FONDOVI INFO 0800 600 700

Vijesti

renjith krishnan / FreeDigitalPhotos.net
ICT sektor lani ostvario 36 milijardi kuna prihoda

NAJČITANIJE

FONDOVI

TRŽIŠTE KAPITALA

EKONOMIJA

KOMPANIJE

POSLOVANJE Objavljeno: 12.07.2018

ICT sektor lani ostvario 36 milijardi kuna prihoda

Sektor informacijsko-komunikacijske tehnologije (ICT) u 2017. je ostvario 36 milijardi kuna prihoda ili oko 3 milijarde kuna više nego u 2016., a poraste je zabilježio i kod izvoza, zapošljavanja i drugih parametara, čime se pozicionirao na drugo mjesto među svim sektorima, iza farmaceutike, istaknuto je u četvrtak na predstavljanju analize ICT sektora u 2017.

Na konferenciji za novinare u Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) predstavljeni su naliza ICT sektora u 2017. te dostignuća digitalizacije u Hrvatskoj, što je priredila HUP-ova ICT udruga, uz poruku da napretka ima i u ICT sektoru i u digitalizacijskim procesima, ali da se neke stvari, poput smanjenja i ukidanja nekih parafiskalnih nameta te povezivosti i integracije digitalnih tehnologija odnosno korištenja tih tehnologija u gospodarstvu, moraju ubrzati, jer jedino tako Hrvatska može ′loviti′ prosjek EU-a, a time i veću konkurentnost.

"U ICT sektoru u 2017. je zaista bilo velikih pomaka, a s lanjskim prihodima od 36 milijardi kuna približavamo se i zadanom cilju da 2025. prihodi porastu na oko 55 milijardi kuna. Od 20 do 30 posto prihoda u ICT-u ostvareno je od izvoza, koji je također lani porastao, kao što raste i svake godine u zadnjih deset", istaknuo je dopredsjednik HUP ICT udruge Hrvoje Josip Balen.

Po iznijetim podacima, u strukturi ukupnih prihoda, prihodi od izvoza lani su imali udio od 24,5 posto i iznosili su 7,3 milijardi kuna.

Balen je iz analize izdvojio i podatak da je u ICT sektoru lani, unatoč ′odljevu′ ljudi, stvoreno gotovo tri tisuće novih radnih mjesta pa ih je krajem godine zapošljavao ukupno 36 tisuća. Tomu, kako je istaknuo, pridonosi i sve veća potražnja za ICT i drugim kadrovima koji će raditi s digitalnim tehnologijama, ali i veće odnosno iznadprosječne plaće u ICT sektoru.

"Trend zapošljavanja sigurno će se nastaviti i vjerujemo da će tome pridonijeti i učestala promocija STEM zanimanja, kao i dugo očekivane promjene u sustavu obrazovanja. Posla u ICT-u ima dosta, no najviše se ipak traži računalno programiranje, koje je i kao segment ICT industrije s lanjskih gotovo 10 milijardi kuna prihoda sve bliže za sada još najjačem telekom segmentu s ukupnih 13 milijardi kuna prihoda. Ipak, računalno programiranje po izvozu je najjači segment u ICT-u, koji je lani rastao 25 posto u odnosu na 2016., a u zadnjih deset godina izvoz mu je porastao 200 posto te se očekuje da će u idućim godinama i premašiti telekome", rekao je Balen.

Upozorio je i da je za dalji rast sektora, osim novih radnih mjesta, važno stvoriti okruženje koje će ih zadržati u Hrvatskoj, jer su ICT kadrovi iznimno traženi u cijelom svijetu. Iako je trošak plaća u sektoru i veći nego kod mnogih drugih te je ICT sektor i tu na drugom mjestu, opet iza prve farmaceutike, isto tako je i velika dodana vrijednost koju stvaraju, kao i globalno tržište na kojemu se ′tuku′ za poslove, napominje Balen.

"U Hrvatskoj bi definitivno trebao smanjiti poreze na rad da ljudima ostane što više neto plaće te da i neka davanja postanu neoporeziva. Predlažemo i da se sudjelovanje zaposlenika u dobiti prizna do nekog postotka neoporezivim, a najviše će nam trebati poticaji za dovesti ljude na tržište rada, da ih se obrazuje, ali i da se razmisli o zapošljavanju ljudi i izvan EU-a jer ih tu jednostavno neće biti dovoljno", upozorio je Balen.

Predsjednik HUP ICT udruge Boris Drilo skrenuo je pak pažnju na dosege digitalizacije u Hrvatskoj, koji nisu mali, ali koji mogu i trebaju biti i veći. Tomu bi, kako je kazao, pridonijelo smanjenje neporeznih davanja i naknada za radiofrekvencijski spektar, ukidanje nameta prava puta, bolja apsorpcija EU fondova, smanjenje poreza na dohodak na stopu od 10 posto ili za pola u odnosu na sadašnju.

"Prema stupnju digitalizacije i indeksu DESI Hrvatska je za 2017. skočila za jedno mjesto, na 22. mjesto u EU, a stremimo da za četiri godine ili u 2021. dođemo do 15. mjesta, što je neka sredina, ali za to se moramo ubrzati u povezivosti i integraciji digitalnih tehnologija u gospodarstvo, u čemu smo za sada među najlošijim zemljama u EU. S velikim i većim tvrtkama situacija je bolja od malih i srednjih i njima treba omogućiti, uz neke poticaje ili vouchere, da to više primjene jer mnoge same u to ne mogu investirati", poručio je Drilo.

Izvor: Hrportfolio.hr / Hina
Ključne riječi:
ICT ~ poslovanje ~ HUP
  • NEWSLETTER
Prijava
O vašim pravima i zaštiti podataka osobito vodimo brigu. Zaštita i obrada osobnih podataka
  • ULAGAČKI CENTAR
  • IZRAČUNI

AKCIJE

Fondovi Trajanje akcije Info
InterCapital fondovi - ulazna naknada 0,50% AKCIJA do opoziva
InterCapital fondovi - ulazna naknada 0,25% AKCIJA do opoziva
InterCapital fondovi - trajni nalog AKCIJA do opoziva
PBZ Equity - izlazna naknada AKCIJA do 27.09.
OTP fondovi - ulazna naknada PRODUŽENO AKCIJA do 30.09.
PBZ fondovi - ulazna naknada PRODUŽENO AKCIJA do opoziva
Allianz Short Term Bond - upravljačka PRODUŽENO AKCIJA do 30.09.
HPB fondovi - upravljačka PRODUŽENO AKCIJA do 30.09.
OTP fondovi - upravljačka PRODUŽENO AKCIJA do 30.09.
PBZ START - upravljačka PRODUŽENO AKCIJA do 30.09.
PBZ Short term bond - upravljačka PRODUŽENO AKCIJA do 30.09.
PBZ Euro Short Term Bond - upravljačka AKCIJA do 12.09.
Auctor Plus - upravljačka PRODUŽENO AKCIJA do 31.12.
ZB fondovi - upravljačka PRODUŽENO AKCIJA do opoziva
InterCapital Short Term Bond - upravljačka PRODUŽENO AKCIJA do opoziva
PBZ fondovi - upravljačka PRODUŽENO AKCIJA do opoziva
Platinum Corporate Bond AKCIJA do 01.10.

NAJVEĆI PRINOS FONDOVA (na kraju Q2-2019.)

  • Dionički
  • Mješoviti
  • Obveznički
  • Kratkoročni obv.
Fond Prinos Riz. Info Kupi
ZB euroaktiv +18,47 5 Kupnja udjela u fondu ZB euroaktiv trenutno nije moguća
KD Nova Europa +16,00 6 Kupnja udjela u fondu KD Nova Europa
Platinum Global Opportunity +14,29 5 Kupnja udjela u fondu Platinum Global Opportunity

FOND HRVATSKIH BRANITELJA

Vrijednost Datum Promjena Graf
470,82 16.09.2019
0,62%

ANKETA

VALUTE (Srednji tečaj HNB-a - 18.09.2019.)

Valuta Vrijednost   Promjena Graf
1 EUR 7,389731 0,00
-0,02%
1 USD 6,707571 0,02
0,36%
1 GBP 8,318959 0,00
0,00%
1 CHF 6,744301 -0,01
-0,09%
EUR - 1 mjesec 2019 1tj 1mj 3mj 6mj 1g 2g 5g
KN EURUSDGBPCHF
=
KN EURUSDGBPCHF
Indeks Vrijeme Vrijednost Bod +/- % Graf
CROBEX* 17.09. 16:00  1.885,80
-9,27
-0,49
CROBEX10* 17.09. 16:00  1.102,70
-3,32
-0,30
CROBEXplus* 17.09. 16:00  1.101,56
-13,30
-1,19
CROBEXtr* 17.09. 16:00  1.260,71
-5,98
-0,47
CROBEXprime* 17.09. 16:00  1.064,46
-4,70
-0,44
ADRIAprime* 17.09. 16:00  1.030,51
-0,35
-0,03
CROBIS* 17.09. 16:31  116,99
0,00
0,00
*Live podaci *Podaci na kraju trgovanja
Osvježi
CROBEX - 1 mjesec 2019 1tj 1mj 3mj 6mj 1g 2g 5g

ZSE - dionice (17:08:04 17.09.2019)

  • Promet
  • Rast
  • Pad
Dionica Zadnja Promjena Promet
KRAS 705,00
-6,00%
13.610.335,00
ATPL 441,00
-3,29%
1.247.662,00
ZABA 59,50
-0,83%
1.008.578,50
ADRS2 468,00
0,43%
857.614,00
RIVP 36,60
-0,27%
716.366,70
PBZ 765,00
-0,65%
645.205,00
OPTE 6,10
-1,61%
471.107,90
PODR 410,00
-0,73%
443.044,00
ACI 6.850,00
0,00%
342.500,00
HT 160,50
-0,31%
336.158,00
Redovni dionički promet:   21.364.949,53 kn
Redovni obveznički promet:   0 kn
Sveukupni promet:   21.364.949,53 kn
Osvježi