Iako u Europi potrošnja plina konstantno raste, u Hrvatskoj pada, ili stagnira te nije realno za očekivati da će u narednih 20-30 godina doći do neke bitnije potrošnje plina u našoj zemlji, rečeno je na međunarodnoj konferenciji "Plin - energent budućnosti", koja se u organiziraniji Večernjeg lista održala u Zagrebu. Hrvatska je "dobrih godina", u razdoblju prije krize 2009., trošila oko pet milijardi kubnih metara plina godišnje, a danas je to spalo i na manje od tri milijarde. Kako je pojasnio Bruno Lacković iz Gradske plinare Zagreb, struktura nacionalne potrošnje plina je takva da na kućanstva otpada 22,3%, elektrane 22%, petrokemiju 20%, industriju i transport 15% te 21% na sve ostalo. Na skupu je bilo govora o sigurnosti opskrbe i cijeni plina za kućanstva te je zajednički stav da će novi plinski dobavni pravac, bilo da se radi o Sjevernom toku 2 ili Turskom toku te sve brojniji LNG terminali, uključujući i naš na Krku, stvoriti liberalizirano tržište koje garantira sigurnost opskrbe i prihvatljive cijene.