NAJČITANIJE

IZDVOJENO

ANALIZE

FONDOVI

EKONOMIJAObjavljeno: 10.09.2012

HNB ispitao: Samo jedna kreditna institucija ne bi prema novim pravilima ispunjavala minimalnu stopu adekvatnosti kapitala

S ciljem primjene Basela III u EU Europska komisija je, u srpnju 2011., u zakonodavnu proceduru uputila prijedlog Uredbe o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i Direktive o pristupanju djelatnosti kreditnih institucija i superviziji kreditnih institucija i investicijskih društava , kojima zamjenjuje postojeću Direktivu o kapitalnim zahtjevima. Pod uvjetom da Europski parlament i Vijeće Europske unije prihvate prijedloge Uredbe i Direktive, te pod uvjetom da Republika Hrvatska2013. godine postane članica EU, na hrvatske kreditne institucije primjenjivat će se izmijenjene odredbe vezane uz poslovanje i superviziju kreditnih institucija. Ovaj novi set europskih propisa trebao bi stupiti na snagu u EU već od 1. siječnja 2013., a u RH od dana pristupanja u punopravno članstvo u EU, najvjerojatnije 1. srpnja 2013. Kako bi se na vrijeme pripremio na buduće promjene u zakonodavstvu te kako bi procijenio utjecaj novog prijedloga zakonskih propisa EU na bankarski sustav u RH te s njim upoznao kreditne institucije, HNB je tijekom travnja 2012. proveo Studiju kvantitativnog učinka primjene prijedloga Uredbe i Direktive.

Rezultati Studije pokazuju da je hrvatski bankovni sustav visoko kapitaliziran vrlo kvalitetnim instrumentima. Primjena novih europskih pravila s ciljem provedbe Basela III dovela bi, na razini svih kreditnih institucija, do veće stope adekvatnosti jamstvenoga kapitala u odnosu na postojeću regulativu - 19,7 posto u odnosu na 19,2 posto. Pritom se napominje da će prema predloženim novim pravilima minimalna stopa adekvatnosti jamstvenoga kapitala morati biti 8 posto, što upućuje na visoku kapitaliziranost hrvatskoga bankovnog sustava.

Osim što se propisuje stopa adekvatnosti jamstvenoga kapitala, nova pravila zahtijevaju da se rizici moraju u adekvatnoj mjeri pokrivati i najkvalitetnijim dijelovima jamstvenoga kapitala. Prema podacima dostavljenima za potrebe Studije na razini svih kreditnih institucija ostvaruje se stopa adekvatnosti redovnoga osnovnoga kapitala od 17,9% i stopa adekvatnosti osnovnoga kapitala od 18,4%, što u usporedbi s minimalnim propisanim stopama (4,5% odnosno 6%) pokazuje kvalitetu jamstvenoga kapitala kojim se pokrivaju rizici hrvatskih kreditnih institucija.


Promatrajući projicirane stope adekvatnosti kapitala za sve kreditne institucije, samo jedna kreditna institucija ne bi prema novim pravilima ispunjavala minimalnu stopu adekvatnosti redovnoga osnovnoga kapitala. Preostale institucije udovoljavale bi svim stopama adekvatnosti kapitala, što dovodi do zaključka da se, osim visoke kapitaliziranosti sustava, niti na pojedinačnoj razini ne očekuju veliki problemi s primjenom novih pravila.

Međutim, u vezi sa zaključkom o visokoj kapitaliziranosti bankovnog sustava, bitno je naglasiti da minimalna adekvatnost jamstvenoga kapitala više neće biti jedina zaštita kreditnih institucija od gubitaka. Prema prijedlogu Direktive uvode se tri nova zaštitna sloja kapitala (engl. capital buffers) koje kreditne institucije moraju održavati uz minimalnu adekvatnost jamstvenoga kapitala, i to u obliku najkvalitetnijih instrumenata kapitala (redovnoga osnovnoga kapitala):

- zaštitni kapital (engl. capital conservation buffer) u visini 2,5 posto izloženosti rizicima, kojemu je svrha da kreditna institucija nastavi normalno poslovati, odnosno da adekvatnost kapitala održava iznad zakonski propisane stope i nakon što ostvari znatne gubitke zbog financijske krize,

- protuciklički kapital (engl. countercyclical capital buffer) u visini do 2,5 posto izloženosti rizicima, ovisno o procjeni nadležnog tijela, kojemu je svrha formiranje dodatnog iznosa kapitala u fazi pretjeranoga kreditnog rasta koji dovodi do nastanka sistemskog rizika i


- sistemski kapital (engl. systemic risk buffer) kojemu je svrha spriječiti i ublažiti dugoročne sistemske ili makrobonitetne rizike koji ne ovise o cikličnosti i koji nisu pokriveni minimalnom adekvatnošću kapitala, pri čemu se o detaljima o visini kapitala i načinu primjene još uvijek raspravlja.

Na kreditne institucije koje ne budu ispunjavale propisane zaštitne slojeve kapitala, primjenjivat će se ograničenja plaćanja koja smanjuju kapital: isplate dividendi ili drugih prinosa na instrumente osnovnoga kapitala, otkupa vlastitih dionica i isplate varijabilnih primitaka radnicima (primitaka koji ovise o uspješnosti). Takvim ograničenjima kreditne će se institucije primorati da obveznim zadržavanjem dijela dobiti postupno postignu propisane stope zaštitnih slojeva.

Prema tome, iako Studija pokazuje visoke stope adekvatnosti kapitala u sustavu i iako će se minimalna stopa adekvatnosti jamstvenoga kapitala smanjiti s dosadašnjih 12% na 8%, 4 naglašava se da se novom regulativom znatno proširuje opseg rizika koji se pokrivaju jamstvenim kapitalom, a posebno njegovim najkvalitetnijim dijelom - redovnim osnovnim kapitalom.

Studija je pokazala da bi primjena novih pravila dovela do smanjenja jamstvenoga kapitala (za 1%), ali i do smanjenja izloženosti rizicima (za 3,7%). Prema tome, opisano povećanje stope adekvatnosti jamstvenoga kapitala rezultat je smanjenja izloženosti rizicima, za što je odgovorno smanjenje izloženosti kreditnom riziku.

Izloženost kreditnom riziku osjetno je smanjena (za 4,6%), i to ponajprije kod kreditnih institucija koje primjenjuju standardizirani pristup. Izloženost kreditnom riziku smanjena je na razini svih kreditnih institucija prije svega u upotrebi standardiziranog pristupa na osnovi primjene povoljnijih pondera rizika: za izloženosti koje su u cijelosti osigurane stambenom nekretninom (ponder 35%) te za izloženosti stanovništvu (ponder 75% umjesto dosadašnjih 100%). Ovakvo kretanje je, doduše, koncentrirano u skupini velikih banaka, dok je kod ostalih kreditnih institucija na pojedinačnoj razini zabilježeno i povećanje izloženosti (zbog većeg iznosa izloženosti sa statusom neispunjavanja obveza, koje nose pondere rizika 100% i 150%). Prema tome, primjena novih pravila pri standardiziranom mjerenju kreditnog rizika dovela bi do osjetnoga kapitalnog ublažavanja na razini bankovnog sustava.

Izvor: business.hr
Ključne riječi:
Hnb ~ Kredit ~ Rezultati

NAJČITANIJE

IZDVOJENO

ANALIZE

FONDOVI

NEWSLETTER

Obavještavat ćemo vas o novostima i akcijama vezanim za fondove, posebnim prilikama za ulaganje te novostima u našim uslugama.

NAJVEĆI PRINOS FONDOVA (na kraju Q2 - 2025)(na kraju Q2 - 2025)

(koji na 30.06.2025. posluju min. 12 mjeseci)
  • Dionički
  • Mješoviti
  • Obveznički
  • Kratkoročni obv.
Fond Prinos Riz. Portfelj Prinosi Kupi
Capital Breeder +25,00%  3
Global Kapital +23,59%  4
InterCapital SEE Equity - klasa B A +22,32%  3

1 EUR - tečajna lista

Valuta Vrijednost   Promjena Graf
USD
1,17260 0,00
0,23%
GBP
0,86650 0,00
-0,12%
CHF
0,93060 0,00
-0,21%
JPY
171,53000 -0,64
-0,37%
BAM
1,95583 0,00
0,00%
EUR/USD - 1mj 2025 1tj 1mj 3mj 6mj 1g 2g 5g
Konverter valuta

FOND HRVATSKIH BRANITELJA Podaci o fondu

Vrijednost Datum Promjena Graf
130,11 €
22.07.2025
0,49%

ANKETA

AKCIJE

  • Ulazna / izlazna naknada
  • Ostale akcije
Fondovi Trajanje akcije Info
OTP Absolute - ulazna naknada AKCIJA do 30.09.
OTP indeksni i OTP Meridian 20 - ulazna naknada AKCIJA do 30.09.
A1 - ulazna naknada AKCIJA do 31.12.
Eurizon fondovi - ulazna naknada AKCIJA do opoziva
Eurizon HR Equity fond - izlazna naknada AKCIJA do opoziva
InterCapital fondovi - ulazna naknada 0,00% AKCIJA do opoziva
InterCapital fondovi - trajni nalog AKCIJA do opoziva
InterCapital Income Plus - ulazna naknada 0,50% AKCIJA do opoziva
ZBI fondovi - ulazna naknada 0,00% AKCIJA do opoziva
Osvježi
Indeks Vrijeme Vrijednost Bod +/- % Graf
CROBEX* 23.07. 16:00  3784,39
8,63
0,23
CROBEX10* 23.07. 16:00  2366,21
6,70
0,28
CROBEX10tr* 23.07. 16:00  2722,83
7,60
0,28
ADRIAprime* 23.07. 16:00  2848,23
24,39
0,86
CROBISTR* 23.07. 16:31  184,3093
0,01
0,00
CROBIS* 23.07. 16:31  99,247
0,00
0,00
*Live podaci *Podaci na kraju trgovanja
CROBEX - 1 mjesec 2025 1tj 1mj 3mj 6mj 1g 2g 5g

ZSE - DIONICE (17:07:18 23.07.2025)
(17:07:18 23.07.2025)

    Osvježi
  • Promet
  • Rast
  • Pad
Dionica Zadnja Promjena Promet
7SLO
47,50 €
1,06%
2.162.926,70 €
KOEI
580,00 €
0,00%
613.382,00 €
KODT
3.910,00 €
1,03%
287.110,00 €
KODT2
3.880,00 €
2,11%
145.280,00 €
ADRS2
82,80 €
-1,90%
137.948,00 €
7CRO
32,95 €
0,15%
136.905,30 €
GRNL
8,40 €
-1,18%
91.513,00 €
MONP
7,85 €
0,00%
66.450,25 €
ZABA
26,10 €
-1,51%
62.328,80 €
DLKV
6,90 €
0,58%
61.973,30 €
Redovni dionički promet:   
4.168.508,42 €
Redovni obveznički promet:   
222.962,00 €
Sveukupni promet:   
6.974.470,42 €