Udruga profesionalaca za fondove EU na konferenciji za medije u četvrtak izrazila je zabrinutost zbog niske razine korištenja sredstava iz Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) 2021. - 2027., navodeći da je Hrvatska ušla u drugu polovinu provedbenog razdoblja, koje traje do 31. prosinca 2029., a do sada je realizirala tek 5,7 posto ukupne alokacije.

Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO), kako su naveli na konferenciji za novinare, ima još samo jednu godinu do kraja roka za postizanje pokazatelja, a oni su dosad postignuti na razini 36 posto. Čak 64 posto preostalo je ispuniti u zadnjoj godini, istaknuli su iz te HUP-ove udruge te poručili kako ih to zabrinjava.

Smatraju da ukoliko ne postoji izvjesnost da primjerice veliki javni infrastrukturni projekti na vrijeme završe, da bi se dio alokacije hitno trebao preusmjeriti prema projektima s visokom spremnošću u privatnom sektoru i s kapacitetima za realizaciju.

Kazali su kako pozdravljaju potez Vlade te odluku Europske komisije i Vijeća EU iz lipnja ove godine, kojom su odobrene izmjene hrvatskog NPOO-a. Time je, navode, omogućeno uklanjanje, smanjenje ili prilagodba ciljeva kod 30 mjera te preusmjeravanje sredstava u one aktivnosti koje imaju veći učinak i izvedivost.

Ova realokacija potvrđuje nužnost fleksibilnog pristupa i otvorila je prostor za brže uključivanje privatnog sektora u provedbu Plana, istaknuli su iz HUP-a.

Weber: Svako čekanje znači izgubljene prilike za gospodarstvo

Glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je da je učinkovita apsorpcija sredstava ključna za gospodarski rast, očuvanje i otvaranje radnih mjesta te jačanje otpornosti i konkurentnosti hrvatskog gospodarstva.

"Svako daljnje čekanje znači izgubljene prilike za gospodarstvo, za radna mjesta i za održivi razvoj", kazala je.

Naglasila je potrebu da se provede snažna i brza realokacija sredstava na projekte koji su spremni i brzo provedivi. Važno je da javni i privatni sektor djeluju odlučno i odgovorno, kazala je, napominjući da ukoliko postoji izvjesnost da primjerice veliki javni infrastrukturni projekti neće biti gotovi na vrijeme, to znači da se mora bez odlaganja otvoriti dijalog o alokaciji sredstava prema privatnim projektima.

Predsjednica HUP - Udruge profesionalaca za fondove EU Natalia Zielinska rekla je da su unatoč službenom odobrenju programa i dostupnosti sredstava, usporena dinamika objave poziva, složeni administrativni postupci te izostanak pravovremene pripreme i strateškog planiranja doveli do ozbiljnog kašnjenja u apsorpciji EU sredstava.

"Natječaji bi se trebali planirati i objavljivati ravnomjernije tijekom godine, uz izbjegavanje istovremenih objava većeg broja poziva, osobito tijekom ljetnih mjeseci. Također, bilo bi korisno smanjiti razdoblje u kojem su pozivi u najavi, a sve kako bi prijavitelji imali dovoljno vremena za kvalitetnu pripremu projektnih prijedloga", naglasila je.

Također je istaknula kako svaki neiskorišten euro znači gubitak za gospodarstvo.

Dopredsjednica Udruge Ana Fresl je istaknula kako sustav mora hitno promijeniti pristup te da je nužno uspostaviti jasan i redovit kalendar objave poziva, držati se isplaniranih rokova termina objave poziva i rokova završetka postupaka evaluacije pristupnih projektnih prijedloga i ugovaranja projekata.

Kada se usporedi indikativni plan objave poziva iz siječnja sa stvarnom situacijom u lipnju, čak 83 poziva je kasnilo ili nisu objavljeni, napomenula je.

Ubrzati dinamiku objave poziva, pojednostaviti administrativne postupke

Iz Udruge su poručili kako bi trebalo popraviti prepreke koje su uočene u prijašnjem razdoblju, a to su nedovoljna koordinacija među institucijama, dugi evaluacijski postupci, administrativno opterećenje prijavitelja te izostanak dosljedne interpretacije pravila što stvara nesigurnost u sustavu, osobito za privatni sektor koji je važna skupina krajnjih korisnika.

Ako se zadrži trenutna dinamika korištenja sredstava, kako su naveli, "ozbiljno je ugrožen cilj potpune apsorpcije do kraja programskog razdoblja". Uz postojeće mehanizme automatskog povlačenja neiskorištenih sredstava (tzv. pravilo N+2), stvaran je rizik da dio alokacije ostane neiskorišten.

Iz HUP - Udruge profesionalaca za fondove EU su stoga pozvali sve nadležne institucije, a posebno koordinacijska i upravljačka tijela, da hitno ubrzaju dinamiku objave poziva, ostvare kontinuitet objave poziva u skladu s indikativnim planovima, pojednostave administrativne postupke, ojačaju kapacitete za evaluaciju i uključe poduzetnike u pravovremeno planiranje daljnjeg procesa programiranja za novo razdoblje.

Stojić: Ulaganja u inovacije važna

Glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić je izjavio da su ulaganja u inovacije glavna stvar ako zemlja kao što je Hrvatska želi podignuti svoju razinu produktivnosti s jedne od vrlo niskih razina od svega dvije trećine prosjeka EU.

"Trebamo stvarati uvjete da bi poduzeća više aplicirala za one EU fondove koji financiraju ulaganja u inovacije", smatra on.

Naveo je kako više relevantnih istraživanja pokazalo je da se prinos na ulaganja u istraživanje i razvoj kreće tako da na jedan uloženi euro donosi ekonomiji od osam do 11 eura, unatoč tome što neki projekti propadnu.

Pored inovacija, kako je rekao, za Hrvatsku je važno i ulaganje u modernu i otpornu elektro-energetsku infrastrukturu, jer bez toga neće biti ni zelene tranzicije ni ulaganja u novu, modernu industrijsku bazu. "Hrvatska kao zemlja koja dosta ovisi o turizmu ne može si priuštiti da u situaciji kada se stanovništvo više nego udvostruči u jednom kratkom vremenskom periodu ima iskakanja elektro-energetske mreže", naveo je.

Hrvatska, kako je rekao, treba biti svjesna da u otprilike sljedećih pet godina ističe rok upotrebljivosti oko 50 posto elektro-enegretske mreže, što znači da mora hitno raditi na jačanju tog sustava i ulagati u nove kapacitete.