačem telekom segmentu s ukupnih 13 milijardi kuna prihoda. Ipak, računalno programiranje po izvozu je najjači segment u ICT-u, koji je lani rastao 25 posto u odnosu na 2016., a u zadnjih deset godina izvoz mu je porastao 200 posto te se očekuje da će u idućim godinama i premašiti telekome", rekao je Balen.

Upozorio je i da je za dalji rast sektora, osim novih radnih mjesta, važno stvoriti okruženje koje će ih zadržati u Hrvatskoj, jer su ICT kadrovi iznimno traženi u cijelom svijetu. Iako je trošak plaća u sektoru i veći nego kod mnogih drugih te je ICT sektor i tu na drugom mjestu, opet iza prve farmaceutike, isto tako je i velika dodana vrijednost koju stvaraju, kao i globalno tržište na kojemu se ′tuku′ za poslove, napominje Balen.

"U Hrvatskoj bi definitivno trebao smanjiti poreze na rad da ljudima ostane što više neto plaće te da i neka davanja postanu neoporeziva. Predlažemo i da se sudjelovanje zaposlenika u dobiti prizna do nekog postotka neoporezivim, a najviše će nam trebati poticaji za dovesti ljude na tržište rada, da ih se obrazuje, ali i da se razmisli o zapošljavanju ljudi i izvan EU-a jer ih tu jednostavno neće biti dovoljno", upozorio je Balen.

Predsjednik HUP ICT udruge Boris Drilo skrenuo je pak pažnju na dosege digitalizacije u Hrvatskoj, koji nisu mali, ali koji mogu i trebaju biti i veći. Tomu bi, kako je kazao, pridonijelo smanjenje neporeznih davanja i naknada za radiofrekvencijski spektar, ukidanje nameta prava puta, bolja apsorpcija EU fondova, smanjenje poreza na dohodak na stopu od 10 posto ili za pola u odnosu na sadašnju.

"Prema stupnju digitalizacije i indeksu DESI Hrvatska je za 2017. skočila za jedno mjesto, na 22. mjesto u EU, a stremimo da za četiri godine ili u 2021. dođemo do 15. mjesta, što je neka sredina, ali za to se moramo ubrzati u povezivosti i integraciji digitalnih tehnologija u gospodarstvo, u čemu smo za sada među najlošijim zemljama u EU. S velikim i većim tvrtkama situacija je bolja od malih i srednjih i njima treba omogućiti, uz neke poticaje ili vouchere, da to više primjene jer mnoge same u to ne mogu investirati", poručio je Drilo.

Izvor: Hrportfolio.hr / Hina
Ključne riječi:
ICT ~ poslovanje ~ HUP

Vezane teme

NAJČITANIJE

IZDVOJENO

ANALIZE

FONDOVI

NAJVEĆI PRINOS FONDOVA (na kraju 2020. godine)(na kraju 2020. godine)

  • Dionički
  • Mješoviti
  • Obveznički
  • Kratkoročni obv.
Fond Prinos Riz. Portfelj Prinosi Kupi
ZB trend +20,88%  6
USA Blue Chip +13,27%  5
ZB BRIC+ +9,80%  6

VALUTE ( Srednji tečaj HNB-a - 28.02.2021.)( Srednji tečaj HNB-a - 28.02.2021.)

Valuta Vrijednost   Promjena Graf
1 EUR 7,582237 0,00
0,06%
1 USD 6,259586 0,06
1,01%
1 GBP 8,693232 -0,09
-0,99%
1 CHF 6,910533 0,07
0,96%
EUR - 1 mjesec 2021 1tj 1mj 3mj 6mj 1g 2g 5g
Konverter valuta

FOND HRVATSKIH BRANITELJA Podaci o fondu

Vrijednost Datum Promjena Graf
526,04 25.02.2021
-0,84%

ANKETA

AKCIJE

  • Ulazna / izlazna naknada
  • Ostale akcije
Fondovi Trajanje akcije Info
OTP fondovi - ulazna naknada AKCIJA do 28.02.
Platinum fondovi - izlazna naknada AKCIJA do 31.03.
A1 - ulazna naknada AKCIJA do 31.12.
InterCapital fondovi - ulazna naknada 0,25% AKCIJA do opoziva
InterCapital fondovi - ulazna naknada 0,50% AKCIJA do opoziva
InterCapital fondovi - trajni nalog AKCIJA do opoziva
PBZ Equity - izlazna naknada AKCIJA do opoziva
PBZ fondovi - ulazna naknada AKCIJA do opoziva
Osvježi
Indeks Vrijeme Vrijednost Bod +/- % Graf
CROBEX* 26.02. 16:00  1830.19
-8,92
-0,49
CROBEX10* 26.02. 16:00  1132.54
-6,53
-0,57
CROBEX10tr* 26.02. 16:00  1131.95
-6,51
-0,57
ADRIAprime* 26.02. 16:00  1119.07
-6,18
-0,55
CROBISTR* 26.02. 16:31  187.4794
-0,05
-0,03
CROBIS* 26.02. 16:31  112.278
-0,04
-0,03
*Live podaci *Podaci na kraju trgovanja
CROBEX - 1 mjesec 2021 1tj 1mj 3mj 6mj 1g 2g 5g

ZSE - DIONICE (17:05:53 26.02.2021)
(17:05:53 26.02.2021)

    Osvježi
  • Promet
  • Rast
  • Pad
Dionica Zadnja Promjena Promet
TUHO 3.000,00
2,74%
790.240,00
HT 179,50
-0,55%
651.607,00
PODR 502,00
0,00%
634.510,00
RIVP 30,80
-2,22%
579.217,90
TPNG 42,00
-4,55%
384.561,40
INGR 13,50
6,30%
346.149,70
OPTE 6,50
2,52%
334.299,48
DLKV 7,00
-6,17%
259.462,28
ADRS2 412,00
0,00%
189.106,00
ATGR 1.370,00
-1,44%
153.440,00
Redovni dionički promet:   5.568.279,89 kn
Redovni obveznički promet:   0 kn
Sveukupni promet:   5.568.279,89 kn