NAJČITANIJE

IZDVOJENO

ANALIZE

FONDOVI

POSLOVANJEObjavljeno: 12.07.2018
ICT sektor lani ostvario 36 milijardi kuna prihoda

ICT sektor lani ostvario 36 milijardi kuna prihoda

Sektor informacijsko-komunikacijske tehnologije (ICT) u 2017. je ostvario 36 milijardi kuna prihoda ili oko 3 milijarde kuna više nego u 2016., a poraste je zabilježio i kod izvoza, zapošljavanja i drugih parametara, čime se pozicionirao na drugo mjesto među svim sektorima, iza farmaceutike, istaknuto je u četvrtak na predstavljanju analize ICT sektora u 2017.

Na konferenciji za novinare u Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) predstavljeni su naliza ICT sektora u 2017. te dostignuća digitalizacije u Hrvatskoj, što je priredila HUP-ova ICT udruga, uz poruku da napretka ima i u ICT sektoru i u digitalizacijskim procesima, ali da se neke stvari, poput smanjenja i ukidanja nekih parafiskalnih nameta te povezivosti i integracije digitalnih tehnologija odnosno korištenja tih tehnologija u gospodarstvu, moraju ubrzati, jer jedino tako Hrvatska može ′loviti′ prosjek EU-a, a time i veću konkurentnost.

"U ICT sektoru u 2017. je zaista bilo velikih pomaka, a s lanjskim prihodima od 36 milijardi kuna približavamo se i zadanom cilju da 2025. prihodi porastu na oko 55 milijardi kuna. Od 20 do 30 posto prihoda u ICT-u ostvareno je od izvoza, koji je također lani porastao, kao što raste i svake godine u zadnjih deset", istaknuo je dopredsjednik HUP ICT udruge Hrvoje Josip Balen.

Po iznijetim podacima, u strukturi ukupnih prihoda, prihodi od izvoza lani su imali udio od 24,5 posto i iznosili su 7,3 milijardi kuna.

Balen je iz analize izdvojio i podatak da je u ICT sektoru lani, unatoč ′odljevu′ ljudi, stvoreno gotovo tri tisuće novih radnih mjesta pa ih je krajem godine zapošljavao ukupno 36 tisuća. Tomu, kako je istaknuo, pridonosi i sve veća potražnja za ICT i drugim kadrovima koji će raditi s digitalnim tehnologijama, ali i veće odnosno iznadprosječne plaće u ICT sektoru.

"Trend zapošljavanja sigurno će se nastaviti i vjerujemo da će tome pridonijeti i učestala promocija STEM zanimanja, kao i dugo očekivane promjene u sustavu obrazovanja. Posla u ICT-u ima dosta, no najviše se ipak traži računalno programiranje, koje je i kao segment ICT industrije s lanjskih gotovo 10 milijardi kuna prihoda sve bliže za sada još najjačem telekom segmentu s ukupnih 13 milijardi kuna prihoda. Ipak, računalno programiranje po izvozu je najjači segment u ICT-u, koji je lani rastao 25 posto u odnosu na 2016., a u zadnjih deset godina izvoz mu je porastao 200 posto te se očekuje da će u idućim godinama i premašiti telekome", rekao je Balen.

Upozorio je i da je za dalji rast sektora, osim novih radnih mjesta, važno stvoriti okruženje koje će ih zadržati u Hrvatskoj, jer su ICT kadrovi iznimno traženi u cijelom svijetu. Iako je trošak plaća u sektoru i veći nego kod mnogih drugih te je ICT sektor i tu na drugom mjestu, opet iza prve farmaceutike, isto tako je i velika dodana vrijednost koju stvaraju, kao i globalno tržište na kojemu se ′tuku′ za poslove, napominje Balen.

"U Hrvatskoj bi definitivno trebao smanjiti poreze na rad da ljudima ostane što više neto plaće te da i neka davanja postanu neoporeziva. Predlažemo i da se sudjelovanje zaposlenika u dobiti prizna do nekog postotka neoporezivim, a najviše će nam trebati poticaji za dovesti ljude na tržište rada, da ih se obrazuje, ali i da se razmisli o zapošljavanju ljudi i izvan EU-a jer ih tu jednostavno neće biti dovoljno", upozorio je Balen.

Predsjednik HUP ICT udruge Boris Drilo skrenuo je pak pažnju na dosege digitalizacije u Hrvatskoj, koji nisu mali, ali koji mogu i trebaju biti i veći. Tomu bi, kako je kazao, pridonijelo smanjenje neporeznih davanja i naknada za radiofrekvencijski spektar, ukidanje nameta prava puta, bolja apsorpcija EU fondova, smanjenje poreza na dohodak na stopu od 10 posto ili za pola u odnosu na sadašnju.

"Prema stupnju digitalizacije i indeksu DESI Hrvatska je za 2017. skočila za jedno mjesto, na 22. mjesto u EU, a stremimo da za četiri godine ili u 2021. dođemo do 15. mjesta, što je neka sredina, ali za to se moramo ubrzati u povezivosti i integraciji digitalnih tehnologija u gospodarstvo, u čemu smo za sada među najlošijim zemljama u EU. S velikim i većim tvrtkama situacija je bolja od malih i srednjih i njima treba omogućiti, uz neke poticaje ili vouchere, da to više primjene jer mnoge same u to ne mogu investirati", poručio je Drilo.

Izvor: Hrportfolio.hr / Hina
Ključne riječi:
ICT ~ poslovanje ~ HUP

Vezane teme

NAJČITANIJE

IZDVOJENO

ANALIZE

FONDOVI

NAJVEĆI PRINOS FONDOVA (na kraju Q1 2020)(na kraju Q1 2020)

  • Dionički
  • Mješoviti
  • Obveznički
  • Kratkoročni obv.
Fond Prinos Riz. Portfelj Prinosi Kupi
ZB trend -13,95%  6
USA Blue Chip A -14,14%  5
InterCapital Global Equity - klasa B A -14,55%  5

VALUTE ( Srednji tečaj HNB-a - 01.06.2020.)( Srednji tečaj HNB-a - 01.06.2020.)

Valuta Vrijednost   Promjena Graf
1 EUR 7,584021 0,00
0,00%
1 USD 6,812199 -0,08
-1,13%
1 GBP 8,380134 -0,07
-0,79%
1 CHF 7,087208 -0,02
-0,31%
EUR - 1 mjesec 2020 1tj 1mj 3mj 6mj 1g 2g 5g
Konverter valuta

FOND HRVATSKIH BRANITELJA Podaci o fondu

Vrijednost Datum Promjena Graf
486,20 28.05.2020
0,00%

ANKETA

AKCIJE

  • Ulazna / izlazna naknada
  • Ostale akcije
Fondovi Trajanje akcije Info
USA Blue Chip - izlazna naknada AKCIJA do 30.06.
ZB fondovi - izlazna naknada AKCIJA do 01.06.
InterCapital fondovi - ulazna naknada 0,50% AKCIJA do opoziva
InterCapital fondovi - ulazna naknada 0,25% AKCIJA do opoziva
InterCapital fondovi - trajni nalog AKCIJA do opoziva
OTP fondovi - ulazna naknada AKCIJA do 31.05.
PBZ fondovi - ulazna naknada AKCIJA do opoziva
PBZ Equity - izlazna naknada AKCIJA do 04.06.
Platinum fondovi - izlazna naknada AKCIJA do 31.12.
Osvježi
Indeks Vrijeme Vrijednost Bod +/- % Graf
CROBEX* 29.05. 16:00  1635.37
8,53
0,52
CROBEX10* 29.05. 16:00  1015.86
8,78
0,87
ADRIAprime* 29.05. 15:54  953.53
5,14
0,54
CROBISTR* 29.05. 16:31  181.0779
-0,13
-0,07
CROBIS* 29.05. 16:31  110.4334
-0,09
-0,08
*Live podaci *Podaci na kraju trgovanja
CROBEX - 1 mjesec 2020 1tj 1mj 3mj 6mj 1g 2g 5g

ZSE - DIONICE (17:08:05 29.05.2020)
(17:08:05 29.05.2020)

    Osvježi
  • Promet
  • Rast
  • Pad
Dionica Zadnja Promjena Promet
RIVP 27,60
3,37%
3.546.639,80
HT 168,50
0,60%
1.386.180,00
ERNT 1.240,00
1,64%
949.040,00
INGR 5,85
11,43%
919.476,50
ARNT 268,00
0,75%
655.192,00
ADRS2 388,00
2,11%
584.049,00
OPTE 6,00
-0,66%
490.799,28
KOEI 460,00
0,88%
186.932,00
ZABA 53,80
-0,37%
164.119,40
ADPL 146,50
-0,34%
157.400,00
Redovni dionički promet:   10.117.403,12 kn
Redovni obveznički promet:   3.510.000,00 kn
Sveukupni promet:   13.627.403,12 kn