Hrvatska bi do 2011. godine mogla ispuniti kriterije za uvođenje eura. Istraživanje Raiffeisena kaže kako bismo zajedničku valutu mogli uvesti prije Mađarske, Poljske i Rumunjske. Hrvatska bi uskoro mogla ispuniti Maastriške kriterije za uvođenje eura, optimistični su u najnovijem izvješću analitičari grupacije Raiffeisen. Iako za ulazak u Europsku uniju Hrvatskoj neće biti postavljani dodatni uvjeti poput potpunog ispunjenja Maastriških kriterija, potonji su uvjet za usvajanje eura kao glavne valute. Riječ je o pet kriterija koji se odnose na područja poput stabilnosti cijena, proračunskog manjka, duga, kamata i stabilnosti tečaja.
Brži tempo
Stopa inflacije ne smije biti viša od 1,5 posto od prosječne stope inflacije tri zemlje članice s najnižom inflacijom u prethodnoj godini. Proračunski manjak u pravilu mora biti manji od 3 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), a javni dug ne smije premašiti 60 posto BDP-a s tim da će zemlji s većim javnim dugom biti dopušteno usvajanje eura ako se uoči trend dugotrajnog smanjivanja javnog duga. Dugoročne kamate ne smiju premašiti 2 posto kamatne stope tri zemlje članice s najnižom inflacijom u prethodnoj godini a tečaj domaće valute mora ostati unutar unaprijed ostavljenih margina fluktuacije najmanje dvije godine. Svi spomenuti kriteriji trebali bi biti ispunjeni tijekom razdoblja od dvije godine unutar tzv. ERMII (Exchange Rate Mechanism II) programa nakon što država uđe u EU. Za Hrvatsku analitičari preporučuju da ispuni sve kriterije što prije kako se ne bi ponovila loša iskustva drugih zemalja za koje je ulazak u eurozonu bio stresniji nego se to na početku mislilo. Događa se, tvrde stručnjaci Raiffeisena, da početni entuzijazam glede usvajanja eura splašnjava te se s uvođenjem te valute odugovlači, kod nekih zemalja i cijelo desetljeće. Ako Hrvatska uđe u EMU 2011. kao što je predviđeno, bit će to poprilično brzo, čak brže od Mađarske, Poljske i Rumunjske, koje su već neko vrijeme u Europskoj uniji, a ulazak u eurozonu planraju tek oko 2013. pa do 2015. godine. Takav je scenarij, tvrde analitičari RBZ, moguć jer se Hrvatska nalazi vrlo blizu ispunjenju kriterija iz Maastrichta. Inflacija u Hrvatskoj se prošle godine kretala oko 3,2 posto, godišnji proračunski deficit iznosio je 3 posto BDP-a, a omjer Vladina duga nasprama BDP-u kreće se oko 45 posto. Stabilnost tečaja se također popravila protekle godine, a dugoročne kamatne stope iznose oko 4,7 posto. Međutim, iskustvo drugih zemalja, koje su nedavno pristupile u EU i eurozonu, pokazuje kako ispunjavanje EMU kriterija ne znači nužno da je usvajanje eura brzi popravak nestabilne situacije - važnije je polako i kvalitetno usvajati kriterij po kriterij i naučiti živjeti s njima nego naglo uvesti promjene koje zbog kratkoročnog šoka mogu izazvati dugoročne financijske probleme za gospodarstvo. Upravo su se kriteriji koji se tiču proračuna pokazali problematičnima za usvajanje eura, ubrzavajući inflaciju. U Hrvatskoj međutim, smatraju analitičari, ne prijeti ubrzavanje inflacije kao što je to bio slučaj u baltičkim zemljama te smatra da će stopa inflacije ostati na razini od oko tri posto.
Kuna bi se tako nakon ulaska Hrvatske u EU i dalje trebala odnositi slično prema euru, i to po stopi od +/- 15 posto. Problem hrvatske valute je nemogućnost određivanja prave kunske vrijednosti. Domaće tržište kunskih obveznica postaje sve likvidnije, a posljednjih nekoliko transakcija bilo je u kunama što je potaklo i domaće ulagače da se koriste kunom kao glavnom valutom za investicije. Za Hrvatsku je stoga dobra opcija raniji ulazak u EMU jer ako se to razdoblje produži na deset ili čak 15 godina kao što je slučaj kod nekih zemalja, moglo bi doći do naglog porasta inflacije i javnih troškova. U najoptimističnijoj varijanti Hrvatska ima velike uvjete za povećavanje svog izvoza, a time i BDP-a te broja reformi. Rast bi zatim potaknuo veću industrijsku proizvodnju te pad trgovinskog i proračunskog deficita.


Pritisci na kunu
Nakon ulaska u EU stvara se povoljnija poslovna klima za razne ulagače i plodno tlo za greenfield investicije. Taj efekt se često zaboravlja kada je riječ o ulasku u EU članica poput Bugarske ili Rumunjske. Rast BDP-a iznad stope rasta mogla bi uzrokovati veću aprecijaciju kune ili čak inflatorne pritiske na valutu. Dosada je HNB relativno uspješno održavala inflaciju na solidnoj razini, i to vrlo malim odstupanjima cijena u Hrvatskoj naspram članica EU.
10 000 eura BDP-a per capita tek 2020. godine
Analitičari RBZ ne smatraju da će ovogodišnji izbori imati važnijeg utjecaja na rezultat pregovora o trenutku samog ulaska, već da će ključnu ulogu odigrati liberalizacija tržišta kojoj se Hrvatska u nekim segmentima još opire. Hrvatska je najnaprednija zemlja među tranzicijskim zemljama, međutim čini se kako nije u potpunosti spremna za ulazak u EU. Tek će 2020. Hrvatska dosegnuti BDP per capita u rangu EU-25, smatraju analitičari RBZ-a.

izvor: www.poslovni.hr