Svjetska banka spremna je financijski i tehnički pomoći u provedbi programa gospodarskog oporavka Hrvatske, izjavio je u razgovoru za Hinu Peter Harrold, direktor Svjetske banke za srednju Europu i baltičke zemlje, skupine zemalja koja se naziva EU-10+Hrvatska. Pridali smo veliku važnost programu gospodarskog oporavka kada je objavljen u travnju. To je hrabar program, koji navodi reforme što ih Vlada želi provesti i rješavati probleme, te stvara okvir za održiv izlazak Hrvatske iz recesije, rekao je Harrold u Washingtonu na zasjedanju MMF-a i Svjetske banke ovog vikenda.

Svjetska banka spremna je pružiti razvojnu financijsku pomoć kroz proračun, kao i tehničku i analitičku potporu tom programu, dodao je. Rekli smo ministru Šukeru da smo spremni dati financijsku potporu ako ste ozbiljni u namjeri da provedete taj program jer provedba reformi ima svoju cijenu i posljedice, kazao je Harrold. Usredotočenost je u cijelosti na provedbi programa, ponavljam, na provedbi, dodao je. Na traženje da ocijeni fiskalnu i monetarnu politiku hrvatske vlade u krizi, Harrold je rekao kako Hrvatska shvaća da njezina fiskalna pozicija srednjoročno nije održiva, jer je deficit previsok.

Svjetska banka prognozira da bi hrvatski proračunski deficit u 2010. mogao rasti do 5,4 posto BDP-a, a javni dug više od 52 posto BDP-a, koji je 2009. bio 45,6 milijardi eura. Dug javnog sektora nije posebno zabrinjavajući; ono što je puno veća brojka to je ukupni dug. Oni su svjesni veličine duga, a ono što mogu učiniti jest da kontroliraju javni dug Vlade i javnih poduzeća kako bi smanjili deficit i kod toga nemaju puno izbora, rekao je Harrold za Hinu. Istaknuo je da u Svjetskoj banci s velikim povjerenjem gledaju na ono što radi Hrvatska narodna banka (HNB), jer jako dobro nadzire razvoj bankovnog sustava i prati da su pričuve banaka na odgovarajućoj razini te da banke nisu pretjerano izložene.

Na pitanje o nespremnosti hrvatske vlade da uđe u stand-by aranžman s MMF-om kako bi zemlja brže izašla iz krize, odgovorio je da je to potpuno suverena odluka svake zemlje koja u najvećoj mjeri ovisi o tržištu, odnosno o tome može li određena zemlja po razumnoj cijeni doći do sredstava na tržištu. Istaknuo je da mnoge zemlje u regiji nisu imale drugog izbora, ali da isto tako mnoge nisu tražile pomoć MMF-a, poput Slovenije, koja je imala jednako teško stanje kao Hrvatska, te isto tako Češka, Slovačka, Estonija, Litva i druge zemlje.

Ulazak u aranžman s MMF-om nije jamstvo da ćete isplivati - primjer je Rumunjska koja ima najveći program s MMF-om, istaknuo je Harrold. Rumunjskom gospodarstvu, kao i hrvatskom, Svjetska banka u 2010. predviđa smanjenje za dva posto. Na pitanje hoće li članstvo u Europskoj uniji biti konačni izlaz za Hrvatsku iz sadašnjega gospodarskog opadanja, kazao je da EU nije rješenje za sve probleme ali da donosi velike izglede Hrvatskoj, više od tri milijarde eura koje se može iskoristiti samo uz punu pripremljenost, odnosno, provedbu reformi.

Govoreći o razlozima da je Hrvatska među rijetkim zemljama u regiji koje su još u recesiji, Harrold je istaknuo da je zbog dominantno uslužnoga karaktera gospodarstva, koje čini oko 70 posto BDP-a s glavnim osloncem na turizam, Hrvatska sporije ušla u recesiju i sporije se oporavlja, no kazao je da je optimist za gospodarski rast u 2011.

Svjetska banka predviđa rast hrvatskoga gospodarstva za 1,5 posto u 2011. Govoreći o važnosti pune provedbe reformi prije ulaska u EU da bi se mogli iskoristiti fondovi za nove članice, Harrold je ocijenio da si Hrvatska ne može priuštiti luksuz odgode reformi zbog izbora 2011. Pitanje o procesuiranju korupcije u Hrvatskoj, direktor Svjetske banke za srednju Europu i Baltik primio je s odobravanjem, ističući da se u Hrvatskoj vode vrlo osjetljive istrage, dok se u mnogim zemljama za koje je on zadužen ne poduzima ništa.

Svjetska banka iznimno je angažirana u pružanju financijske potpore, tehničke pomoći, političkih savjeta i analitičkih usluga Hrvatskoj od njezina ulaska u članstvo 1993. Do danas je Svjetska banka podupirala 45 operacija u Hrvatskoj vrijednih oko tri milijarde dolara, te odobrila 52 zajma ukupno vrijedna 70 milijuna dolara. Trenutačno radi na 15 projekata u Hrvatskoj vrijednih oko 1,1 milijardu dolara.