Gottwald Kranebitter imenovan je na čelnu poziciju banke potkraj ožujka. Došao je iz konzultantske tvrtke KPMG, a glavni mu je zadatak pozitivno završiti restrukturiranje Hypo banke, koju je nakon niza afera i gubitka za jedan euro potkraj prošle godine preuzela austrijska država.

Koje su se bitne promjene dogodile nakon što je Hypo banku preuzela austrijska država i počeo proces restrukturiranja?
Otad banka ima stabilnu i sigurnu vlasničku strukturu, što je čvrsti temelj za restrukturiranje banke u idućim godinama. Tek kad banka vrati održivu profitabilnost u poslovanju, Republika Austrija moći će uspješno provesti njezinu ponovnu privatizaciju.

Kako će se restrukturiranje odraziti na banke u zemljama u kojima Hypo djeluje, pa i u Hrvatskoj?
Prvo što moramo napraviti jest oprezno razlučiti koje dijelove bankarske grupe želimo zadržati, za koje ćemo tražiti prikladnog novog vlasnika, a u kojima smanjiti poslovanje. Moja je vizija da ćemo do 2014. godine imati jaku bankarsku i leasing mrežu u jugoistočnoj Europi, odnosno u Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji te Bosni i Hercegovini. Također i na domaćem austrijskom tržištu.

Aktivisti Hypa u Hrvatskoj vrlo su nam važne u pogledu imovine, profitabilnosti i zaposlenika. To će biti slučaj i u budućnosti. Banka je već 15 godina fokusirana na Hrvatsku i ona će svakako biti dio revitalizirane Hypo grupe.

Imate li i neke konkretne planove za Hrvatsku, reduciranje poslovanja ili broja zaposlenih? Profitabilnost je osnova za zapošljavanje. Tijekom 2010. godine te poslije izazova krize, naša nastojanja da sačuvamo imovinu i potreba za boljim upravljanjem rizicima zahtijevat će više radne snage. Ipak, morat ćemo se i te kako usredotočiti na efikasnost.

Prošle godine završeno je pripajanje Slavonske banke i u okviru tog procesa već je provedeno smanjenje broja zaposlenika. Na što se planirate najviše fokusirati u poslovanju?
Mislim da je trenutačna pozicija banke na tržištu dobra i da ima izvrsnu predispoziciju za stvaranje održivog profita. Međutim, moramo se koncentrirati na upravljanje i kontrolu rizika, na sektore građanstva te malog i srednjeg poduzetništva, moramo biti još bliži našim klijentima. Ako dobro obavimo posao, imat ćemo dobru osnovu za uspješnu priču na ovom tržištu, čak i u izazovnim vremenima.

Koji su zahtjevi Europske komisije?
Kao dio procesa restrukturiranja, Europska komisija od nas je zatražila plan restrukturiranja za sljedećih pet godina. To uključuje prodaju i reduciranje dijelova koji nisu dovoljno profitabilni te tzv. kompenzacijske mjere. To su pak mjere kojima se od banaka koje su dobile državnu pomoć, a Hypo je jedna od njih, traži da prodaju i dijelove koji su profitabilni.

Trenutačno pretpostavljamo da će Europska komisija od nas tražiti da prodamo tvrtke u Italiji i Crnoj Gori. Međutim, neće doći do prisilne prodaje bilo koje od naših tvrtki i učinit ćemo sve da našim klijentima pružimo profesionalnu uslugu kao i proteklih godina u svakoj od zemalja u kojima djelujemo.

Predviđeno je da se restrukturiranje i usklađivanje poslovanja, uključujući i reduciranje dijelova gdje to bude potrebno, završi do 2014. Do tada ćemo imati znatno manju banku, ali sa stabilnom profitabilnošću.

Koliki je iznos ubrizgan u banku i je li to dovoljno?
Je li dovoljno - to je ključno pitanje. Paket pomoći koji su osigurali bivši vlasnici i austrijska vlada u postupku nacionalizacije banke sadržavao je nekoliko mjera, uključujući i 600 milijuna eura koje je ubrizgala austrijska vlada zajedno s pokrajinom Koruškom. To je uloženo uz 900 milijuna eura kapitala koji je banka dobila od Republike Austrije potkraj 2008.

Bivši vlasnici pridonijeli su dijelom mjerama otpisa dugova, a dijelom ubrizgavanjem svježeg kapitala. Smatram da je taj paket dovoljan za osiguranje zdrave baze i revitalizaciju banke uz uvjet da je ekonomska kriza dosegnula dno te da će ekonomija krenuti putem oporavka. Čvrsto vjerujem u gospodarski oporavak od 2011. godine nadalje.

Postoji li plan kada će sanacija biti završena?
Novi vlasnik te Nadzorni i Upravni odbor složili su se da će biti potrebno najmanje tri godine da se banka restrukturira. To je dugotrajan proces, a ne neštošto se može napraviti preko noći. Vjerujemo da će uloženi trud dovesti do postojane profitabilnosti, koja je osnova da se banku osposobi da vrati novac koji je bio potreban za spas Grupe. Očekujem da će budućeg privatnog vlasnika banka dobiti za tri do pet godina.

Je li banka nakon problema uspjela zadržati istu poziciju na tržištu?
Vjerujemo da ćemo zadržati svoju poziciju, posebno u zemljama u kojima smo jaki. U nekim segmentima, u kojima je koncentracija prevelika, možda ćemo i smanjiti naš tržišni udio. Jesu li štediše banke izgubili povjerenje u banku? Prošlog studenoga i prosinca, kada novi vlasnik još nije bio poznat, bilo je najviše potresa i određen broj klijenata tražio je povrat depozita. No nakon dolaska novog vlasnika povjerenje se vratilo pa i štednja.

Gdje su se posljedice krize najviše osjetile?
Pred nama su izazovi kao i pred drugim bankama i leasing društvima u regiji. Nenaplativi krediti znatno su porasli, što zahtijeva puno užu suradnju s klijentima te bolje upravljanje i kontrolu rizika. To će potrajati.

Radili ste kao konzultant. Mislite li daje bivši menadžment u Hrvatskoj vukao neke loše poteze? Ne bih komentirao odluke bivšeg menadžmenta. Generalno, mislim da svatko pokušava napraviti najbolje u danom vremenu i okolnostima. Ja se također trudim i mogu obećati da ću dati sve od sebe.