U govoru na konferenciji "Hrvatsko predsjedanje Vijećem EU - konkurentnost i rast" u organizaciji Američke gospodarske komore u Hrvatskoj (AmCham), predsjednica Grabar-Kitarović navela je četiri već poznata programska prioriteta na koja će se Hrvatska usredotočiti tijekom predsjedanja Vijećem EU-a u prvoj polovini iduće godine, a uključuju rast, povezivanje, zaštitu građana te naposljetku otvorenost prema susjedstvu i svijetu.

Kada je riječ o prioritetu povezivanja Europe, Grabar-Kitarović kaže da će se tu promicati inicijative koje pridonose transportu, energetici i digitalnoj povezanosti, a fokus će biti i na izazovima novih tehnologija i digitalizacije.

U kontekstu energetske, prometne i digitalne povezanosti Grabar-Kitarović apostrofirala je Inicijativu triju mora, neformalnu političku platformu za gospodarsko i infrastrukturno povezivanje država srednje Europe, za koju napominje da ima neupitnu potporu SAD-a.

"U konačnici, i ključne europske institucije prepoznale su ulogu Inicijative u stvaranju blagodati povezanih s dobrom infrastrukturnom povezanošću, napose u segmentu energetike i prometa", kaže Grabar-Kitarović.

Na tragu toga, kaže predsjednica, Hrvatska će se tijekom predsjedanja posvetiti i unaprjeđenju i dovršetku transeuropskih prometnih mreža, pomorstvu i razvoju konkurentnog i održivog brodarstva, stvaranju uvjeta i uklanjanju preostalih zapreka za puno funkcioniranje 5G mreža, nastavku uspostave funkcionalnoga jedinstvenog digitalnog tržišta te nastavku uspostave i provedbi energetske unije, kao okosnice europske zajedničke energetske politike.

Kao primjer infrastrukture koja doprinosi konkurentnijem gospodarstvu i u konačnici većem zadovoljstvu građana navela je projekt izgradnje Pelješkog mosta, a također, kaže da je za stvaranje preduvjeta za brži gospodarski razvoj i konkurentnost važno hrvatske morske luke povezati modernim cestovnim i željezničkim pravcima.

Istaknula je i važnost pomorstva, pri čemu iznosi procjene Europske komisije da bi "plava" ekonomija do 2030. trebala rasti dvostruko brže od ostatka gospodarstva. "Za Europu bi to moglo značiti 10,8 milijuna radnih mjesta i promet od gotovo 1.000 milijardi eura. Drago mi je što je Hrvatska u svojoj agendi prepoznala ovaj potencijal", kaže Grabar-Kitarović.

Smatra i da je rad na dokumentima kojima se osigurava povezivost i uspostava funkcionalnoga jedinstvenog digitalnog tržišta jedna od najboljih prilika koju možemo iskoristiti za poticanje otvaranja više radnih mjesta i veća ulaganja u budućnost.

U kontekstu energetike predsjednica kaže da će posebna pozornost biti posvećena energetskoj sigurnosti, s naglaskom na diversifikaciju i infrastrukturu, a Hrvatska će pritom ukazati i na svoj "strateški geopolitički položaj i prinos otpornoj energetskoj infrastrukturi Europske unije".

Grabar-Kitarović apostrofira projekt izgradnje terminala za ukapljeni prirodni plin na otoku Krku te ocjenjuje da je njegova geopolitička i strateška važnost neupitna, napose u okviru jačanja europskog energetskog tržišta i povećanja sigurnosti opskrbe plinom država EU-a.

"U kontekstu konkurentnosti i rasta ne možemo zanijekati kako će LNG terminal omogućiti dobavu plina iz gotovo cijelog svijeta i osnažiti konkurenciju. Konkurentnije tržište plina dobra je vijest za svakog potrošača i energetsku uniju u cjelini", smatra Grabar-Kitarović.

Demografija ključno pitanje za Hrvatsku i velik dio Europe

U sklopu prioriteta "Europa koja raste", navodi, naglasak će biti na ujednačenom, održivom i uključivom rastu, a to uključuje i zauzimanje za snažno jedinstveno tržište, kao i podizanje konkurentnosti EU-a kroz koheziju i konvergenciju. Pritom će se, kaže predsjednica, nastojati rješavati i neodgodivo pitanje demografskih izazova s kojima se EU suočava.

"Demografija je ključno pitanje za Hrvatsku i veliki dio Europe, s obzirom na negativni prirodni priraštaj", naglašava predsjednica.

Poručuje i da će se u skladu s nacionalnim interesima posebnu pozornost posvetiti procesima vezanim uz učinkovitije djelovanje i proširenje šengenskog prostora i eurozone.

Grlić Radman: Približiti Europsku uniju građanima

Na panelu koji je prethodio govoru predsjednice ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman poručio je da se predsjedanje treba iskoristiti kako bi se EU približila građanima, što uključuje i poslovnu i akademsku zajednicu, kao i lokalnu i regionalnu samoupravu.

"Moramo shvatiti i razumjeti kakvu korist ova država ima od članstva u Europskoj uniji", poručuje Grlić Radman, dodajući da su to prije svega mir i stabilnost, "čemu smo oduvijek težili".

Ministar rada i mirovinskoga sustava Josip Aladrović kazao je da kao prioritetnu temu predsjedanja iz domene rada žele istaknuti razvoj vještina, u kontekstu cjeloživotnog osiguranja i što aktivnije prilagodbe tržištima rada, u svim sektorima i na području cijele EU.

Direktor Googlea za jadransku regiju Joško Mrndže smatra da Hrvatska ne zaostaje previše kada je u pitanju prihvaćanje umjetne inteligencije i novih tehnologija, no kako je posebno pitanje ono njihovog razvoja. Pritom pozdravlja napore ministra gospodarstva Horvata na donošenju nacionalne strategije digitalizacije, koja će uključivati i umjetnu inteligenciju.

Mrndže navodi procjene da će do 2030. u Europi biti stvoreno 20 milijuna novih radnih mjesta od kojih će 90-95 posto zahtijevati osnovne ili napredne digitalne vještine.

To s jedne strane predstavlja priliku za rast, s druge strane izazov, pri čemu Mrndže ističe važnost edukacije, s obzirom da u Hrvatskoj još popriličan broj ljudi te vještine ne posjeduje.